Brammertz: Nove generacije imaju radikalnije poglede na prošlost nego oni koji su živjeli u to vrijeme
Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma Ujedinjenih nacija za krivične sudove, rekao je da smo "trenutno svjedoci da nove generacije imaju još radikalnije poglede na prošlost nego oni koji su živjeli u to vrijeme", javlja Anadolu.

Brammertz je u četvrtak u Sarajevu bio jedan od učesnika na međunarodnoj konferenciji o temi "30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi".

"Kada razmislim o mojim najvećim razočarenjima u toku ovih 15 godina, to je sigurno činjenica da ono što smo utvrdili u sudnicama nije prihvaćeno ovdje u regionu", istakao je Brammertz.

Naglasio je da je postalo jasno da nije dovoljno da imaju samo suđenja, nego da se prihvati i ono što se dešava van sudnica.

"Osim onoga što se događa u sudnici, važno je da imamo političare u regionu koji prihvataju one činjenice iz sudnica, a ne da slave osobe kojima se sudi u njima. Potom, potrebni su neovisni mediji jer danas imamo dosta novinara koji rade kao glasnogovornici tih političara koji negiraju činjenice. I na kraju je tu školstvo, dakle obrazovanje, i način na koji odgajamo buduće generacije. Trenutno smo svjedoci da nove generacije imaju još radikalnije poglede na prošlost nego oni koji su živjeli u to vrijeme", poručio je Brammertz.


Naveo je da oni koji su odgovorni za prošlost kakvu imamo, sada tu odgovornost stavljaju na budućnost narednih generacija.

"Prije deset godina sam bio puno više optimističan što se tiče saradnje sa regionalnim tužilaštvima i pravosuđem, nego što sam danas. Mnogi potencijalno optuženi, koje bi trebalo procesuirati pred regionalnim sudovima, žive bezbijedno u Srbiji i Hrvatskoj, bez hapšenja. Postoji veliki broj pojedinačnih tužitelja i sudija u regionu koji dobro rade svoj posao, ali nisam siguran da imaju potrebnu političku podršku da naprave više po tom pitanju", rekao je Brammertz.

Bećirović: Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu
Iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na međunarodnoj konferenciji na temu "30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi", javlja Anadolu.

Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije.

Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina.

"Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina", rekao je Bećirović.

Podsjetio je da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Kako je kazao, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda.

"Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira", podsjetio je Bećirović.

Istakao je da je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

"Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima", rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da je osnivanje MKTJ-a imalo pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj.

"Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu", poručio je Bećirović.

Prema njegovim riječima, civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine.

"Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine", rekao je Bećirović.

Istakao je da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu.

"Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo podcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja", smatra Bećirović.

Mišljenja je da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom.

"Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine", kazao je Bećirović.

Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatraži je od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

"Milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, političkih dogovora i tajnih podataka, koji jasno potvrđuju šta se dešavalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, trebaju biti pohranjeni u Sarajevu. To je jedino pravedno rješenje", rekao je Bećirović.

Uvažavajući presude najviših sudova UN-a, smatra da je važno konstatirati da su presude Haškog tribunala od kapitalnog značaja za cjelokupno međunarodno pravo i poredak. Između ostalog, presudama najviših sudova UN-a utvrđeno je da su počinjeni genocid nad Bošnjacima i udruženi zločinački poduhvati protiv države Bosne i Hercegovine.

"Najviši sudovi UN-a su trajno osudili velikodržavne ideologije i politike koje su pokušale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i međunarodnu priznatu državu. Međunarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina imaju pravnu, političku, moralnu i historijsku obavezu prema žrtvama i budućim naraštajima da traže reviziju krivičnog zakonodavstva u zemljama regiona radi adekvatnog procesuiranja i kažnjavanja svih onih koji negiraju sudske presude i glorificiraju presuđene ratne zločince. Međunarodna zajednica ne treba dozvoliti da se pravosnažne presude sudova Ujedinjenih nacija samo arhiviraju i potom zaborave", naveo je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Smatra da Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti da međunarodna zajednica, u interesu cijelog čovječanstva, pošalje poruku da se rezultati počinjenog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne smiju trajno priznati.

"Ostvarenja pravde nema bez ozbiljnog i odgovornog pristupa rješavanju problema iz prošlosti, a ozbiljnog pristupa nema bez primjene mehanizama tranzicijske pravde. Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala (Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju - MKTJ i njegov pravni nasljednik Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove - MRMKS). Na temeljima presuda ovog Tribunala moramo nastaviti zajedničko putovanje ka pravdi i istini. Mi drugog puta nemamo", poručio je Bećirović.

Schmidt: Presuđeni ratni zločinci ne bi trebali obavljati javne funkcije
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prilikom čega je govorio o temi ratnih zločina, javlja Anadolu.

Schmidt je u izjavi prije početka konferencije podsjetio kako su se prije 30 godina dogodile okrutne i užasne stvari, uključujući genocid u Srebrenici, ratne zločine kao i zločine protiv čovječnosti.

"Mislim da moramo jasno staviti do znanja da niko ko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu po ovim optužbama ne bi trebao više biti dio javnog života i na javnoj funkciji. Svi trebaju znati što se dogodilo", rekao je Schmidt.

Naglasio je da je potrebno imati registar onih koji su počinili ratne zločine po preporuci EU-a i da na tome rade.

"Pratim prethodni izvještaj Evropske unije iz 2019. godine i učinit ćemo to u što skorijem vremenu", zaključio je Schmidt.

Predsjednica MICT-a: Za trajno pomirenje neophodna je spoznaja istine o onome što se dogodilo u BiH
Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), poručila je danas u Sarajevu da je za trajno pomirenje neophodna spoznaja istine o onome što se dogodilo na prostoru Bosne i Hercegovine '90-ih godina, javlja Anadolu.

Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom "30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi", u organizaciji Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe" te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Među učesnicima je i Santana.

"Septembar 1993. donio je neviđene strahote Bosni i Hercegovini. U Sarajevu, žitelji su bili primorani da se sklanjaju od neselektivnog snajperskog djelovanja. Baš ovdje, u ovom gradu, jedna majka i njena osmogodišnja kći ustrijeljene su dok su hodale, držeći se za ruke, na putu da nabave udžbenike za školu. Ovi zločini, i hiljade njima sličnih, predstavljaju, jednostavno rečeno, najgore što su ljudska bića u stanju da učine jedni drugima", kazala je Santana.

Prema njenim riječima, počinjeni su uprkos tome što je Vijeće sigurnosti stvorilo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

"Činjeni su i dalje, neograničeni u svojoj izopačenosti, sve dok nisu doživjeli kulminaciju genocidom u Srebrenici, čija je drskost poslužila da pokaže s kolikim prezirom ovi zločinci posmatraju nedavno osnovan Međunarodni sud i njegovu obećanu pravdu. Zapravo, čak i najvatrenije pristalice Međunarodnog suda imale su samo ograničeno povjerenje u sposobnost nove institucije da ispuni svoje težnje i izvrši svoj mandat", izjavila je Santana.

Uprkos svemu, navela je, Međunarodni sud je otišao dalje od razvijanja materije i procedura, i pomogao je u stvaranju nove kulture prava.

"Kulture protiv nekažnjivosti. To je bio prvi put da se došlo do spoznaje stvarnog stanja – da, ako međunarodno krivično pravo želi biti relevantno i poštovano, onda mora postojati mogućnost da ga međunarodna zajednica sprovede. Sudski rad pred MKSJ oživio je 1994. godine, s prvim hapšenjem, kada je Savezna Republika Njemačka uhapsila Duška Tadića za strahote u Prijedoru, što je ujedno bio i prvi pokušaj da se u ime Ujedinjenih nacija sprovede međunarodno humanitarno pravo. Bio je to i prvi ispit, kada je jedna država članica jasno potvrdila svoju obavezu da sarađuje s međunarodnom jurisdikcijom kroz usvajanje specijalnog zakona kako bi osigurala predaju optužene osobe MKSJ-u", podsjetila je Santana.

Istakla je da je ovo bio prelomni trenutak za međunarodno krivično pravo, tako da i 30 godina kasnije, MICT i ostali sudovi i tribunali se još uvijek pouzdaju u taj temelj saradnje, koju je tada, tih 1990-ih, predvodila Njemačka.

"Prihvatam da pravda nije bila savršena. Ali, s druge strane, da vas upitam – ima li neko u ovoj zemlji ko ne zna za hašku pravdu? Ponosna sam što mogu nedvosmisleno potvrditi da je ova pravda bila pravična, djelotvorna i da je doprinijela uvažavanju patnje širom Bosne i Hercegovina tokom konflikta 1990-ih, ne samo za neposredne žrtve zločina i njihove porodice, nego i za korist budućih naraštaja", kazala je Santana.

Prema njenim riječima, MICT i njegov prethodnik, MKSJ, predstavljaju sistem zasnovan na visokim standardima pravičnosti i poštovanja zakonitog postupka.

"Mehanizam, i ja kao njegova predsjednica, nastavljamo da djelujemo nezavisno u obavljanju osnovnih funkcija, svjesni stavova zainteresovanih strana kao što ste vi, koje su nezaobilazne u našem radu, ali uvijek usredsređeni na interese pravde. Znamo na osnovu uspjeha MSKJ da pravna institucija mora djelovati nezavisno, isključivo na osnovu zakona i dokaza, ako želi da njene odluke imaju težinu u Bosni i Hercegovini i drugdje", pojasnila je Santana.

Naglasila je da se ova odgovornost nastavlja i nakon izricanja presude, čime se ostvaruje cjelokupan ciklus pravde.

"Drugo, gotovo je kliše da se međunarodna pravda kreće presporo i da je preskupa. Ipak, sa svakom godinom koja je prolazila, MKSJ je sticao vrijedan uvid u probleme i najbolje prakse u pronalaženju međunarodne pravde, a Mehanizam je sada globalni lider u osiguranju pravde, uz poštovanje zakonitog pravnog postupka. Treće, za trajno pomirenje neophodna je spoznaja istine o onome što se dogodilo. Činjenice koje su utvrđene od strane MKSJ i Mehanizma su proizvod neposrednih dokaza i u potpunosti obrazloženih sudskih odluka. Očigledno je da pojedinci koji poriču ovu historiju više prikazuju svoje nedostatke nego bilo šta drugo, i oni nikada neće uspjeti da opovrgnu nepobitne zaključke naših sudova", izjavila je Santana.

Prema njenim riječima, jedna od najvažnijih funkcija MICT-a jeste da učvrsti naslijeđe MKSJ-a.

"To naslijeđe živi ne samo u njegovim potvrđenim presudama, nego i u dokazima i stručnosti koje se prenose tužilaštvima i nacionalnim vlastima. Sada je na vama, građanima i funkcionerima pogođenih zemalja, da dovršite 30-godišnji zadatak njegovanja i ostvarivanja pomirenja. Današnji izazovi su možda na vama da ih riješite, ali Mehanizam će nastaviti da vam pruža svoju podršku u skladu sa svojim mandatom", poručila je Santana.

Podsjetila je da danas obilježavaju ne samo 30 godina od osnivanja MKSJ-a, nego obilježavaju također i nedavni završetak njegovog primarnog mandata.

"To je značajan poduhvat, i zadovoljna sam što mogu da ga podijelim s vama na ovom mjestu. Nema više nijednog supsidijarnog organa Savjeta bezbjednosti koji radi aktivno na krivičnom gonjenju i suđenju za genocid, ratne zločine, ili zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji. Štafeta je, konačno, prešla u druge ruke. Ova nova stvarnost dovela je, ranije ove godine, do zatvaranja posljednje preostale kancelarije Mehanizma u regionu, ovdje u Sarajevu, a mi u potpunosti prelazimo na rezidualnu konfiguraciju za koju smo stvoreni 2010. godine", navela je Santana.

Poručila je da ipak, budu sigurni da će Mehanizam nastaviti da igra svoju ulogu.

"Čak i kada se suočava s prkosom država i nezainteresovanošću međunarodne zajednice, kao što vidimo u slučaju odbijanja Republike Srbije da preda Petra Jojića i Vjericu Radetu, ja se neću suzdržati od korištenja svih relevantnih foruma da maksimalno skrenem pažnju na neispunjenje obaveza bilo koje države. Napadi na sprovođenje pravde nisu prihvatljivi i moraju se osujetiti", naglasila je Santana.

Istakla je da rad koji preostaje na postizanju pravde, mira, i pomirenja moraju obaviti sami posvećeni građani neposredno.

"Predstavnici žrtava će i dalje služiti kao uzori istrajnosti u obezbjeđivanju toga da istorija nikada ne zaboravi patnju kojoj su podvrgnute njihove zajednice i u glasnom zahtijevanju krivičnog gonjenja svih preostalih počinilaca. Državni tužioci koji su se okupili ovdje danas igraće važnu ulogu u nastavku potrage za pravdom, sve dok to rade s integritetom i samostalnošću. A, novinari među vama, i svi oni koji govore istinu, pomoći će da se pravično procjene uspjesi ili eventualni neuspjesi vaših sunarodnika", poručila je Santana.

Podsjetila je na riječi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija iz izvještaja koji je podnio Vijeću sigurnosti 1993. godine u vezi sa strašnim okolnostima koje su vladale u svim državama bivše Jugoslavije.

"Osvrćući se na raspad samog društva, on je 'naglasio da se fundamentalno rješenje problema mora tražiti kroz dijalog' i da 'su same strane te koje snose primarnu odgovornost da se postigne takvo rješenje, i one su te koje moraju preduzeti korake ka pomirenju'. Sudbina Bosne i Hercegovine je danas i dalje u njenim rukama. Morate nastaviti da preuzimate kontrolu nad svojom budućnošću. Dok je MKSJ igrao ključnu ulogu i samostalno utvrdio istinu o mnogim zločinima u cijelom regionu, to ne može zamijeniti potrebu da se pogođene zajednice uhvate u koštac s tim kako najbolje da postignu pomirenje, kako na lokalnom nivou, tako i naročito na političkom planu", zaključila je Santana.