Feljton: 90 GODINA OD DOLASKA NACIZMA I NJEGOV SLOM: Zakon o ovlastima / Ermächtigungsgesetz
ZAKON O OVLASTIMA / ERMÄCHTIGUNGSGESETZ (17)
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 25. Jun 2023. 20:06:03
Od danas 9. maja, koji se u svijetu obilježava kao Dan pobjede, redakcija Bošnjaci.net počinje objavljivanje feljtona o usponu i padu nacizma. U talasu jačanja desnih tendencija i fašizma u svijetu, skoro da je neprimjetno prošao „jubilej“ mračne ideologije – 90 godina od dolaska na vlast Nacionalsocijalističke radničke partije Njemačke (NSDAP). U Berlinu je 30. januara 1933. nacizam stupio demokratskim putem na političku scenu, sa koje će biti nemilosrdno „izbrisan“ 1945. godine. Hitler i nacisti su završili u blatu historije 8 / 9. maja 1945. kada je general Wilhelm Keitel potpisao bezuvjetnu kapitulaciju pred nadirućim jedinicama sovjetske i savezničkih armija iz antihitletrovske koalicije, kojima je pripadao i NOP Jugoslavije. Za 12 godina koliko su nacisti bili na vlasti na nišanu te mračne ideologije i fašističke države koju su stvorili, našli su se cijeli narodi. Genocid je učinjen nad milionima Jevreja, a na udaru su se našli i druge etničke, vjerske i političke skupine. Među njima Sloveni, Romi i drugi narodi koje su nacisti smatrali manje vrijednim. Stradali su i politički neistomišljenici – komunisti, socijaldemokrati, disidenti, ratni zarobljenici, homoseksualci, Jehovini svjedoci i mentalno i fizički onesposobljeni – napisao je akademik dr. Adamir Jerković. Jesu li fizičkim uništenjem Hitlera, Musolininija, i kasnije pogubljenjima njihovih doglavnika u Nürnberškim procesima, splasnule fašističke ideje? Nacizam / fašizam je pobijeđen, ali nije uništen. U svijetu se danas pomaljaju ostaci poraženih snaga uz, čini se, nedovoljne reakcije država pobjednica. Poljednji srpski genocid u Srebrenici nad Bošnjacima BiH u kome je za pet dana ubijeno blizu 9000 muškaraca i dječaka, o tome svjedoči bez ostatka.


Zakon za ispravljanje nevolja naroda i Rajha - Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich

Adolf Hitler je uspio progurati Zakon o ovlastima silom 23. marta 1933. godine, jer je prilikom glasanja samo delegacija Socijaldemokratske partije (SPD) glasala protiv zakona. Komunistima (njih 86), kao i 26-orici socijaldemokrata je onemogućeno glasanje, jer su istjerani iz Reichstaga nacističkom upotrebom silom i mahom su pohapšeni. Tako je, eto, izglasan zloglasni Zakon o ovlastima (njem. Ermächtigungsgesetz), kojim je nacistička vlada dobila punomoć da donosi dekrete bez potrebe njihovog potvrđivanja u parlamentu. Nije potrebno pravničko znanje pa utvrditi da je ova ovlast vodila direktno ka diktaturi. Parlament je gurnut u stranu, a ovo je značilo gubitak demokratije.
Zakon o ovlastima, Ermächtigungsgesetz (eng. Enabling Act), imao je samo pet članova a donio je tako krupne promjene u njemačkom biću. Sada ga dajemo u cjelosti, sa prevodom.
Der Reichstag hat das folgende Gesetz beschlossen, das mit Zustimmung des Reichsrats hiermit verkündet wird, nachdem festgestellt ist, daß die Erfordernisse verfassungsändernder Gesetzgebung erfüllt sind:
(Rajhstag je donio sljedeći zakon, koji se ovim proglašava uz saglasnost Rajhsrata, pošto je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za ustavni amandman):

Član 1
Reichsgesetze können außer in der Reichsverfassung vorgesehenen Verfahren auch durch die Reichsregierung beschlossen werden. Dies gilt auch für die in den Artikeln 85 Abs. 2 und 87 der Reichsverfassung bezeichneten Gesetze.

(Pored procedure propisane ustavom, zakone Rajha može donositi i vlada Rajha. Ovo uključuje zakone na koje se pozivaju članovi 85. stav 2. i član 87. ustava.)
Član 2
Die von der Reichsregierung beschlossenen Reichsgesetze können von der Reichsverfassung abweichen, soweit sie nicht die Einrichtung des Reichstags und des Reichsrats als solche zum Gegenstand haben. Die Rechte des Reichspräsidenten bleiben unberührt.

(Zakoni koje donosi vlada Rajha mogu odstupiti od ustava sve dok ne utiču na institucije Reichstaga i Reichsrata. Prava predsjednika ostaju nepromijenjena.)
Član 3
Die von der Reichsregierung beschlossenen Reichsgesetze werden vom Reichskanzler ausgefertigt und im Reichsgesetzblatt verkündet. Sie treten, soweit sie nichts anderes bestimmen, mit dem auf die Verkündung folgenden Tage in Kraft. Die Artikel 6 8 bis 77 der Reichsverfassung finden auf die von der Reichsregierung beschlossenen Gesetze keine Anwendung.

(Zakone koje donosi vlada Rajha donosi kancelar i objavljuje ih u listu Rajha. Oni stupaju na snagu narednog dana nakon objave, osim ako ne propisuju drugi datum. Članovi 68. do 77. Ustava ne primjenjuju se na zakone koje je donijela vlada Rajha.)

Član 4
Verträge des Reiches mit Fremden Staaten, die sich auf Gegenstände der Reichsgesetzgebung beziehen, bedürfen für die Dauer der Geltung dieser Gesetze nicht der Zustimmung der an der Gesetzgebung beteiligten Körperschaften. Die Reichsregierung erläßt die zur Durchführung dieser Verträge erforderlichen Vorschriften.

(Ugovori Rajha sa stranim državama, koji se odnose na pitanja zakonodavstva Rajha, za vrijeme važenja ovih zakona neće zahtijevati saglasnost zakonodavnih vlasti. Vlada Rajha će donijeti zakone potrebne za provedbu ovih sporazuma.)

Član 5
Dieses Gesetz tritt mit dem Tage seiner Verkündung in Kraft. Es tritt mit dem 1. aprila 1937. außer Kraft; es tritt ferner außer Kraft, wenn die gegenwärtige Reichsregierung durch eine andere abgelöst wird.

(Ovaj zakon stupa na snagu danom proglašenja. Ističe 1. aprila 1937. godine; osim toga ističe ako se sadašnja vlada Rajha zamijeni drugom.)
Berlin, 24. marta 1933.

Predsjednik Rajha von Hindenburg
Reich kancelar Adolf Hitler
Reich ministar unutrašnjih poslova Frick
Reich Ministar vanjskih poslova Freiherr von Neurath
Reich ministar financija Graf Schwerin von Krosigk

(Sutra: Paravojne jedinice i ubistvo Rӧhma)