Povratak na na zidinama topraka

Veliki razlog za dugu priču. Ovo se ne dešava svaki dan. Kad jedno malo selo u istočnoj Bosni, nakon 25 godina samoće i pustoši, bude domaćin svom narodu, onda se moraju pisati i pričati duge priče. Riječ je o selu Međurječju u opštini Rudo, koja je daytonskim spletkama pripala manjem bh entitetu.

Ovo mjesto opštine Rudo okruženo je sa svih strana teritorijom Republike Srbije. Saobraćajne veze i sva infrastruktura, električna i telekomunikacijska mreža su okrenuti ka Priboju tj. Republici Srbiji dok su stanovnici uvijek plaćali porez opštini Rudo (BiH), a uvijek se osjećali Bosancima. Nije poznato od kada je Međurječje definisano na ovaj način ali je sigurno da je od Berlinskog kongresa 1878. godine Austrougarska izdvojila ovo selo od Turske.

Postoje različite priče i kazivanja o ovoj bosanskoj enklavi okružena teritorijom Srbije, kao na primjer da je jedan bosanski beg poklonio 400 hektara zemlje jednoj od svojih žena i od aneksije, taj je posjed pratio sudbinu Bosne i Hercegovine. Zatim, postoji vjerovanje da je Međurječje pripadalo pljevaljskom muftijstvu. Obzirom da se približavala 1878. god., godina aneksije od strane austro-ugarske a sa ciljem da Bosni ostane što više teritorija, Međurječje je kupljeno 1838. god. od pljevaljskog muftijstva. Kupci su bili Spahiluk Zubanjski, begluk Pašića i jedna imućna familija Fazlagić. Ima dosta sličnosti između ove dvije priče ali postoji i jako uvjerljiva tvrdnja da je Međurječje ostalo bosanska enklava uvučena u teritoriju Srbije, baš zbog postojanja džamije koja ima historijsku pozadinu i ubraja se u jednu od četiri najstarije u Istočnoj Bosni. Naravno, postoje još mnoge tvrdnje a pitanje do kada će mještani Međurječja prelaziti nekoliko graničnih punktova da bi došli na svoja imanja, ostaje i dalje otvoreno.

Dova pred dušu merhuma, obnovu džamije i života

Prelijep sunčan dan okupio je svijetom rasturene mještane sela Međurječja na teritoriji Opštine Rudo, na jednom mjestu, na svojoj rodnoj grudi. Na mjestu koje se vjekovima zvalo njihov dom i mjestu kome će se uvijek vraćati, kao što su to činili njihovi prijethodnici.

Tog dana, Međurječju je pruženo bezbroj zagrljaja i evocirano isto toliko uspomena. Uz tople sunčeve zrake, od radosti tog dana, treptala je zemlja, svaki žbun i svaki kamen baš kao i srca ljudi koji ga svojim dolaskom vratiše u život. Česmi u centru sela, koja vijekovima mije međurječka lica i rashlađuje ožednjela grla, bijaše pružena prilika da to čini ponovno, sa mnogo više gordosti koju je u svome vrelu, u utrobi međurječke zemlje, čuvala sve ove godine.

Spaljeno ognjište
Prognani žitelji Međurječja su znali, da će trenutak povratka doći, i svi su nestrpljivo ali i saburli čekali taj dan. I ako, od nekada lijepih seoskih kuća, ni spaljeno ognjište, nisu u stanju prepoznati a kamoli kućni prag, na kome bi dušu odmorili i po neku suzu rahat prolili, nisu odustajali.

IZVOR: Povratak potomka

Znali su oni, da u njihovom selu postoji zajednička kuća, čija su vrata uvijek bila otvorena svima. Kuća koja se uvijek iz pepela dizala a koja je vjekovima podučavala vijeri Islamu generacije Međurječana. Znali su da ih i danas čeka njihova džamija u kojoj naučiše prvi harf i suru iz Kur'ana časnog i gdje prvi put, sedždu učiniše svome Gospodaru. Džamija, koju je kroz vijekove krasio jedinstven i složan džemat. Džamija koja ima historijsku pozadinu i spada u jednu od četiri najstarije džamije Istočne Bosne. I danas, 25 godina nakon posljednje agresije, spaljena i porušena, Međurječka džamija je simbol sela i znak života koji ponovo s njima, dolazi na ove prostore. Sve ove godine, iz njenih kamenih zidina, na koje su naslonjeni ostaci srušene munare sa koje nekada odjekivaše ezani, nurli svijetlost je dopirala u srca njenih Međurječana širom svijeta. Ta svijetlost ih je 31.jula 2016. godine privukla svom haremu baš kao u neka stara dobra vremena.

Sastanak aktivista
Ovom veličanstvenom događaju osim prognanih mještana i njihovih prijatelja, prisustvovao je glavni Imam Medžlisa IZ Rudo, Mehrudin ef. Genjga. Održao je sastanak sa aktivistima Međurječja na kome je izabran džematski odbor koga sačinjavaju odbornici nastanjeni na različitim područjima Evrope kao i jedan odbornik koji će zastupati područje Amerike. Proučio je dovu i zamolio Allaha dž.š. da olakša i pomogne ovom džematu u namjerama obnove njihove džamije. Obišli su mezarluke i proučili fatiho pred dušu umrlih. Zatim su se u dugoj koloni uputili ka mjestu gdje se održava tradicionalni bosanski teferič odakle su ječala okolna brda, zvucima sevdaha i bosanskog kola.

Složni za povratak na rodnom ognjištu

Forimiranje odbora
Muzika je na trenutak utihnula da bi prisutne pozdravila potpisnica ovih redaka (Fahra Slatina Kurdija) i ukratko ih informisala o radu grupe ljudi, koja se u protekle dvije godine zauzela za organizovanje i aktiviranje džemata Međurječje putem facebook stranice. Proizvod rada grupe koju su činili Elvir Mujović i Bahrudin Škodo iz Austrije i Fahra Slatina Kurdija iz Amerike je okupljanje na jednom mjestu tj. fb stranici, više od 250 ljubitelja Međurječja. Zatim, grupa je organizirala i bila sponzor prvih susreta - Teferič 2015., ostvarila kontakte i saradnju sa vijerskim i državnim institucijama i aktivirala džemat, prikupivši 40 članova koji su u veoma kratkom roku uplatili članarinu Islamskoj zajednici Medžlisa Rudo čime se i Medžlis obavezuje na pomoć i saradnju u budućim projektima a koju su i predsjednik Mustafa ef. Bašić i glavni imam Mehrudin ef. Genjga nesebično obećali. Ove godine, grupa u proširenom sastavu (Fahra Slatina Kurdija, Nedžad Bešlić, braća Mujović Elvir, Sanel i Selmo, zatim braća Škodo Bahrudin i Šefik, kao i Muaz Dedović) organizuje druge po redu Susrete – Teferič / Međurječje 2016.

Na zadovoljstvo prisutnih objavljena su imena formiranog džematskog Odbora i to: Predstavnik sa područja Austrije Elvir Mujović, sa područja Njemačke Nedžad Bešlić, sa područja Srbije hadži Haris Zeković, sa područja BiH Esad Dedović, sa područja Amerike Fahra Slatina Kurdija i predstavnik iz Međurječja Muaz Dedović. Predsjednik džematskog Odbora biće Elvir Mujović a blagajnik Fahra Slatina Kurdija. Svi ovi ljudi su izrazili jedinstvenu želju da ponesu teret obnove džamije i izgradnje puta, uvjereni u uspijeh. Sa takvom željom okovanom povjerenjem i dobrom komunikacijom a uz uz pomoć svog naroda i ostalih dobrih ljudi uspjeh je neizbježan.

Obnovit će život na topraku svojih predaka

Obnova porušene džamije
Mehrudin ef. Genjga je u svom obraćanju skupu pohvalio sve Međurječane što su pokazali slogu i jedinstvo u stvaranju džematskog Odbora kao i đto su se u velikom broju odazvali drugim susretima tj. ovom teferiču na kome su zajedno napravili ogroman iskorak ka obnovi svoga sela. Susreti ove vrste su od velikog značaja a ovu tradiciju treba čuvati i nikad ne dozvoliti da se zaustavi. Dao je smjernice i podršku projektu obnove džamije. Sa željom i elanom koje je vidio u prisutnim, Mehrudin ef. Genjga je ubjeđen, da ce međurječkoj džamiji u skoroj budućnosti biti vraćen stari sjaj. Samo je bitno uz Allahovu pomoć početi. Završio je svoje obraćanje selamom uz dovu i želju da se naredne godine sastanu na istom mjestu, u još većem broju i daleko ljepšem ambijentu.

Moramo naglasiti da su na ovom skupu Međurječani ukazali gostoprimstvo nekim od svojih komšija pravoslavne vjere koji su svojim dolaskom pokazali spremnost u zajedničku obnovu sela i dali podršku povratku svojim komšijama.

Potom se zaplitalo i rasplitalo bosansko kolo i nastavilo narodno veselje dok noćna tmina nije učinila svoje.
Ostalo je Međurječje da u tišini tople julske noći sabira utiske događaja koji mu prirediše njegovi mještani i nada u ponovni susret i vraćanje u život davno ugašenog seoskog života.

Složni do obnove života u selu