Shvativši da trenutno nema uslova za klasično okupljanje kao ranijih godina, na icijativu Vijeća bosanske zajednice u Sydneyu/Bosnian Community Council Inc, odlučeno je da Dan bijelih traka bude obilježen na sasvim drugi način. Tako je ovaj Dan umjesto na lokalnom obilježen na kontinentalnom, svjetskom nivou, naravno uz pomoć savremenih medijskih dostignuća. Predsjednik Vijeća Safet Alispahić je na svoj način animirao relevantne sagovornike akademske i naučne radnike, što je sjećanju na Dan bijelih traka u Prijedoru 31.maja 1992. godine dalo najviši stepen ozbiljnosti u osvjetljavanju svih važnih činjenica vezanih za taj datum koji nosi epitet početka holokausta, jer je sušta kopija njemačkog fašizma, kada su Jevreji morali nositi žute trake, a u Prijedoru su bile bijele.

Sagovornici su bili: akademik prof. dr. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje zločina - Kanada, prof. dr. Senadin Lavić, FPN UNSA Sarajevo i prof. dr. Sanjin Kodrić, FF UNSA, Sarajevo i predsjednik KBZ Preporod. Svaki od ovih cijenjenih sagornika je na svoj način osvijetlio i istakao nove značajne činjenice za ovaj Dan.



Akademik Ramić, po prirodi stvari autentični je predstavnik svih tragičnih prijedorskih događanja, pa i Dana bijelih traka, a s druge strane kroz istraživanja, potvrđuje istinu o zločinu, relevantnim naučnim dokazima. Permanentno suprotstavljanje antibosanskoj koalciji treba da bude konstantan zadatak bh dijaspore, a savjetodavno mišljenje Suda u Hagu smatra vlo korisnim i budi nadu u rasvjetljavanju ratnih zločina u agresiji na BiH 1992-1995.godine. Ono što je on potencirao jeste nepravda da u prijedorskoj opštini nije proglašen genocid iako je u tom sklopu najveća masovna grobnica u BiH, u Tomašici. To isto se odnosi na 15-20 opština u istočnoj Bosni. Nisu procesuirani brojni zločinci koji su i danas slobodni, iako su bili direktni učesnici u elitocidu, urbicidu, kulturocidu i ekocidu. Boli činjenica da se uporno negira genocid, a naučno-istorijska istraživanja koja se provode u vezi s tim, ne nailaze na podršku države Bosne i Hercegovine. Ovaj ugledni istraživač i humanista smatra da tema Dan bijelih traka zaslužuju više vremena za izlaganje svih važnih elemenata kao naučnog dokaza da je zločin učinjen. Poručio je da će Institut za istraživanje zločina u Kanadi učiniti maksimalne napore u pravcu novih dokaza za zločine, koji su uslijedili nakon 31. maja 1992.godine.



Prof. dr. Sanjin Kodrić, je akcentirao Dan bijelih traka kao dio kulture sjećanja, o kome ne treba da se priča samo toga dana, jer genocidi se ponavljaju iz nespremnosti da se svijest o tome involvira u budnost trajnog karaktera. U objašnjavanju šta je BKZ Preporod u kontekstu Dana bijelih traka zamolio je da se ne dijelimo na one koji su u BiH i oni koji to nisu (dijaspora), jer sve podjele vuku nejedinstvu. Vrlo velika ekspanzija podružnica Preporoda u BiH i u svijetu, vjeruje, doprinijeće boljem razumijevanju bosanske i bošnjačke zbilje. I ovom prilikom nije zaobidjena činjenica da se Bosanski jezik uporno negira, iako je stariji od jezika susjednih zemalja, i kao takav bio je dekretom 1907.godine ukinut. Ali, da on živi i da je sušta realnost govori činjenica da se priprema novi pravopis Bosanskog jezika, kao autentičan ID o njegovom postojanju, i kao izuzetno važnom atributu u postojanju jedne nacije ili naroda. Dr Rizvan Halilović, u ulozi potpredsjednika BKZ Preporod se takođe uključio i obogatio ovaj susret onako kako to on zna, na profinjen način.



Prof. dr. Senadin Lavić se složio sa kolegom Kodrićem i kao bivši predsjednik BKZ Preporod, u činjenici da bosanstvo i bošnjaštvo ne treba razlikovati već te pojmove treba shvatiti kao komplementarne u sadašnjoj bh zbilji. Isključivost bilo koje vrste ne donosi napredak, tako da ovu matricu treba svakodnevno slijediti. Na pitanje zašto Bošnjaci nemaju vlastiti nacionalni program, prof. Lavić, inače i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, daje odgovor - nedjeljiva država Bosna i Hercegovina je naš nepisani nacionalni program oko koga se treba okupljati i činiti da ojača po svim linijama, nepristajanje da se dijelimo po bilo čemu, teritoriju pogotovo.

Još veću dimenziju ovom on line skupu dali su i Azem Dervišević, predjednik Kongresa Bošnjaka svijeta (KBS), iz Vašingtona, te Hasan Šehović, predsjednik Saveza svjetske dijaspore (SSD) BiH, iz Turske (Izmir). O Danu bijelih traka su izrekli svoj sud, a apsolutno su podržali ovakav način komuniciranja sa javnošću.
Uvaženi sagovornici prof. dr. Lavić i Kodrić, te akademik Ramić, su izrazili svoje zadovoljstvo načinom na koji je Dan bijelih traka iz Sydneya, otišao u svijet putem savremenih medija informisanja.
Safet Alispahić, predsjednik Vijeća u ulozi domaćina se na kraju zahvalio uvaženim gostima, ali i izrazio svoj stav u završnici ovog interkontinentalnog susreta (Australia, Evropa - domovina BiH, Kanada, Amerika, Azija). Nije zaboravio i na saradnike u realizaciji ovog projekta Fahira Zečevića i Ernesta Kulauzovića. Nije zaboravio da najavi ovakve susrete i ubuduće.