Poslije decenijske pravne borbe Emele Mujanović-Kapidžija, da joj se, kao pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, omogući nošenje hidžaba, nažalost, sudski epilog, bar za sada, završen je njenom suspenzijom sa posla. Tim povodom Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini smatra važnim upoznati javnost da je od samog početka ovog slučaja, a i ranije, od 2007. godine, kroz procedure izrade normativnih akata u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, bila upoznata i preko Vojnog muftijstva uključena u uređenje ove oblasti.

Nakon što je upoznat o diskriminaciji vjerskih prava vodnika Emele Mujanović-Kapidžija, a vezanih za propis o pokrivanju muslimanki, Vojni muftija je vanrednim izvještajima upoznavao Reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Ministra odbrane Bosne i Hercegovine i Parlamentarnog vojnog povjerenika, tražeći i sa ovih instanci odgovarajuću intervenciju i pomoć za promjenu diskiminirajućih odredbi. Tim povodom Reisu-l-ulema je od bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zatražio određenu vrstu intervencije. Na zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva, Ministar odbrane Bosne i Hercegovine dao je da se preispitaju određeni podzakonski akti i obustavi njihova primjena u dijelu koji tretira ovu oblast. Međutim, do konkretne obustave primjene nikada nije došlo.

Značajno je istaknuti da sve ono što je konsultirano od strane nadležnog suda koji je vodio slučaj Emele Mujanović-Kapidžija, Vojno muftijstvo je uz konsultacije sa kabinetom Reisu-l-uleme davalo svoju konstruktivnu podršku potvrđujući da je propis odijevanja muslimanke (hidžab/mahrama) stroga obaveza (farz), jasno propisana izvorima islama, a ne vjerski simbol. Uz to, treba kazati da je Glavni imam Oružanih snaga Bosne i Hercegovine bio i aktivno uključen u ovaj sudski proces u svojstvu svjedoka pokazujući tako našu spremnost da i na ovaj način potvrdimo da je propis o hidžabu pravo Emele Mujanović-Kapidžija. Svoj doprinos pozitivnom rješavanju ovog slučaja dala je i Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice, te INN ''Preporod'' koji je u nekoliko navrata posebne brojeve posvećivao ovom problemu.

Navedeno ističemo kako bismo ukazali na kompleksnost samog problema, ali i na nerazumijevanje odgovornih u strukturi Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, da uvaže prijedloge Vojnog muftijstva kako bi se problem sistemski riješio, a ne na sudovima. Dakle, i u slučaju Emele Mujanović-Kapidžija, Vojno muftijstvo je išlo za tim da se ovo pitanje prije svega sistemskim rješenjem okonča, da se u izradi Pravila službe i Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine prvo unesu prijedlozi Vojnog muftijstva, a potom, nakon njihovog donošenja, uvaže potrebne izmjene i dopune ovih dokumenata. Na taj način, i Emeli i svim drugim diskriminiranim muslimanima i muslimankama dala bi se prava zagarantirana: članom 9. Evropske konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članom 4. Zakona o slobodi vjera i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, te članom 29. Zakona o službi u OS BiH.

Ovo, kao što je javnost upoznata, nije usamljen slučaj kršenja propisa o odijevanju muslimanki. Nakon što je Vijeće muftija donijelo fetvu 2016. godine da se hidžab poštuje kao vjerska obaveza muslimanki, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine ustrajalo je na zaključku da je hidžab vjerski simbol, te da se kao takav zabranjuje u ovoj instituciji kao i svi drugi simboli i obilježja. Umjesto da uvažavamo institucije koje su jedine kredibilne za tumačenje propisa vjere, u ovom slučaju islama, pribjegava se proizvoljnim, ničim utemeljenim interpretacijama koje za posljedicu imaju nerazumijevanje i nepoštivanje specifičnosti drugog i drugačijeg. Sve ovo, zapravo, dodatno ukazuje na potrebu što hitnijeg potpisivanja ugovora države Bosne i Hercegovine sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini kako bi se i ovo, kao i mnoga druga otvorena pitanja, adekvatno riješila.

Podsjećamo da su pitanje hidžaba u Oružanim snagama određene zapadne zemlje već riješile, pa se stoga iskreno nadamo da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine u slučaju Emele Mujanović-Kapidžija utvrditi da se radi o deskriminaciji i kršenju prava na slobodu vjere. Islamska zajednica na tom putu i njene instance, prije svih Vojno muftijstvo, dat će potrebnu podršku tome, jer samo jake Oružane snage Bosne i Hercegovine, u svakom segmentu njihovog djelovanja, mogu postati dio NATO saveza i euroatlanskih integracija, što je cilj i Islamske zajednice u Bosni Hercegovini, ističe se u reagiranju upućenom iz Ureda Vojnog muftije.