GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA: SVJETIONIK UMA I DRAGULJ KONTINUITETA PAMĆENJA
Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 16. Jan 2024. 16:01:44
Al-Hamdulillah! Osjećam se sretnim i ponosnim!
Jučer (15.01. 2024) je, prema vijestima, u prisustvu izabranika Islamske zajednice, obilježena 487. godišnjica Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu.
Sretan sam što mi je Uzvišeni Allah omogućio da budem pokretač i aktivni sudionik izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u sadašnjem izdanju uz pomoć donacije države Katar.
Sadašnja velelepna zgrada Gazi Husrevbegove biblioteke nikla je iz pepela poput mladog feniksa. Bio je to najveći građevinski poduhvat Islamske zajednice od vremena Gazi Husrevbega. Od svih poduhvata, najviše sam ponosan na ovaj poduhvat izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u mom ratnom i poratnom mandatu reisu-l-uleme u Bošnjaka.
Čestitam svim dobitnicima priznaja povodom ove 487. godišnjice Gazi Husrevbegove biblioteke. Posebno čestitam bivšem načelniku općine Stari Grad Fehimu Škaljiću, koji zaslužuje da mu se i na ovaj način osobno zahvalim na svestranoj podršci u svakom pogledu za pokretanje i ostvarenje izgradnje Biblioteke.
Žao mi je što se uprava Biblioteke nije sjetila da ovim povodom posthumno dodjeli priznanje rahmetli Muhamedu ef. Salkiću, koji je, ka generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice, jedan od najzaslužnijih za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke. Nadam se da će se u nekim drugačijim okolnostima u budućnosti ovaj propust ispraviti, ako Bog da.
Nikad neću zaboravit oktobar 2002/1423. godine kad nam je Otac Emir Katara, Hamed bin Halifa Al Thani u Dohi rekao: "To je naš projekat" (hādha mašrū'na). Kako reče, tako i bî. Qatar je donirao ovom gradu, ovoj državi, ovoj Islamskoj zajednici i svim ljudima dobre volje, koji traže nauku, ovu riznicu mudrosti da bude znak i putokaz za ljepotu ljudske duše i dobrotu ljudskog uma. Hvala njegovom sinu, sadašnjem Emiru Qatara, Temimu bin Hamedu Al Thaniju na ovom velikom daru sa dovom Uzvišenom Allahu da im upiše u njihova dobra djela. Amin!
Čestitam Islamskoj zajednici, gradu Sarajevu, državi Bosni i Hercegovini i našem narodu na ovom dragulju, koji puni našu dušu, radosti naše srce, hrani naš um i otvara naš pogled u bolju i sretniju budućnost, ako Bog da.
U znak sjećanja na dan (1. muharrema, 1418./ 9. maja, 1997. godine) početka izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, želim podijeliti s vama moj govor tim povodom.
Poštovani Predsjedniče,
Draga braćo i sestre,
Svevišnji Allah (dž.š.) spušta kišu koja oplođava zemlju iz koje rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Allah (dž.š.) spušta riječ koja oplođava ljudsko srce iz kojeg rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Prva riječ koju je Allah (dž.š.) spustio na srce zadnjeg Poslanika Muhameda (a.s.) bila je "Iqre’ bismi rabbikelledhi khaleq ..."; "Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga koji stvara..." Ova je riječ oplodila mnoga ljudska srca iz kojih su se rodili plodovi Bejtu-l-hikmeh u Bagdadu, Daru-l-kutub u Kairu, Daru-l-ilm u Kordovi. Na ovim plodovima hranili su se el-Farabi, Ibni Sina, el-Ghazali, Ibn Rušd, Ibn Khaldun. Na ovim plodovima dohranjivali su se Majmonides, Toma Akvinski, Gete. Njihove ruke pretvarale su rijeku tinte u brdo knjiga zbog kojih su se podizale biblioteke, u kojima su nastajali novi pupoljci ljudske mudrosti i vještine.
Gazi Husrevbeg sin Ferhatbega i Seldžuke donio je u Bosnu 1521. god. kalem te plodne Božije riječi iz koje su nastali plodovi ove Medrese i Biblioteke.
Kada je dovršio izgradnju Medrese 943, odnosno 1537. godine, Gazi Husrevbeg je u svojoj vakufnami dao napisati sljedeće:
Što preteće od troškova za gradnju, neka se za to kupi valjanih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom.
Od tada se i u Bosni i Hercegovini mjeri tinta učenjaka i krv šehida, pišu i prepisuju knjige, podižu medrese i biblioteke. Prema podacima iz 1989. god. u Bosni i Hercegovini bilo je 1.605 biblioteka od kojih bijahu 48 naučnih, 114 stručnih, 263 narodnih i 1.270 školskih bibloteka. Bosna i Hercegovina je imala fundus od 13.565.000 knjiga.
Nažalost, ruka zla i mržnje mnoge medrese i biblioteke je porušila ili spalila. Najviše nas boli paljevina Nacionalne biblioteke - Viječnice i biblioteke Orjentalnog instituta u Sarajevu. Svjesni smo teškoća u kojima se nalazi naša domovina i naš narod nakon agresije, ali i potrebe da se odupremo duhovnom i kulturnom siromaštvu.
Nasreću, Gazi Husrevbegova medresa i biblioteka su preživjele i ovu zadnju agresiju na našu domovinu. Božijom pomići sačuvano je knjižno blago Gazi Husrevbegove biblioteke koje danas broji 70.000 kataloških jedinica od kojih su 10.000 kodeks rukopisa, 30.000 knjiga na bosanskom i drugim jezicima, 20.000 knjiga na arapskom i truskom jeziku, 4.000 dokumenata značajnih za povijest Bosne i Hercegovine, 1.400 dokumenata u formi vakufnama i 86 sidžilla - šerijatsko-sudskih zapisa.
Dakle, Gazi Husrevbegova biblioteka je danas jedino mjestu gdje se čuva cjelovito povjesno pamćenje, te duhovna i kulturna baština Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Nažalost, to mjesto gdje se čuva emanet naše prošlosti i svjetlo naše budućnosti pati od prostorne tjeskobe i neuslovnosti. Zbog toga je Islamska zajednica još 1990. godine pokrenula inicijativu za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke u duhu Gazi Husrevbegove vakufname kao emaneta vjere, Gazi Husrevbegove džamije kao simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine i Gazi Husrevbegove medrese kao temelja visokog školstva u Bosni i Hercegovini.
Poštovani predsjedniče,
Draga braćo i sestre,
Mi se danas odazivamo Božijoj riječi koja se spušta na naša srca i očitujemo svoju spremnost da provedemo zavjet Gazi Husrevbega da se uz ovu Medresu, najstariju obrazovnu ustanovu u ovom dijelu svijeta, podigne biblioteka u kojoj će se oplemenjivati ljudska duša. Izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke u ovom vremenu i na ovom mjestu naše je pravo i naša obaveza. Jer kada se podigne u njoj će svako moći naći lijeka za svoju dušu, u njoj će naša djeca čitati knjige koje bude zahtjevalo vrijeme i mjesto. Zato pozivam sve muslimane Bošnjake da se upišu na listu vakifa i tako potvrde svoju viševjekovnu duhovnu i kulturnu ukorijenjenost na svojoj zemlji.
Braćo i sestre,
Uvjeren sam da izražavam i vašu radost što će, na ovaj današnji mubarek dan 1. muharrema 1418. god. u povodu četristošezdesete obljetnice Gazi Husrevbegove medrese i biblioteke, početak realizacije projekta izgradnje Biblioteke obznaniti predsjednik Alija Izetbegović.
Jučer (15.01. 2024) je, prema vijestima, u prisustvu izabranika Islamske zajednice, obilježena 487. godišnjica Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu.
Sretan sam što mi je Uzvišeni Allah omogućio da budem pokretač i aktivni sudionik izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u sadašnjem izdanju uz pomoć donacije države Katar.
Sadašnja velelepna zgrada Gazi Husrevbegove biblioteke nikla je iz pepela poput mladog feniksa. Bio je to najveći građevinski poduhvat Islamske zajednice od vremena Gazi Husrevbega. Od svih poduhvata, najviše sam ponosan na ovaj poduhvat izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u mom ratnom i poratnom mandatu reisu-l-uleme u Bošnjaka.
Čestitam svim dobitnicima priznaja povodom ove 487. godišnjice Gazi Husrevbegove biblioteke. Posebno čestitam bivšem načelniku općine Stari Grad Fehimu Škaljiću, koji zaslužuje da mu se i na ovaj način osobno zahvalim na svestranoj podršci u svakom pogledu za pokretanje i ostvarenje izgradnje Biblioteke.
Žao mi je što se uprava Biblioteke nije sjetila da ovim povodom posthumno dodjeli priznanje rahmetli Muhamedu ef. Salkiću, koji je, ka generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice, jedan od najzaslužnijih za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke. Nadam se da će se u nekim drugačijim okolnostima u budućnosti ovaj propust ispraviti, ako Bog da.
Nikad neću zaboravit oktobar 2002/1423. godine kad nam je Otac Emir Katara, Hamed bin Halifa Al Thani u Dohi rekao: "To je naš projekat" (hādha mašrū'na). Kako reče, tako i bî. Qatar je donirao ovom gradu, ovoj državi, ovoj Islamskoj zajednici i svim ljudima dobre volje, koji traže nauku, ovu riznicu mudrosti da bude znak i putokaz za ljepotu ljudske duše i dobrotu ljudskog uma. Hvala njegovom sinu, sadašnjem Emiru Qatara, Temimu bin Hamedu Al Thaniju na ovom velikom daru sa dovom Uzvišenom Allahu da im upiše u njihova dobra djela. Amin!
 |
Čestitam Islamskoj zajednici, gradu Sarajevu, državi Bosni i Hercegovini i našem narodu na ovom dragulju, koji puni našu dušu, radosti naše srce, hrani naš um i otvara naš pogled u bolju i sretniju budućnost, ako Bog da.
U znak sjećanja na dan (1. muharrema, 1418./ 9. maja, 1997. godine) početka izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, želim podijeliti s vama moj govor tim povodom.
Poštovani Predsjedniče,
Draga braćo i sestre,
Svevišnji Allah (dž.š.) spušta kišu koja oplođava zemlju iz koje rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Allah (dž.š.) spušta riječ koja oplođava ljudsko srce iz kojeg rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Prva riječ koju je Allah (dž.š.) spustio na srce zadnjeg Poslanika Muhameda (a.s.) bila je "Iqre’ bismi rabbikelledhi khaleq ..."; "Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga koji stvara..." Ova je riječ oplodila mnoga ljudska srca iz kojih su se rodili plodovi Bejtu-l-hikmeh u Bagdadu, Daru-l-kutub u Kairu, Daru-l-ilm u Kordovi. Na ovim plodovima hranili su se el-Farabi, Ibni Sina, el-Ghazali, Ibn Rušd, Ibn Khaldun. Na ovim plodovima dohranjivali su se Majmonides, Toma Akvinski, Gete. Njihove ruke pretvarale su rijeku tinte u brdo knjiga zbog kojih su se podizale biblioteke, u kojima su nastajali novi pupoljci ljudske mudrosti i vještine.
Gazi Husrevbeg sin Ferhatbega i Seldžuke donio je u Bosnu 1521. god. kalem te plodne Božije riječi iz koje su nastali plodovi ove Medrese i Biblioteke.
Kada je dovršio izgradnju Medrese 943, odnosno 1537. godine, Gazi Husrevbeg je u svojoj vakufnami dao napisati sljedeće:
Što preteće od troškova za gradnju, neka se za to kupi valjanih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom.
Od tada se i u Bosni i Hercegovini mjeri tinta učenjaka i krv šehida, pišu i prepisuju knjige, podižu medrese i biblioteke. Prema podacima iz 1989. god. u Bosni i Hercegovini bilo je 1.605 biblioteka od kojih bijahu 48 naučnih, 114 stručnih, 263 narodnih i 1.270 školskih bibloteka. Bosna i Hercegovina je imala fundus od 13.565.000 knjiga.
Nažalost, ruka zla i mržnje mnoge medrese i biblioteke je porušila ili spalila. Najviše nas boli paljevina Nacionalne biblioteke - Viječnice i biblioteke Orjentalnog instituta u Sarajevu. Svjesni smo teškoća u kojima se nalazi naša domovina i naš narod nakon agresije, ali i potrebe da se odupremo duhovnom i kulturnom siromaštvu.
Nasreću, Gazi Husrevbegova medresa i biblioteka su preživjele i ovu zadnju agresiju na našu domovinu. Božijom pomići sačuvano je knjižno blago Gazi Husrevbegove biblioteke koje danas broji 70.000 kataloških jedinica od kojih su 10.000 kodeks rukopisa, 30.000 knjiga na bosanskom i drugim jezicima, 20.000 knjiga na arapskom i truskom jeziku, 4.000 dokumenata značajnih za povijest Bosne i Hercegovine, 1.400 dokumenata u formi vakufnama i 86 sidžilla - šerijatsko-sudskih zapisa.
Dakle, Gazi Husrevbegova biblioteka je danas jedino mjestu gdje se čuva cjelovito povjesno pamćenje, te duhovna i kulturna baština Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Nažalost, to mjesto gdje se čuva emanet naše prošlosti i svjetlo naše budućnosti pati od prostorne tjeskobe i neuslovnosti. Zbog toga je Islamska zajednica još 1990. godine pokrenula inicijativu za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke u duhu Gazi Husrevbegove vakufname kao emaneta vjere, Gazi Husrevbegove džamije kao simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine i Gazi Husrevbegove medrese kao temelja visokog školstva u Bosni i Hercegovini.
Poštovani predsjedniče,
Draga braćo i sestre,
Mi se danas odazivamo Božijoj riječi koja se spušta na naša srca i očitujemo svoju spremnost da provedemo zavjet Gazi Husrevbega da se uz ovu Medresu, najstariju obrazovnu ustanovu u ovom dijelu svijeta, podigne biblioteka u kojoj će se oplemenjivati ljudska duša. Izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke u ovom vremenu i na ovom mjestu naše je pravo i naša obaveza. Jer kada se podigne u njoj će svako moći naći lijeka za svoju dušu, u njoj će naša djeca čitati knjige koje bude zahtjevalo vrijeme i mjesto. Zato pozivam sve muslimane Bošnjake da se upišu na listu vakifa i tako potvrde svoju viševjekovnu duhovnu i kulturnu ukorijenjenost na svojoj zemlji.
Braćo i sestre,
Uvjeren sam da izražavam i vašu radost što će, na ovaj današnji mubarek dan 1. muharrema 1418. god. u povodu četristošezdesete obljetnice Gazi Husrevbegove medrese i biblioteke, početak realizacije projekta izgradnje Biblioteke obznaniti predsjednik Alija Izetbegović.