Povelja bana Kulina najstariji je sačuvani bosanski državni dokument, ali ujedno i temeljni dokument bosanske pismenosti.

Povelja nedvojbeno potvrđuje postojanje bosanske države u ranom srednjem vijeku, uključujući i njeno bosansko ime, baš kao što potvrđuje i historijski kontinuitet bosanskog jezika i njegove viševjekovne pisane tradicije. O tome je govorio Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u emisiji ‘Dobar dan BiH’ Hayat TV.

To je višestruko značajan datum jer podrazumijeva pitanje državnog kontinuiteta i teritorijalnog integriteta. Manje znamo da se osme godine nove ere spominje ime rijeke Bafinus što oni koji se bave historijom jezika znaju da se taj oblik Bafinus preobrazio u Bosna. To je potvrda početka pismenosti na narodnom bosanskom jeziku. Imamo značajan filološki aspekat Povelje Kulina bana. Danas smo u stanju razumjeti tekst Povelje Kulina bana. Kada pogledamo Povelju Kulina bana, mi smo u stanju razumjeti tekst. Potcjenjujemo naše pretke, – rekao je Kalajdžija.

Mnoge riječi su nastajale kako se jezik razvijao. Kako kaže Kalajdžija, jezik prati čovjeka, a bez jezika nigdje ne možemo.

Jezik je naš odašiljač u svijet. Tako razvijamo mišljenje. Možemo zamišljati melodiju, ali ako razmišljamo, naše razmišljanje mora ići na nekom jeziku. Jedino ako padne atomska bomba može nestati bosanski jezik. U ovim okolnostima bosanski jezik nije ugrožen. Temelj osnova jezika je gramatika i leksika koja podrazumijeva proizvođenje značenja, – poručio je Kalajdžija.

Naših građana imamo širom svijeta. Međutim, svi čuvaju maternji jezik. Kalajdžija govori da ponesemo s naše rodne grude bazu, mentalitet i kulturu.

Prenesemo to na drugo područje gdje stvari drugačije funkcionišu. Ne trebaju se žaliti naši ljudi. Živimo u teškom vremenu. Trebamo se truditi da na pozitivan način razmišljamo i da pomognemo državi da izađe na zelenu granu, – kazao je Kalajdžija.