REFERENDUM-ATAK NA USTAVNI POREDAK DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE
Autor: Armin Čusto
Objavljeno: 23. Sep 2016. 13:09:35

Armin ČUSTO: Kao čuvar Ustava, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u funkciji zaštite ustavno-pravnog poretka države Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva očuvanje nezavinosti i suverenosti države Bosne i Hercegovine i dosljednom provođenju ustavnih i zakonskih propisa Bosne i Hercegovine na čitavoj teritoriji države. Pri tome odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, čije neizvršavanje podliježe krivičnoj odgovornosti osoba koji su prema odluci Ustavnog suda bili obavezni sprovesti njegove odluke.


Ustavni sud Bosne i Hercegovine predstavlja najvišu pravosudnu insitituciju u Bosni i Hercegovini čija je nadležnost određena Ustavom Bosne i Hercegovine i Pravilima Ustavnog suda. Ustav Bosne i Hercegovine u članu 6. stav 3. određuje da Ustavni sud BiH ima nadležnost da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine. Pravilima Ustavnog suda normirano je da institucija Ustavni sud nezavisni čuvar Ustava Bosne i Hercegovine, garant zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda predviđenih Ustavom i aneksima Ustava. Kao čuvar Ustava, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u funkciji zaštite ustavno-pravnog poretka države Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva očuvanje nezavinosti i suverenosti države Bosne i Hercegovine i dosljednom provođenju ustavnih i zakonskih propisa Bosne i Hercegovine na čitavoj teritoriji države. Pri tome odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, čije neizvršavanje podliježe krivičnoj odgovornosti osoba koji su prema odluci Ustavnog suda bili obavezni sprovesti njegove odluke. Povodom apelacije predstavnika iz RS-a Ustavni sud je donio odluku kojem je ponovio potvrdio raniju donesenu odluku kojom je 09.januar neustavan, a povodom apelacije predstavnika iz Federacije Bosne i Hercegovine donio odluku kojom donosi mjeru o privremenom obustavljanju održavanja referenduma.

Sva ova ponašanja vlasti manjeg bh. entiteta vraća nas ustavnu odredbu da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Shodno tome neizvršavanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine upućuje nas na član 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojem je službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta, institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koja odbije izvršiti konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda, spriječava ili na drugi način onemogućava njeno neizvršenje kazniti će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Dakle, na potezu u ovom slučaju jeste Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Iako se radi o očitom postajanju krivičnog djela, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine “šuti”, što ujedno predstavlja “non-sens”, i ujedno svojom šutnjom podržava atak na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine. Snaga jedne države ogleda se u nezavinosti i suvrenosti njenih institucija od spoljnih i unutrašnjih faktora. U ovom slučaju Tužilaštvo Bosne i Hercegovine bi moralo skladu sa svojim nadležnostima, konačno reagovati i u suradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) provesti sve potrebne zakonske mjere prema odgovornima u RS-u za nesprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.



Autor je član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada