Okončan je sastanak predsjedavajućeg i članova Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju Matthewom Palmerom.

Sastanku su prisustvovali i direktorica za zapadnu Evropu, Z. Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst, kao i američki ambasador u BiH Eric Nelson i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Obraćajući se novinarima nakon sastanka, Džaferović je ocijenio kako je za Bosnu i Hercegovinu od neobične važnosti sinhronizirano djelovanje na relaciji Washington - Brisel.

- Oni danas završavaju svoju posjetu BiH i vratit će se ponovo u septembru ili oktobru. Meni je drago da je to tako, jer nama je zaista potrebna pomoć prijatelja kako bismo ovdje rješavali neka važna pitanja oko kojih postoje prijepori u našoj zemlji - rekao je Džaferović.

Kaže da je tokom današnjeg sastanka s Palmerom i Eichhorst, sa kojima se prvo susreo nasamo, a onda i s preostalim članovima Predsjedništva BiH, jasno poručio da bilo kakva asimetrična rješenja kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH za njega nisu prihvatljiva, čak su i opasna, jer daju različit legitimitet, a shodno tome i autoritet i snagu članovima Predsjedništva BiH.

- Sva tri člana Predsjedništva BiH moraju imati istu vrstu izbornog legimiteta, ako hoćemo da govorimo o istoj vrsti autoriteta i snage pozicije, a Predsjedništvo BiH simbolizira jedinstvo BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet. Teza o asimetričnom izboru je opasna za BiH, jer ne uvodi sva tri člana Predsjedništva istovremeno u funkciju.

Vrlo je opasno da jedan bude izabran direktno, a da druga dvojica čekaju neke parlamentarne procedure i to je nešto što je apsolutno neprihvatljivo i ja o tome ne želim da u budućnosti uopšte razgovaram. To je nešto što jednostavno urušava postojeću poziciju BiH i što je apsolutno neprihvatljivo - govori Džaferović.

Jako važnim ocjenjuje djelovanje Interresorne parlamentarne radne grupe, bez obzira na probleme s kojima se ona susreće u svom radu.

- Nužno je da se uključe i članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH, prije svega zbog integriteta samog izbornog procesa, kako bi izborna volja građana bila na pravi način pretočena u izborni rezultat. Jako je važno da bude uključena i Venecijanska komisija. Međunarodna pomoć te vrste nama je ovdje u BiH potrebna jer želimo da imamo rješenje koje je u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljduska prava, - napominje.

Odluke Evropskog suda za ljudska prava, smatra, formalno-pravno gledajući jednostavno je implementirati - potrebno je samo iz Ustava BiH i Izbornog zakona obrisati etničke odrednice.

- Nakon odluka Evropskog suda za ljudska prava, pojavili su se dodatni politički zahtjevi HDZ-a, koji sasvim sigurno ne bi mogli da izdrže test Evropskog suda za ljudska prava. Ako ćemo razgovarati o tome, onda treba da razovaramo i onome što danas stvarno imamo kao problem u BiH, a to je funkcioniranje Doma naroda Federalnog parlamenta, jer se on pokazao kao ozbiljna kočnica u funkcioniranju FBiH, - jasan je Džaferović.

Podsjeća da već tri godine od izbora nemamo formiranu Vladu FBiH, te da već nekoliko godina nemamo sudije Ustavnog suda FBiH, "a to je sve zbog toga što jedna politička stranka ima ključ kojim može da zaključa taj proces".

Prema njegovim riječima, niko u BiH ne treba da ima takvu vrstu ključa. Institucijama BiH i entiteta treba omogućiti da se normalno razvijaju i normalno funkcioniraju.

- I zato mi govorimo o simetričnim rješenjima kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH i Vijeće naroda RS. Također, mislim da treba da se ukloni sistemska diskriminacija koja postoji u Vijeću naroda RS. To je vezano za činjenicu da do sada, imajući u vidu zloupotrebu koju je napravio Ustavni sud RS kroz svoj poslovnik o radu, nijedno pitanje koje je porkenuo Bošnjački klub vezano za vitalni nacionalni interes u konačnici nije ocijenjeno pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, - potcrtava.

Bilo je nekoliko slučajeva, navodi Džaferović, da je to u prvoj fazi propušteno, ali je u drugoj eliminirano i ugušeno.

- U tom entitetu nije moguće ostvariti pravo na vitalni nacionalni interes i o tome se treba povesti računa, - govori.

Pitanje izbornog zakona nije samo pitanje SDA i HDZ-a, kaže Džaferović, već i cijele BiH i svih parlamentarnih stranaka.

- Dobro je da sve parlamentarne stranke u Predstavničkom domu državnog Parlamenta učestvuju u tom procesu. Niko ne treba i ne smije da politizira to ozbiljno pitanje koje je povezano s napretkom BiH ka članstvu u EU - dodaje Džaferović.

Na zajedničkom sastanku članova Predsjedništva BiH s Palmerom i Eichhorst, pojašnjava, razgovarano je o brojnim pitanjima koja se tiču evropskog puta BiH, reformi, migracija, funkcioniranja Predsjedništva BiH.

- Mislim da je velika šteta što Predsjedništvo BiH nije nastavilo da funkcionira npr. onako kako smo to najavili vanrednom sjednicom pred početak pandemije 16. marta 2020. godine. Mislim da smo svi pretrpjeli štetu u BiH što se nije nastavilo tim putem. Nažalost, proradili su neki partikularizmi, nije se željelo da se na nivou Predsjedništva vodi organizirana aktivnost u borbi protiv pandemije, migracija. To se kasnije prenijelo i na Vijeće ministara BiH, sve kako bi neki niži nivoi vlasti došli do izražaja, - ocjenjuje Džaferović.

Na pitanje koju konkretno pomoć očekuje od međunarodne zajednice, rekao je da nam trebaju pomoći da dođemo do demokratskih rješenja koja za ovakve situacije predviđa EU i civilizirani svijet.

- Mi smo mnogo puta kazali ispred SDA da smo spremni podržati ta rješenja i za nas to uopšte nije problem. Mi ne možemo izbornom reformom ići unazad i uvući BiH u dodatne ni teritorijalne ni etničke podjele. Možemo samo da idemo naprijed, da integriramo BiH, da osiguramo ravnopravnost svih ljudi na svakom pedlju. To je put kojim je jedino moguće ići, - poručio je Džaferović.

Prijetnje eventualnom blokadom i opstrukcijom izbora 2022. odbacio je kao veoma neozbiljne i neodgovorne, te ocijenio da one ne mogu polučiti nikakav rezultat, pogotovo za one koji ih izriču.

- Izborni proces će ići svojim tokom onako kako to propisuju Ustav i izborni zakon, - dodao je Džaferović.