Hutba sa minbera Bijele džamije u Gračanici
HADŽ JE NAJVEĆA INSPIRACIJA I MOTIVACIJA
Autor: Abdullah ef. Hodžić
Objavljeno: 22. Aug 2016. 20:08:30
Bismillahir-Rahmanir-Rahim

“Svi koji su u mogućnosti dužni su, Allaha radi, Hram/Kabu hodočastiti.“ (Ali 'Imran, 97)


Abdullah HODŽIĆ: Hadž je međunarodni kongres na kojem su milioni muslimana posvećeni ibadetu, najvećoj pokornosti Allahu, dž.š., i najbolja je lekcija strpljenja. Hadž je i okean bratstva, jedinstva, tolerancije, mira, pa obožavajmo samo Allaha, dž.š., svugdje jedinstveni. Islam je jedinstvo a ne nesloga i anarhija, koja je, nažalost, toliko prisutna među današnjim muslimanima diljem svijeta. Hadž je simbol jedinstva. Pogledajte nekoliko miliona hadžija obučenih u bijele ihrame.
Nakon zahvale Allahu, dž.š., na Oprosnom hadžu je Muhammed, s.a.v.s., rekao: “O ljudi, slušajte me pažljivo, jer ne znam da li ću iduće godine biti među vama. Zato, pažljivo slušajte ono što ću vam reći i moje riječi prenesite onima koji nisu ovdje danas.” Allahu ekber! Allahov Poslanik, s.a.v.s., najavljuje svoj odlazak sa dunjaluka i traži od vjernika da uvijek prenose Objavu koja je došla od Allaha, dž.š. Niko te obaveze nije pošteđen, pa makar se radilo samo o jednom ajetu ili hadisu.

Muhammed, a.s., je rekao: “Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema boga sem Allaha i da je Muhammed, alejhis-selam, Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu Ramazana i hadždžu.” (Hadis prenose Buharija i Muslim)

Prve četiri stvari musliman može primjenjivati na svakom mjestu i u svako vrijeme, no za hadž se treba doista pripremiti. I što se čovjek počne ranije pripremati za hadž, sve je bolje. Musliman mora biti odgovoran i discipliniran u životu, te je nužno da sve u životu temeljito planira, pa i ibadet. Za budućnost se živi, a ona nije blistava za one koji ne planiraju. Malkolm X (El-Hadž Malik Šahbaz) je govorio: “Budućnost pripada narodu koji se za nju priprema danas.”

U sljedećem ajetu nas Allah, dž.š., upozorava da je On vlasnik svega, a da smo mi samo korisnici Njegovih nebrojenih blagodati, pa je naša obaveza da Mu zahvaljujemo i permanentno ibadet činimo. On kaže: “Ti upitaj: ‘Ko vas opskrbljuje s neba i iz zemlje, ko je posjednik sluha i vida, ko iz mrtvog izvodi živo, i ko iz živog izvodi mrtvo, i ko to svim upravlja?’ Oni će odgovoriti: ‘Allah!’ A ti pitaj: ‘Zašto se onda Allaha ne bojite?’” (Junus, 31) Zašto, dakle, svoje obaveze prema Njemu ne izvršavate?! A bogobojaznost se iskazuje djelima a ne samo riječima.

Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: “Svi koji su u mogućnosti dužni su, Allaha radi, Hram/Kabu hodočastiti.” (Ali ‘Imran, 97) Svi koji su u mogućnosti dužni su, dakle, hadž obaviti.

Hadž je međunarodni kongres na kojem su milioni muslimana posvećeni ibadetu, najvećoj pokornosti Allahu, dž.š., i najbolja je lekcija strpljenja. Hadž je i okean bratstva, jedinstva, tolerancije, mira, pa obožavajmo samo Allaha, dž.š., svugdje jedinstveni. Islam je jedinstvo a ne nesloga i anarhija, koja je, nažalost, toliko prisutna među današnjim muslimanima diljem svijeta. Hadž je simbol jedinstva. Pogledajte nekoliko miliona hadžija obučenih u bijele ihrame. Svi su kao jedan. Poput nekoliko miliona bijelih golubova koji lebde na krilima svojih čistih duša. Doista je hadž najveća inspiracija i motivacija.



Jedinstvo je temelj sreće i uspjeha na dunjaluku i u vječnosti. Sve hadžije klanjaju za jednim imamom i pred Jedinim Gospodarom svih svjetova. Na hadžu sve razlike nestaju. I poslije hadža muslimani moraju biti jedinstveni u sfim sferama života. Moraju raditi i sve snage udružiti da budu jedan ummet, kao jedno tijelo. Obligatna je dužnost da volimo jedni druge i da jedan drugome želimo isto što i sebi. To je islam, to je hadž, to je srž ibadeta. Koga hadž ne promijeni, pa šta će ga promijeniti?!

Hadžijama treba biti glavna preokupacija Kaba i što više namaza i dova u Haremi-Šerifu, a ne kojekakve impozantne nove zgrade koje odvlače pažnju od svetih mjesta i ibadeta. Časna Kaba, Poslanik, s.a.v.s., Kur’an i nenadmašno učenje islama trebaju ispuniti naša srca, naše duše, misli i svaku poru našeg života.

Naravno, grandiozna zdanja ne mogu promaći neprimijećena, ali ih treba doživljavati kao što je Isa, a.s., zlato vidio i doživljavao kao prah ili pepeo. Kabi treba hrliti, a dovama i mislima biti konstantno vezan za Gospodara svjetova.

Treba biti skoncentrisan na ibadet, jer ibadet na tim časnim mjestima je daleko efdalniji/vredniji nego na drugim. Muhammed, a.s., nam kazuje da je namaz u džematu najmanje 25 ili 27 puta vredniji od samostalnog klanjanja, a da je namaz obavljen u Haremi-Šerifu (kod Kabe) 100.000 puta vredniji od namaza na drugom mjestu. Subhanallah! Dakle, jedan namaz kod Kabe vrijedi kao da klanjaš 54 godine svih pet dnevnih namaza! Allahu ekber! Pa, nema toga mu’mina koji ne bi poželio da što prije hadž obavi i klanja kod Časne Kabe. Jedan namaz u Poslanikovoj džamiji, u Medini, vrijedi pak kao 1.000 namaza na drugom mjestu.

Trebamo moliti Allaha, dž. š., da nam da priliku da obavimo hadž. U svijetu mnogi ljudi cijelog života štede i otkidaju od usta i života da bi hadž obavili. Hadž je njihova najveća želja u životu. Čak i na betonu spavaju. Sa našeg aspekta, oni vjerovatno hadž nisi ni dužni obaviti, ali oni žive i cijelog života sanjaju da klanjaju u Haremi-Šerifu, da tavafe oko Kabe, da stoje na Arefatu, a želja mnogih je da budu i ukopani na nekim od svetih mjesta. Uvijek ću se sjećati prijatelja iz Lahorea, Pakistan, koji je hadž obavio 40 puta i imao želju da bude ukopan u Dženneti Bekiji. Poslije teže bolesti se pridigao, obavio posljednji hadž i dušu ispustio u Medini. Želja mu se ispunila, ukopan je na mjestu gdje je ukopano 10.000 časnih ashaba, r. a. Allahu ekber!

Hadž je obred/putovanje koje započinje traženjem oprosta od Allaha, dž. š., a kulminira opraštanjem drugima. Jedna od ljepota islama je da hadžije traže oprosta i uče dove za braću i sestre koje ne poznaju, kao i za cijeli ummet, svjesni da meleki isto rade za njih.

Srce svakog vjernika je vezano za Kabu i želi da je što prije hodočasti, a kaže se da ti je kuća ondje gdje ti je srce. U svijetu nema važnije kuće od Kabe, pa neka su nam srca i misli u Meki, uz Kabu, i poželimo da što prije, sa milionima hadžija, obavimo hadž i posjetimo prvu sagrađenu kuću na Zemlji. Na tom mjestu se vjernik uzdiže do najviših duhovnih visina i otvara vrata Dženneta.

Dolazak i stajanje na Arefatu (Brdo milosti), mjestu koje simbolizira okupljanje čovječanstva na Sudnjem danu, srž je hadžijskih obreda. Izlazak na Arefat je najbitniji uslov za hadždž. 9. zul-hidždže, tj. Dan Arefata, je ove godine u nedjelju, 11. septembra. To je najvrjediniji dan u godini kod Allaha, dž.š. i to je dan u kojem je Allah najmilostiviji i u kojem oslobodi najviše svojih robova od Džehennemske vatre. Iz mnogih hadisa i predaja vidimo da je taj dan najbolje postiti i provesti u ibadetu. Dakle, dan uoči Kurban-bajrama treba postiti. Muhammed, a.s., je rekao: "Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu..." (Hadis) "Nema ni jedne osobe koja u svome srcu ima i koliko i trun imana/vjere a da joj na dan Arefata neće biti oprošteno." (Hadis)

Pripremajmo se za hadž odmah i ne odgađajmo za kasnije, jer niko ne zna šta će ga sutra snaći. Omer, r. a., je rekao: "Onaj ko umre, a ne obavi hadž, a imao je za to mogućnost, umire kao kršćanin ili jevrej!" Prema tome, drugi halifa hulefair-rašidina smatra da oni koji izbjegavaju obavljanje hadža, bez opravdanog razloga, ne spadaju u muslimane. Estagfirullah!

A nagrada za ispravno obavljeni hadž, nadajući se pri tome samo Allahovom zadovoljstvu, biti će Džennet. "Za hadž mebrur nema druge nagrade osim Dženneta!" (Buharija)

Božiji Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je također rekao: “Ko propisno obavi hadž i u ime Allaha i Njegova zadovoljstva, vratiće se čist od grijeha, kao od majke rođen.” (Buhari)

Treba dove učiti da hadž obavimo sa svojim roditeljima, supružnicima, djecom. Dakle, porodično. Mnogi porodično idu na odmor, pa ako su u mogućnosti, zašto i hadž ne bi obavili. Za nekoga ko zbog bolesti nije u mogućnosti hadž obaviti, može i bedel otići. No, bedel može biti samo ona osoba koja je hadž za sebe već obavila.

Ako nisi do sada obavio hadž, svakodnevno trebaš učiti dove da ti Allah, dž. š., to omogući što prije. Ne odgađaj obavljanje hadža, kao i drugih vrsta ibadeta, za stare dane, jer ne znaš kada ti je zakazan susret sa melekom smrti.

U hadisu kudsijji, Uzvišeni Allah kaže: “Onaj rob kojemu sam podario zdravlje i obilnu nafaku/opskrbu, a dozvoli da mu prođe pet godina i ne obavi hadž, doista je bijedan (jadan, proklet).” “Požurite da obavite hadž, jer niko od vas ne zna šta ga čeka.” (Hadis)

Kažu da Njujork nikada ne spava. Oni još nisu vidjeli Meku. Tamo uvijek neko čini ibadet. I tako će biti sve do Sudnjega dana. Nevjerovanje je kao stajanje nasred okeana, a nemaš vode za piće. Takav je dunjaluk bez obavljenog hadža i bez ibadeta. Pa, potrudimo se da hadž što prije obavimo.

Bože, ukabuli našu hutbu, primi hadž onima koji su ga obavili i koji će ga ove godine obaviti, a omogući onima koji ga još nisu obavili da ga što prije obave. Amin!