Komentare koje pišem povodom katastrofalnih poigravanja karijernih diplomata u BiH sa njenom sudbinom, potpisujem i danas. Odluke Evropskog suda pokušavaju već dugo pogaziti hrvatski nacionalisti uz pomoć i asistenciju međunarodnih diplomata, ali takav isti uklon ima i srpska politika oličena u Miloradu Dodiku. Samo što ona nema podršku koju ima zagrebačka ispostava u BiH. Hrvatske priče o legitimnom predstavljanju, „kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda“ i uporno istrajavanje na njima kosi se sa zdravim razumom. Christian Schmidt, njemački birokrata, nametnuo je, međutim, izborni zakon koji će biti po mjeri HDZ-a (ovi zahtjevi su u rezoluciji Bundestaga iz jula 2022. osuđeni kao “nacionalistički”), dirao je u Ustav, najvažniji akt Federacije, suspendovao ga na jedan dan da bi omogućio HDZ-u i njegovim trabantima iz „trojke“ da potpuno nezasluženo uđu u vlast i da pokušaju demontirati 30 godišnje djelo stabiliziranja države. Schmidt je na taj način učvrstio podjele umjesto da radi na stvaranju uslova za inkluzivno društvo, a kod birača je primjena izbornih pravila retoroaktivno stvorila nepovjerenje, o čemu govori i Tineke Strik, zastupnica u Evropskom parlamentu. Posebno se zamjera visokom predstavniku što se slikao ispred zastave ilegalne hrvatske ratne paradržave “Herceg-Bosne”, čije je šestočlano vodstvo Haški tribunal za ratne zločine osudio za UZP na 120 godina zatvora. Da ne pričam o masovnoj izbornoj prevari, „posebno na izborima za predsjednika Republike Srpske”, što je konstatirala nezavisna organizacija „Pod lupom“. Dobro je poznato kako su sklepani parlamenti, izabrane vlade. Ništa od onoga što su obećavali Christianovi puleni iz trojke nisu uradili. Napravili su niz koncesija samo da bi se domogli fotelja. Iz „trojke“ su nas stalno uvjeravali da se Milorad Dodik promijenio, da SDA nije znala s njim, ali je više nego očigledno da je situacija sada mnogo gora nego prije. Na funkcije su dovedeni ljude sa crnih lista, a Ameri šute, „trojkaši“ su “prepustili cestrogradnju hrvatskoj politici, sigurnosni sektor Dodiku i njegovim satelitima, a sada se spremaju napraviti nepopravljive greške, kao što je pristajanje na Izborni zakon koji se piše u Zagrebu (ne računam zapadni Mostar, koji je samo ispostava). Zanimljivo je da čelnik NIP-a, kako to reče političar iz konkurentske stranke, „nastupa kao HDZ-ovac“. I to nije sve. „Trojka“ namjerava predati državnu imovinu i što je posebno tragično izvršiti promjene karaktera Ustavnog suda, te posljednje brane BiH. Oni namjeravaju predati Sud u „domaće ruke“, bez stranaca koji su dosada zaustavljali odluke protivne interesima zajedničke države. O njihovoj namjeri da to učine i ispune dio iz svog dila, vidi se po odluci člana komisije koji dolazi iz NIP-a (Narod i pravda) o proglašavanju „hadezeovca“ najboljim kandidatom za funkciju sudije Ustavnog suda. Ni SDP nije ništa bolji. Nema nikavu ideologiju, kao ni druge stranke trojke, i ona se sastoji samo u pukoj borbi za fotelje u upravnim i nadzornim oborima i drugim državnim organima.
Izborni zakon krši Evropsku konevnciju
o ljudskiim pravima
Ko god je danas za građansku Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na političku platformu, ovo je jasno prepoznao. Ovu ujdrurmu kojoj je cilj razbijanje države, jasno su prepoznali i u Evropskom sudu za ljudska prava, što nedvojbeno proizlazi iz rečenice da sud smatra da konstitutivni (konstituentni, prim.autora) narodi očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sustavu. Uz sve ranije presude evropski sud je u predmetu Slavena Kovačevića, presudio da sadašnji izborni zakon krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. I ne samo to. Sud je zaključio da BiH treba da bude jedna izborna jedinica, odnosno da „entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. Sud je praktično predložio demontažu ovog doma Parlamentarne skupštine i izbor delegata sa cijele bh. teritorije. Dakle, bez eniteteta. Legitimno predstavljanje je označio dikriminatornim. Autor ovih redova to bi nazvao i sramnim, jer zemlju iz 21. stoljeća vraća u srednji vijek.
ŠTA SAD: Sud je zaključio da BiH treba da bude jedna izborna jedinica, odnosno da „entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. |
Interesuje me kako je ovo doživio Christian Schmidt? Neće lahko podnijeti ovaj besprizorni šamar za politiku nametanja izbornog zakona, a koji je finalizirao u aprilu ove godine. Raznim vratolomijama progurao je vlade u BiH i Federaciji. Posljednji šamar Evropskog suda je posebno bolan. Ovo što do korijena eksplicitno razlaže stvari. I, uz sve to, dolazi iz najviše evropske sudačke kuće. Preosjetljivi birokrata sada se našao u teškoj situaciji. Odlukom Evropskog suda sav njegov dosadašnji posao je „oboren“. Kazano mu još jedanput da njegove odluke nisu bile dobre. On to naravno neće eksplicitno prihvatiti u smislu ispravke loše urađenog posla. Ostavit će to domaćim akterima, što oni naravno neće nikada staviti na dnevni red. Nakon ovoga Schmidt se mora pogledati u ogledalu. O njemu su prije više mjeseci govorili bivši njemački diplomati i stručnjaci za Balkan. Zahtijevali su njegov opoziv pošto je nanio "trajnu štetu" mirovnom procesu u BiH, ali i ugledu Njemačke. I nisu pogriješili. Čvrsto sam ubijeđen da je došlo vrijeme da spakuje kofere i ode tamo odakle je i došao. Jer, Schmidt je svojim podržavanjem srpskih i hrvatskih nacionalista obrukao OHR, a sebe ubjedljivo uvrstio u najgoreg visokog predstavnika.
Nacionalisti će pokušati izigrati
odluku Evropskog suda
Ovo je važna činjenica, koja je zahvaljujući apelaciji Slavena Kovačevića, objelodanjena. Pravda je spora ali dostižna. |
Što se tiče ostalih aktera oni će naravno pokušavati dezavuirati odluku Evropskog suda za ljudska prava, kao i dosada. Nastavit će svoju nacionalisitičku retoriku i ponašanja u pravcu razvlašćivanja države i stvaranja od nje političke karikature. Ovo temeljnim na ranijim saznanjima o njihovoj bezobzirnosti i političkoj neosjetljivosti. Jer, samo što je iz Strassbourgu objelodanjena suština presude, iz srpsko-hrvatskih „štabova/stožera“ su je dočekali na nož. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je izrazio sumnju u njenu provodivost, a onda kao ukoljica ustvrdio kako će sada „legitimnost biti još jače izražena“. Radovan Višković je pak kazao da ova odluka neće biti provedena jer ugrožava interese Rs, dok prema Nenadu Neškoviću „Rs i srpski narod nikada neće dozvoliti da im drugi biraju predstavnike te da BiH neće i ne može postojati na unitarističkim i centralističkim temeljima“. Kontroverzni pravni stručnjak iz Rs-a Milan Blagojević napisao je da se uz pomoć Suda „protivpravno radi na rušenju Rs-a“, što bi po njemu značilo „demontažu Rs-a i unitarizaciju BiH i da Rs ne smije pristati na to, jer bi to značilo i poništavanje suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma... " Naravno, ova tema će narednih dana zaokupljati pažnju svih političkih aktera u BiH, a sigurno i predstavnika „trojke“ koji ne dočekuju sa radošću pojavljivanje presude po apelaciji Slavena Kovačevića. Jer, taman su se nameračili da „plate“ HDZ-u za svoje fotelje, koje su i najvažnije u priči o BiH. Ništa za to. Sad je sud u Strassbourgu donio presudu po šesti put o kršenju ljudskih prava u BiH. Prava i slobode su određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te njenim Protokolima,
direktno se primjenjuju u BiH i imaju "prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom". U trenutku kada utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više takvih prava i garancija, taj sud donosi presude koje su obavezujuće za svaku državu. Takve države su obavezne postupati po njima i moraju mijenjati svoje zakonodavstvo i administrativnu praksu kako se slične povrede ne bi ponavljale u budućnosti. Ovo je važna činjenica, koja je zahvaljujući apelaciji Slavena Kovačevića, objelodanjena. Pravda je spora ali dostižna. Polako, ljudi, dok se hodžino ne samelje. A ja vas uvjeravam da će sve doći na naplatu.