Kada su 8. decembra 1991. šefovi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine – Boris Jeljcin, Stanislav S. Šuškevič i Leonid Kravčuk – definitivno razmontirali Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika u mestu Viskuli u Bjeloveškoj šumi u Belorusiji, niko nije mogao ni slutiti da će tridesetak godina poslije krenuti nova drama upravo sa prostora bivših sovjetskih zemalja. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je preživio državni udar 19.8.1991.,ali je iz njega izašao veoma oslabljen, pojavio se posljednji put na televiziji tokom Božića 25. decembra da bi saopćio kraj Sovjetskog Saveza. Sljedećeg dana spuštena je crvena komunistička zastava a zalepršala je današnja trobojka. U toj povijesnoj drami pratimo pokušaj stvaranja nove geopolitičke arhitekture svijeta koju provodi bez milosti „vladar“ ruske države Vladimir Putin. On je već tada imao jasan plan o obnovi stare slave koji je podrazumijevao gubitak nezavisnosti „povijesnih“ ruskih zemalja Ukrajine i Bjelurusije, a u planu su mu ostale Gruzija i Moldavije dok su centralnoazijske republike Kazahstan, Kirgistan, Turkemenistan, Tadžikistan, Uzbekistan – i tako već njegove marionete. Baltičke države – Litvanija, Latvija i Estonija – koje su sada ugrađene u zapadnoevropsku konstelaciju snaga, izazivaju kod Putinu osjećaj najveće nervoze i bijesa. U feljtonu Putinova geometrija – Obnova ili propast povijesne Rusije prof. dr. Adamir Jerković piše o agresiji Rusije na Ukrajinu. Autor govori o događajima bez presedana koji su potresli svijet i još uvijek nema naznaka o kraju ove postsovjetske drame. Feljton prati sve učesnice sukoba u Ukrajini, kako direktne tako i potencijalne. Ovo će, po svemu sudeći, biti dugotrajan rat. Ako je suditi prema Putinovom ludilu nije isključen ni nuklearni rat.

Vijesti sa terena govore da lokalne vlasti nagovaraju stanovništvo da objavi lične podatke kako bi se napravio registar glasača. Vladimir Putin je 30. 9.2022. donio je nakon provedenog referenduma odluku o aneksiji Donjecka, uključujući Lugansk, Zaporožje i Herson

Na istim osnovama kao LNR nastala je i Donjecka Narodna Republika. Ustvari, akcija u Donjecku se može pripisati ruskim trupama. Direktnom ruskom intervencijom i uz aktivno djejstvo tamošnjih separatista ova oblast koja pripada Ukrajini i prostire na površini od 7853 kvadratna kilometra, proglašena je republikom 7. aprila 2014. godine. Ovo su učinili aktivisti koji su zauzeli zgradu regionalne uprave u gradu Donjecku nakon što su u Kijevu prozapadni demonstranti svrgnuli 21. II 2014. godine proruskog predsjednika Viktora Janukoviča i nakon otcjepljenja poluostrva Krim. Sve se događalo na isti način kao i u Lugansku što znači da je akcija brižljivo pripremana u Moskvi. Isti scenario se koristio i na Krimu. Maskirani ljudi u uniformama bez ikakvih zvaničnih obilježja, naoružani kalašnjikovim, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u Slovjansku i proglasili da je grad u rukama NR Donjeck. Pobunjenici su također preuzeli kontrolu nad određenim putevima, uspostavili nekoliko kontrolnih punktova kao i vojno prisustvo u okolnim gradovima na istoku Ukrajine. Zahtjevi pobunjenika bili su različiti: neki od njih su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se regija Donjecka pripoji Rusiji, po uzoru na rusku aneksiju Krima. Ruske jedinice koje su ovdje alfa i omega, a pobunjenici samo ikebana, djejstvuju sa teritorije Donjecka prema ukrajinskim snagama.

Nakon referendumom o otjepljenju Donjecka (i Luganska), kojim je 90% stanovnika dalo svoj glas “za” proglašena je nezavisnost 11. V 2014. Reakcija EU bila je da je referendum nezakonit. Navodno je Putin tražio od pobunjenika da se “dogovore” sa Kijevom, ali su to u Donjecku odbili. Sada je barem jasno da su to bili najobičniji trikovi ruskog vođe, a da su stvarne namjere bile potpuno drugačije. Nastojanja ukrajinske vlade da ponovo uspostavi vlast kroz tzv. “antiterorističku operaciju“ su se pretvorile u oružani sukob koji se pojačao od februara 2022. godine kada je došlo do pune ruske intervencije na cijelu teritoriju Ukrajine. Neprijateljstva traju i danas.

Nekadašnji slastičar iz Donjecka Denis Pušilin proglašen je za „zamjenika narodnog guvernera“ a za „narodnog guvernera“ je imenovan Pavel Gubarov. Ovaj posljednji je u vrijeme postavljenja na dužnost bio zatvoren u ukrajinskom istražnom zatvoru. Denis Pušilin je po proglašenju „DNR“ postao „predsjednik privremene vlade“, a ubzo potom predsjednik Vrhovnog sovjeta DNR, odnosno defacto „državni“ poglavar. Ovaj uspješni politički hod je zaustavljen dva mjeseca kasnije kada podnosi ostavku a na čelo Donjecka je došao Boris Litvinov. Pušilin je u tom periodu preživio dva atentata. Kada je ubijen lider DNR Aleksandar Zahčarenko u atentatu 2018. godine, poslastičar ponovo diže kao feniks i postaje vođa regiona. "Nemamo planove da postanemo suverena država. Naš krajnji cilj je da se priključimo Rusiji. Za mene nema razlike između Rusa i Ukrajinaca. Za mene biti Rus nije pitanje nacionalnosti već pitanje naše tradicije i pogleda na život, koji je donekle izgubljen od raspada SSSR-a", rekao je Denis Pušilin u jednom intervjuu. Zanimljivo je viđenje ovog separatiste koji je govorio o „nepravdama“ učinjenim srpskom narodu i uslovima koji se postavljaju pred Srbiju za članstvo u Evropskoj Uniji. Rekao je ono što ponavlja svaki putinovac, da su Srbi ruska braća i da oni vide nepravedni odnos prema srpskom narodu koji preživljava težak pritisak. Naveo je izjavu njemačkog kancelara Scholza koji je rekao da ukoliko Srbija želi da postane član Evropske Unije, mora da prizna Kosovo. „Mi razumijemo koliko je Srbima bolna trenutna situacija na Kosovu, ali sve je u stvari jednostavno. Sve će biti Rusija, osim Kosova. Kosovo je Srbija”, rekao je ovaj proruski seperatista zaluđen srpskom agresijom koja je dovela do raspada Jugoslavije.

Vijesti sa terena proteklih mjeseci su govorile da lokalne vlasti nagovaraju stanovništvo da objave lične podatke kako bi se napravio registar glasača. Sve je upućivalo na buduće poteze Kremlja na okupiranom području Ukrajine. To se i dogodilo. Referendum je organiziran krajem septembra 2022. godine. Nakon njega Vladimir Putin je 30. septembra donio odluku o aneksiji Donjecka, uključujući Lugansk, Zaporožje i Herson, nakon, kako su Rusi kazali, uspješno provedenog referenduma koji je sprovoden na okupiranim oblastima silom. Referndu koji je provela imperijalistička i okupatorska sila proglašen je od svih svjetskih člinilaca ilegalnim.

(Sutra: Rusija zvecka oružjem Pridnjestrovlju)