OTVOREN MUZEJ BOSANSKOG KRALJEVSTVA
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 31. Jul 2022. 12:07:56
MUZEJ BOSANSKOG KRALJEVSTVA, otvorio je sinoć (30.7.2022) prvu muzejsku postavku "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)" autora dr. Enes Dedić. Izložba obuhvata vremenski period od 1189. Do 1461. i prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni. Postavka obuhvata:
Povelju Kulina bana Dubrovčanima, 1189., Povelja bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca, 1333., Povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima, 1367.,Povelja kralja Tvrtka I Dubrovčanima 1378., Povelja kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima, 1397., Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici, 1382., Povelja kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja, 1399., Povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala, 1419., Povelja kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, 1444., Povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku, 1461. Izložba je trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i nomaditi u sve krajeve Bosne i Hercegovine i svijeta. Svjedoci smo koliko je bitno baštiniti vlastitu kulturu i historiju, graditi moderno društvo na temeljima današnjih vrijednosti i identiteta kroz historiju. Pisana riječ je nepobitan fakt, dokaz vremena i okolnosti društva i naroda, a mi smo ponosni prezentirati vam izložbu "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" koje su, srećom, sačuvane u arhivima Europe, da bismo ih mi danas mogli tumačiti, iz njih učiti i prezentirati kao naše naslijeđe i ostaviti novim naraštajima da spoznaju vjekovne vrijednosti Bosne.
S otvaranjem izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)" autora dr. Enes Dedić, Muzej bosanskog kraljevstva je otvoren za javnost. Izložba trajno ostaje na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu i građani istu već od danas mogu posjetiti, a u funkciji građana je i web adresa www.muzejbosanskogkraljevstva.ba koja nudi mnogo sadržaja o srednjovjekovnoj Bosanskoj državi.
- "Veoma sam sretan što smo imali priliku prezentirati naš rad i izložbu "Povelje bosanskih vladara I vlastelina". Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo to je i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od navedenih povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome", - rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva.
- "Povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine. Njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk. Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka. Obzirom da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države, sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, neminovno je preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti. Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama se nameće kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta", - na otvaranju izložbe rekao je dr. Enes Dedić.
- "Sretan sam što smo imali priliku podržati jednu sjajnu ideju i biti dijelom ovako značajnog projekta za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da je prostor Starog grada Ostrožac, sa svim svojim potencijalima, pravo mjesto za jedan ovakav segment njegovanja bosanske historije i da će Muzej bosanskog kraljevstva biti od velike koristi. Naš odnos prema domovini i zavidnom kontinuitetu državnosti Bosne moramo itekako graditi, produbljivati i naravno, biti ponosni na njega", - izjavio je gradonačelnik Cazina, mr. Nermin Ogrešević na otvaranju izložbe.
Foto: Elman Omić
Povelju Kulina bana Dubrovčanima, 1189., Povelja bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca, 1333., Povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima, 1367.,Povelja kralja Tvrtka I Dubrovčanima 1378., Povelja kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima, 1397., Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici, 1382., Povelja kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja, 1399., Povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala, 1419., Povelja kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, 1444., Povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku, 1461. Izložba je trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i nomaditi u sve krajeve Bosne i Hercegovine i svijeta. Svjedoci smo koliko je bitno baštiniti vlastitu kulturu i historiju, graditi moderno društvo na temeljima današnjih vrijednosti i identiteta kroz historiju. Pisana riječ je nepobitan fakt, dokaz vremena i okolnosti društva i naroda, a mi smo ponosni prezentirati vam izložbu "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" koje su, srećom, sačuvane u arhivima Europe, da bismo ih mi danas mogli tumačiti, iz njih učiti i prezentirati kao naše naslijeđe i ostaviti novim naraštajima da spoznaju vjekovne vrijednosti Bosne.
 |
S otvaranjem izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)" autora dr. Enes Dedić, Muzej bosanskog kraljevstva je otvoren za javnost. Izložba trajno ostaje na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu i građani istu već od danas mogu posjetiti, a u funkciji građana je i web adresa www.muzejbosanskogkraljevstva.ba koja nudi mnogo sadržaja o srednjovjekovnoj Bosanskoj državi.
 |
- "Veoma sam sretan što smo imali priliku prezentirati naš rad i izložbu "Povelje bosanskih vladara I vlastelina". Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo to je i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od navedenih povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome", - rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva.
 |
- "Povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine. Njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk. Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka. Obzirom da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države, sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, neminovno je preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti. Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama se nameće kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta", - na otvaranju izložbe rekao je dr. Enes Dedić.
 |
- "Sretan sam što smo imali priliku podržati jednu sjajnu ideju i biti dijelom ovako značajnog projekta za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da je prostor Starog grada Ostrožac, sa svim svojim potencijalima, pravo mjesto za jedan ovakav segment njegovanja bosanske historije i da će Muzej bosanskog kraljevstva biti od velike koristi. Naš odnos prema domovini i zavidnom kontinuitetu državnosti Bosne moramo itekako graditi, produbljivati i naravno, biti ponosni na njega", - izjavio je gradonačelnik Cazina, mr. Nermin Ogrešević na otvaranju izložbe.
    |
Foto: Elman Omić