Nakon izmjena Izbornog zakona izvršenih 2. oktobra, sa kojima je eliminisao SDA, DF i Bošnjake, svu vlast u entitetu Rs ostavio SNSD i Dodiku, a u FBiH svu vlast dao HDZ i Čoviću, Međunarodni predstavnik C. Schmidt je novim odlukama donesenim 27.4. iz vlasti potpuno eliminisao Bošnjake, vlast nad FBiH dao Zagrebu, a vlast nad Rs dao Beogradu. Građani nezadovoljni takvom odlukom morali su ponovo na ulice Sarajeva, da traže spas za sebe i državu.

Schmidtova deblokada izbornog procesa u FBiH
Nakon 6 mjeseci od provedenih izbora u BiH se nakon intervencije Međunarodnog predstavnika C. Schmidta stvaraju uslovi za formiranje vlade FBiH (sa kojom će nakon nepunih 9 godina biti zamijenjena vlada sa Fadilom Novalićem na čelu), ali po ukusu Čovića i Dodika i narudžbi Hrvatske, a ne po volji građana.

Sve se odvija u dogovoru sa Vladom Hrvatske, po režiji HDZ BiH i Dragana Čovića, uz osluškivanje SNSD-a i Dodika. Kada nisu uspjeli pokušaji da se zaobiđe potpredsjednik vlade FBiH Refik Lendo, koji nije dao svoj potpis na prijedlog Predsjednice FBiH Lidije Bradare i potpredsjednika Igora Stojanovića, izvršen je pritisak od strane koalicije HDZ-e i izdajničkog dijela Osmorke na Međunarodnog predstavnika g. Schmidta da interveniše. Schmidt je krivce za blokadu prepoznao u stranci SDA i Lendi, koji zastupa Bošnjake i stranku, pa im je indirektno uputio prijetnje, koje nisu urodile plodom. Lendo je ostao pri stavu da najbrojniji Bošnjaci ne smiju biti izbačeni iz vlasti.

U očekivanju Schmidtove intervencije većina stranaka, uključujući i Trojku, insistirala je na dugoročnom rješenju za deblokadu izbornog procesa, koje će važiti i u buduće, samo je HDZ-a sa Čovićem insistirala, izričito zahtijevala, na kratkoročnom rješenju, za ovaj izborni tok.

Sve do izlaska Schmidta sa novim odlukama izdajnička Trojka je bila protiv jednokratnog rješenja, a odmah nakon njegova saopštenja izrazili su zadovoljstvo sa njegovom odlukom, koja im osigurava udobne dobro plaćene stolice. O svom izgubljenom kredibilitetu, razmišljače kasnije.

Schmidt je već ranije pripremio svoju odluku, ali je čekao sa objavom dok mu Čović ne dadne na znanje da je učvrstio koaliciju i obezbijedio dovoljan broj glasova za imenovanje vlade. Na ovu činjenicu malo je ko obratio pažnju. Kad je shvatio da Osmorka nije pouzdana, da iz nje istupaju NES i Stranka za BiH, Ogrešević i Efendić, Čović se okrenuo prema HDZ 1990, koja se dobivši tražene ustupke priključila vladajućoj koaliciji - HDZ BiH s a Trojkom. Time je Čović proširio, ujedinio hrvatski blok u FBiH, učinio ga sigurnijim i jačim nego Dodikov u Rs. Pristupanjem HDZ 1990. koaliciji HDZ i Trojki pretpostavlja se da je koalicija osigurala parlamentarnu većinu od 50 glasova, sa kojom će moći izglasati Vladu. Time će HDZ-a i Čović dobiti punu dominaciju u Federaciji, kao što je SNSD-a i Dodik imaju u Rs.

SDP-a i NIP su slagali narod, rekli su da neće podržati jednokratna rješenja, kojima se obezbjeđuje dominacija HDZ-e, ali su prekršili obećanja. NES i Stranka za BiH, Ogrešević i Efendić, ostali su dosljedni svojim principima i pokazali da su za BiH, da im ništa nije važnije od države. Posebno priznanje predstavniku Bošnjaka g. Lendi, koji je odolio svim pritiscima, prijetnjama i ostao dosljedan stavovima.

HDZ BIH sa Čovićem nezaobilazan faktor
U nastojanju da spriječe ad-hoc rješenja, sa kojima HDZ-a ostaje nezaobilazan faktor u formiranju vlade Federacije, građani su dva puta izašli na proteste pred zgradu OHR, istakli svoja neslaganja i zahtjeve, zatražili Schmidtovu ostavku. Ali to Schmidta nije odvratilo od namjere, da HDZ-u i Čovića učini nezamjenjivim. Pristupio je usklađivanju Ustava po željama HDZ-e i Čovića. Umjesto da ispravlja greške koje je počinio izmjenama Izbornog zakona 2. Oktobra, on je novim izmjenama 27.4. nastavio istim putem, sa isključiviom ciljem da većinske Bošnjake učini manjinskim, ponizi ih i podredi Srbima i Hrvatima, potvrđenim neprijateljima BiH Dodiku i Čoviću.

Prema prvim komentarima Schmidtovih odluka, njegova kratkoročna i dugoročna rješenja za deblokadu izbornog procesa su diskriminatorska. Sa njima HDZ-a trajno ostaje nezaobilazna u vlasti, a razvlašćeni većinski bošnjački narod je odbačen i postaje manjinski. Volja Bošnjaka je zaobiđena. Kroz to se, po nekima, dolazi do uvjerenja da Schmidt mrzi Bošnjake. Njegovi metodi su fašistički. Ovo je nastavak agresije na BiH drugim sredstvima. Od Bošnjaka se prave Palestinci. Bošnjačkom narodu se poručuje da ovo nije više njegova zemlja, da se pomiri da će drugi sa njima vladati ili da se iz nje sele…

Skidamo kapu g. Reufu Bajroviću, ministru energetike, koji se prvi odgovorno oglasio i suprostavio Schmidtovim nametanjima. Ovo je po njemu klasičlan apartheid. Ovo je crni dan za Bošnjake. Od člana Predsjedništva BiH očekuje da progovori. Zabrinjava ga njegova uzdržana reakcija na objavu Visokog predstavnika. Svi koji u Parlamentu dignu ruku za tu vlast biće izdajnici i ostaće Čovićevi taoci.

Istupi Nermina Nikšića, predsjednika SDP-e, kojem je namjenjeno mjesto premijera Federacije, izazivaju grč u stomaku. Meni, koji sam cijeli život demokrata i pobornik socijaldemokratije, toliko je ogadio sebe i poljuljao vjeru u SDP BiH, da ga ne moji gledati. A vjerujem i mnogi od vas. Iz usta mu zaudara. Toliko lamprda, da ne zna ni sam šta govori, ali zna šta želi, a želi sigurnu i dobro plaćenu obećanu fotelju još makar naredne 4 godine.

Nikšić, Konaković, Forto i svi drugi iz izdajničke Trojke moraju shvatiti da danas na sjednici Parlamenta odlučuju o budućnosti svoje i naše države Bosne i Hercegovine.

Danas je opredjeljivanje za BiH ili protiv BiH. Ako vlada bude izabrana sa 50 ruku, svi koji budu glasali za prijedlog Bradare i Stojanovića su izdajnici, a svi koji budu šutjeli su saučesnici.

Zbog ustupaka datih HDZ 1990 predsjednica Federacije Bradara je morala imena nekih ministara zamijeniti sa drugima. HDZ 1990 postao je dio vlade FBiH sa ministarskim mjestom u zdravstvu. Time je ranije uspostavljena većina na federalnom nivou sa NES i Strankom za BiH zamijenjena drugom, u kojoj je sada HDZ 1990. NES i Stranka za BiH, koji su odbili etničlki princip, povukli su se iz koalicije i neće participirati u vlasti.

Podsjećamo da se blokada FBiH pokušala prevazići preko Ustavopravne komisije FBiH, koja se sastala i svoje zaključke uputila Schmidtu, na osnovu kojih je on zauzeo određeni stav i najavio svoje obraćanje za 27.4., koje se očekivalo sa velikim interesovanjem. Pretpostavljalo se da će Schmidtove odluke biti privremene i samo za ove izbore, da će po njima SNSD-a i Dodik imati apsolutnu vlast u Rs, a HDZ-a i Čović u FBiH. Oni su dobili sve. Nakon svega, očekivanja nekih su da bi se vlada FBiH mogla formirati već u ponedeljak, 1.Maja, čime bi se stvorio povoljniji ambijent u kojem će se moći razgovarati o boljim stvarima.

Nažalost, Trojka je ostala na svom izdajničkom putu, a to znači da podržavaju mnoge stvari sa kojima se ni oni ne slažu, kao što su usporavanje puta u NATO, izdvajanje Rs koje najvaljuje Dodik, arhiviranje sudskih procesa i presuda, negiranje genocida i nagrađivanje onih koji su ga počinili.. Umjesto da su u startu postavili jasne uvjete sa kojima će građanski princip biti iznad etničkog, prihvatili su etnički princip, koji nas zatvara u torove i vodi u sunovrat.

Schmidtovo obraćanje
U svom obraćanju Schmidt je rekao da je vodeći princip za njegovo djelovanje ono što je najbolje za ovu zemlju i sve njene građane. Rekao je da ne djeluje u prilog ili protiv bilo kog naroda ili političke stranke, što se ne može potvrditi datim rješenjima. Naglasio je da se mora poštovati princip konstitutivnih naroda, i da ni jedan konstitutivni narod nije napadnut. U svom obraćanju prije tri sedmice Schmidt je uputio posljednji poziv političarima da brzo formiraju vladu FBiH. Za te tri sedmice puno se toga dogodilo, ali se ništa nije promijenjeno. Osim prijedloga Predsjednice FBiH nije dobio druge prijedloge, ali ni taj nije imao podršku jednog od podpredsjednika. Etnički sastav u tom prijedlogu bio je 8 Bošnjaka, 5 Hrvata i 3 Srbina. Bilo je rasprava, ali ne i napretka u rješavanju spornih pitanja. Bilo je i prijedloga o vanrednim i privremenim izborima, koji su jedino pravo ustavno rješenje, koje bi se moralo akceptirati.

Schmit je još rekao da je na djelu politički zastoj, da se volja birača posljednjih izbora mora se poštovati, jer to je suština demokratije, i da je to razlog što je donio odluku o deblokadi FBiH, sa kojom želi okončati zastoj izbornog procesa i omogućiti Predstavničkom domu FBiH da glasa za novu vladu. Odluku je donio jer Ustav ne daje prave odgovore na ovu situaciju. Pozvao je stranke da nađu trajno rješenje i parlamentarce da donesu izmjene, kojima će se spriječiti budući zastoji. Uveo je zaštitnički mehanizam za prevazilaženje zastoja, koji će stupiti na snagu samo ukoliko Parlament ne postigne dogovor u roku od godinu dana. Rekao je da mehanizam podrazumjeva transparentan proces predlaganja i razradu, u cilju poštivanja konstitutivnih naroda i ukidanja diskriminacije Ostalih. Uputio je i poziv i civilnom društvu i lokalnim organima da dadnu svoje prijedloge za poboljšanja. Od političara traži da ostave po strani stranačke interese, a štite interese države. Poziva predstavnike u Domu naroda da glasaju o vladi.

Izmijenio je krivični zakon u cilju integriteta, podmićivanje uključio u krivično djelo, što treba da bude upozorenje za podmićivanje i “prevrtače”, a ohrabrenje za one koji žele fer igru. Rekao je da Evropska unija čeka na BiH, da je cilj ovih mjera i prevencija korupcije, da je potrebno učiniti više za integritet izbornog procesa, i zato poziva poilitičare da se posvete svom poslu. Schmidtova odluka stupila je na snagu 27.4. 2023.g.

Prijedlog Lidije Bradare polazište za Schmidtovu interventnu Odluku
Po Schmidtovoj Odluci premijer, potpredsjednici i ministri Vlade po prijedlogu predsjednice Federacije BiH Lidije Bradara od 30.3. i izmjeni od 27.4. 2023. smatraju se imenovanim i trebaju ih potpisati potpredsjednici Federacije. Vlada Federacije biće imenovana na sjednici Predstavničkog doma 28.4. kada je potvrdi većina glasova Zastupničkog doma FBiH, za koju se vjeruje da postoji.

Parlament FBiH se obavezuje da pokrene izmjene Ustava FBiH, koje će osigurati izbor Vlade Federacije, a ako do 1.5. 2024. ne odluči o izmjeni Ustava, po posebnom amandmanu raspustiće se zakonodavno tijelo Federacije.

Po predloženim izmjenama Ustava FBiH Predsjednik Federacije će nakon konsultacija sa predsjedavajućim i potpredsjednicima oba doma, šefovim klubova i potpredsjednicima Federacije odrediti kandidata za premijera, koji ima šansu da dobije podršku Parlamenta FBiH, a koji je dužan u roku od 15 dana izvjestiti predsjednika o formiranju Vlade Federacije.

Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije u dogovoru sa oba potpredsjednika Federacije u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika, a Vlada je izabrana kada je potvrdi većina glasova Zastupničkog doma Federacije. Ako predsjednik Federacije ne imenuje Vladu Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika, ima dodatnih 30 dana da ponovi postupak, a ako ni tada ne imenuje Vladu, prijedlog prosljeđuje Parlamentu Federacije sa jednim potpredsjednikom. Vlada se smatra izabranom kad je potvrdi većina glasova Predstavničkog doma.

Ovo su samo osnovni fakti iz Schmidtove Odluke za deblokadu izbornog procesa, o kojima će više reći pravni timovi prilikom njihove razrade i primjene.

Svojom interventnom odlukom Schmidt ni ovaj put ne tretira Republiku srpsku, koja je mnogo ozbiljniji gorući problem, nego zastoj u formiranju vlasti FBiH. Nije tačna njegova konstatacija da nijedan konstitutivni narod nije napadnut, napadnuti su i degradirani Bošnjaci.

Prema prvim komentarima Schmidtova intervencija je novi udar na ustavni sistem BiH. Prema nekim saznanjima Schmidta je podržao američki državni sekretar Antony Blinken.

Predsjednik Rs M. Dodik komentarisao je samo dio odluke o entiteskom kaznenom zakonu i rekao da se neće primjenjivati u RSs, jer Schmidta ne smatraju legitimnim.

Zbog Odluke Schmidta bh građani ponovo negoduju. Izašli su na proteste pred zgradu Parlamenta u Sarajevu i protestuju. Traže građansku BiH i protive se Vladi koja im se nameće.

Postaje očigledno da se Bošnjaci zatvaraju u geto, a od BiH se pravi Palestina. Izdajnici ovog naroda moraju se upitati ko su i šta su. Ovo je palestinizacija naroda nad kojim je ne tako davno počinjen genocid. Degradiranje Bošnjaka neće učiniti ni druge bh narode sretnim.

Priča o BiH mora promijeniti tok
Schmidt se nije usudio intervenisati u Rs, koja se vraća na 90-te. A morao je i dužan je. Priča o BiH mora promijeniti tok. Već nakon 10- godišnjice Dejtona uočeno je da je Rs ključni problem države. Počelo se otvorenije govoriti o ukidanju Rs, nakon čega su Srbija i Rs uz pomoć lobija uspjeli okrenuti stvar, pa se umjesto o ukidanju Rs iz vladajućih krugova Rs počela poturati teza o nemogućnosti opstanka BiH…Vremenom im se, iz pozadine, pridružio Čović i njegova HDZ-a. U Međunarodnoj zajednici brzo su zanemarili činjenicu da je Rs stvorena na zločinima, logorima, silovanju, progonima, genocidu i da kao takva ne može opstati, jer ohrabruje potencijalne agresore, ruši vjeru u mir, UN-e, EU…i svijet vraća u bezakonje i mrak srednjeg vijeka. Međunarodna zajednica do sada nije smogla snage priznati da je stvaranje Rs sa stusom Republika, prefiksom Srpska jedna od najvećih grešaka MZ-e od završetka II svjetskog rata do danas. Zaboravili su i na Herceg-Bosnu. Nije li konačno došlo vrijeme da MZ-a ispravi greške, pomogne izmjenu ustava, koje će omogućiti ukidanje bh entiteta i objedinjavanje bh teritorija i izbor jednog predsjednika umjesto troglavog predsjedništva?

Do sada se svaki put potvrdilo da su secesionisti uvijek za evropska rješenja kad im koriste, a kad nisu u njihovom interesu onda ih odbacuju.

Ako je cilj MZ-e udar na bh nacionalizme i nacionaliste, onda to mora da bude udar ne samo na SDA, već i na SNSD-a i HDZ-u…što je jedna od poruka i potpredsjednika FBiH Refika Lende da je spreman podržati vladu FBiH u kojoj neće biti SDA, ali ni HDZ-a.

Prije više godina Rs je potcrtala entitetske granice, na koje je bilo negodovanja, ali se stišalo i tako ostalo. Sada ponovo najavljuje otcjepljenje, spajanje sa Srbijom i na te granice dovodi policiju i ko zna kakve sve snage.

Schmidt je ostao dosljedan dogovoru sa hrvatskom vladom da HDZ-i i Čoviću obezbijedi dominaciju u FBiH i

pomogao da se uspostavi parlamentarna većina, a pri tom ignorisao bošnjačku većinu i obezbijedio uslove da se zaobiđu SDA i Lendo. Kuda sve to vodi, vidjedće se uskoro?

I dok traje sjednica Parlamenta, na kojoj se bira nova nametnuta neustavna vlada FBiH, u Sarajevu ispred zgrade Parlamenta FBiH traju protesti nezadovoljnih građana. Bosna i Hercegovina je opet osuđena da se o njenoj daljoj sudbini odlučuje na ulicama Sarajeva, jer Parlament kakav je sada za to nije ni spreman ni opredijeljen. Većinu u njemu interesuju samo stolice, a država je zadnja rupa na svirali.