“Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći potpuno ispraviti, ali i nikad ne smijemo prestati da ih ispravljamo.” - Ivo Andrić

JASAVIĆ: Iskazujemo ozbiljnu zabrinutost zbog donošenja pravosnažne sudske odluke u slučaju Ibrahima Čikića kojom se ograničava sloboda izražavanja imenovanog, iskazana kroz knjigu „Gdje sunce ne grije“ u kojoj je iznio sjećanja na brutalnu zatvorsku torturu kojoj su pripadnici bošnjačkog naroda bili podvrgnuti 1994. godine u akciji „Lim“.

Ljudska prava mogu i moraju stalno biti unapređivana, bolje štićena i snažnije promovisana, a pred nezavisnim sudstvom lakše i brže ostvarivana.

Koliko je crnogorsko pravosuđe nezavisno, otvoreno je pitanje na koje možemo dati odgovor kroz pažljivu i objektivnu analizu rada sudova.

Moram iskazati zabrinutost zbog nekažnjivosti za ratne zločine uz podsjećanje na potrebu da Crna Gora mora da pojača svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i efikasno istražuje, goni, sudi i kažnjava ratne zločine, u skladu s međunarodnim standardima, a što do sada nije bio slučaj, a što je predočeno u Izvještaju o napretku za 2014. godinu.Slično je sa presudama za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou.

Također, iskazujemo ozbiljnu zabrinutost zbog donošenja pravosnažne sudske odluke u slučaju Ibrahima Čikića kojom se ograničava sloboda izražavanja imenovanog, iskazana kroz knjigu „Gdje sunce ne grije“ u kojoj je iznio sjećanja na brutalnu zatvorsku torturu kojoj su pripadnici bošnjačkog naroda bili podvrgnuti 1994. godine u akciji „Lim“.

Osuđen zbog sjećanja na torture: Ibrahim Čikić

Sud je kaznio Ibrahima Čikića sa 4.000,00 eura naknade štete za sjećanja koja je opisao u knjizi. Knjiga je svjedočanstvo o jednom vremenu i patnji bošnjačkog naroda koju je doživio za vrijeme vladavine jedinstvene Demokratske partije socijalista.

Knjiga opisuje brutalna mučenja i zatvorsku torturu koju su pretprjeli pripadnici Stranke demokratske akcije (SDA). Ovo knjiga predstavlja ogledalo nesmjenjive vlasti i nereformisane službe Državne bezbjednosti koja je zajedno sa crnogorskim sudovima i Tužilaštvom do temelja zgazila osnovne slobode i prava građana Crne Gore.

Tokom 1994. godine Vlada SAD izrazila je oštru zabrinutost za kršenje ljudskih prava u SRJ posebno naglasivši slučaj i bolesti Ibrahima Čikića, kome su vlasti stavili na teret da je snajperista iako mu je 15. juna 1994., ljekar koji će ga kasnije tužiti izdao izvještaj kojim potvrđuje da je potpuno slijep. Niko od pripadnika crnogorske tajne policije koji su zlostavljali uhapšene opozicione političare nije odgovarao.

U potpunosti sam saglasna sa ocjenama EK u Izvještaju o napretku Crne Gore za ovu godinu, da u našoj državi i dalje postoji jaz između pravnog usklađivanja i implementacije standarda u oblasti ljudskih prava kako u političkim okvirima, tako i u praksi, što naročito utiče na osobe u teškom socio-ekonomskom položaju i ugrožene grupe. Efikasnost pravosuđa bi trebalo dodatno da se poveća. Ozbiljnu zabrinutost izaziva činjenica da nadležnost sprovođenja prekršajnog postupka još nije prenijeta na sudove.

Također, izražavam ozbiljnu zabrinutost što kod pojedinih predstavnika medija nedostaju profesionalni i etički standardi, a posebno ističem dnevni list Informer koji je svojim tekstovima nakon incidenta na utakmici Albanija -Srbija sa dronom i albanskom zastavom, tekstovima ”Šiptarska svinjarija” vrijeđao albansku nacionalnu manjinu izazivajući nacionalnu netrpeljivost, što je suprotno Ustavu a i inkriminisano je Krivičnim Zakonikom. Polazeći od potrebe da spriječe propagiranje nacionalne mržnje i diskriminacije prema albanskom narodu, jer sljedeći su Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, Hrvati i drugi, a identiteti i kulture manjinskih naroda su sastavni dio identiteta i kulture Crne Gore poslanici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv ovog lista nadležnom tužiocu.

Isti ovaj medij je ilustrovao seriju napada na izvršnu direktorku NVO MANS Vanju Ćalović, nesmetano distribuirajući porgnografski sadržaj maloljetnim osobama, a nakon sudskih zabrana objavljenog programskog sadržaja ovaj list je nastavio sa kršenjem odnosno ignorisanjem sudskih odluka i dalje objavljivao iste i slične sadržaje, usmjerene isključivo na diskreditaciju Ćalovićke.

Kako taj dnevni list nije napao samo pojedinca, već temeljne vrijednosti našeg društva grupa poslanika podnijela je krivične prijave protiv dnevnog lista Informer, zbog distribucije dječije pornografije, neizvršavanje sudskih odluka. Prilikom ovog čina bili smo svjesni naše obaveze da zaštitimo javni moral, ugled i čast naših građana,kao i autoritet suda koje štiti Ustav i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Na potezu je tužilaštvo. Nadam se da će se tužilaštvo odgovorno odnijeti prema ovim krivičnim prijavama i da neće postupiti kao u slučaju afere Snimak kada je tadašnji v.d. Vrhovnog državnog tužioca odbacio krivične prijave protiv visokih državnih i partijskih funkcionera, a pravna dimenzija afere Snimak svedena je na podizanje optužnice protiv nižih činovnika iz Pljevalja i rezultirala presudom da su dvojica aktera kupovine glasova u Pljevljima prvostepenim odlukama osuđena uslovnom kaznom zatvora od 6 mjeseci, i to za zloupotrebu službenog položaja, dok su ostali oslobođeni optužbe.

Sve ove informacije, sa kojima ste, sigurna sam, i sami upoznati, a o kojima sam govorila iz svog ugla, vjerujem, dodatno ilustruju u kakvom društvenom ambijentu se odvija pregovarački proces Crne Gore i Evropske unije, prenosi službeni portal pozitivnacrnagora.me.