REFERENDUM U RS I NELEGALNE ODLUKE ORGANIZOVANE ZLOČINAČKE GRUPE
Autor: Zlatko Pilavac
Objavljeno: 17. Aug 2016. 14:08:49
Zlatko PILAVAC: Raspisivanjem referenduma o danu RS, režim ima namjeru da svoju sve agresivniju antidržavnu politiku opravda voljom naroda, osluškujući istovremeno stavove velikih sila i njihovu spremnost da stanu u zaštitu integriteta države, Ustava i vladavine prava u BiH.
Nelegalno proglašenoj tzv. ”Srpskoj Republici u Bosni i Hercegovini” iz 1992. godine sa ustavom, kojim je sebe proglasila sastavniim dijelom tzv. krnje Jugoslavije, Ustav Bosne i Hercegovine, nije dao pravni kontinuitet.

>Rukovodsvo srpskog naroda na čelu sa Radovanom Karadžićem je na Skupštini, održanoj na Palama, 09.01. 1992. godine, 9. januar - Dan krsne slave Svetog arhiđakona Stefana, proglasila danom RS a nakon toga u maju iste godine na Skupštini srpskog naroda, održanoj ponovo na Palama, objelodanila osnovni strateški cilj srpskog naroda da uspostavi državne granice koje će odvajati srpski narod od druga dva naroda i osnovala Vojsku RS koja će realizirati taj cilj.

Sada se građanima drugih konstitutivnih naroda nameće prihvatanje nelegalne odluke organizovane zločinačke grupe, donijete u ratu i traži da dan krsne slave Svetog arhiđakona Stefana prihvate kao svoj praznik.

Nastavak provođenja navedenih ciljeva pravnim sredstvima slijedi u zvaničnom stavu režima RS da je Bosna i Hercegovina nastala u Dejtonu 1995. godine udruživanjem Republike Srpske i Federacije BiH, čime pokušavaju revidirati ustavne odredbe o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine (član 1. Ustava Bosne i Hercegovine) i nelegalno uspostaviti pravno nepostojeći kontinuitet entiteta RS.

Odredbama člana I/1. dejtonskog ustava propisan je kontinuitet države BiH: “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i s postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih nacija, kao i u drugim međunarodnim organizacijama”.

Kontinuitet države Bosne i Hercegovine reguliran je i u prijelaznim odredbama čl. 2.-5. Aneksa II. uz Ustav Bosne i Hercegovine o kontinuitetu važenja prijašnjeg prava, tj. pravnih propisa (član 2.), nastavku ili prenošenje sudskih i administrativnih postupaka (član 3.), sudbini međunarodnopravnih ugovora (član 5.), i nastavku postojanja institucija države Bosne i Hercegovine dok ne budu zamijenjene (član 4.).

Ustavotvorac nijednom ustavnom odredbom nije propisao bilo kakav oblik pravnog kontinuiteta entiteta u državi. Nelegalna i samoproglašena RS je 1992. godine bila antiustavna i paradržavna tvorevina, koja pravno nije postojala u unutrašnjopravnom poretku Bosne i Hercegovine. Tek s potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, bosanskohercegovački entitet RS Ustavom Bosne i Hercegovine legitimisan je kao jedan od entiteta u državi Bosni i Hercegovini.

Pokušaj režima u RS da uspostavi kontinuitet bosanskohercegovačkog entiteta RS preko neustavne i nelegalne samoproglašene tvorevine u ratu predstavlja pravno neosnovano i opasno kršenje odredbi Ustava Bosne i Hercegovine.


Paljanska genocidna vrhuška na jednom mjestu


Režim u RS uporno dokazuje nastanak RS od 9. januara 1992. godine i njenog pravnog legitimeta i kontinuiteta što je razlog zašto zašto želi zadržati taj dan kao Dan RS.
Dokazivanjem izvornog legaliteta i pravnog kontinuiteta RS od 9. januara 1992. godine ima za osnovni cilj reviziju ustavnih odredbi o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine. Kao prilog tome su izjave zvaničnika RS da je Bosna i Hercegovina nastala u Dejtonu 1995. godine spajanjem dva entiteta i da može i nestati iskazanom voljom naroda jednog entiteta putem referenduma.


Raspisivanjem referenduma o danu RS, režim ima namjeru da svoju sve agresivniju antidržavnu politiku opravda voljom naroda, osluškujući istovremeno stavove velikih sila i njihovu spremnost da stanu u zaštitu integriteta države, Ustava i vladavine prava u BiH.

Ipak, ukoliko referendum bude proveden u RS on će dati odgovore na pitanja koja dugoročno neće ići u prilog srpskom narodu ako se većinski izjasni za prijedlog režima.

Provođenjem referenduma o zadržavanju 9. januara kao dana RS oslikaće stepen uvažavanja i tolerancije većine srpskog naroda prema drugim narodima kroz želju da im dan svoje krsne slave Svetog arhiđakona Stefana nametne kao praznik, pokazaće njihov odnos prema odlukama institucijama RS koje su organizovale i izvršile zločin i dokazati će njihovu volju za svjesnim kršenjem odredbi Ustava Bosne i Hercegovine u vidu uspostavljanja kontinuiteta RS od 09.januar 1992.godine kao pravno nelegalne tvorevine i pored činjenice da to može ugroziti mir u zemlji.
Obzirom na izraženu svakodnevnu indokrinaciju i nacionalnu mobilizaciju, opravdano se postavlja pitanje da li je većina građana svjesna situacije u koju ih uvodi režim RS?

Srbi u RS bi trebali biti svjesni činjenice da su i u proteklom ratu samo „obični“ ljudi ginuli za ciljeve režima dok su se djeca njihovih vođa školovala po Evropi, da će to tako biti i ubuduće ako nastave sa podržškom režimu u njgovoj beznadežnoj politici razgradnje njihove države i prisvajanju entiteta RS samo svom narodu te da referendum može rezultirati samo nestankom nedemokratskih i autoritarnih entiteta.