Hafiz Halilović u društvu istaknutih alima šejh El-Karadavi, dr. Ahmed er-Rejsuni (Karadavijev zamjenik), dr. Ali el-Karada

Hafiz Safvet Halilović predvodi zajednički namaz članova Vijeća povjerenika Unije Šejh El-Karadavi klanja u džematu Vijeća povjerenika Unije Hfz. dr. Safvet Halilović i šejh Ikrime Sabri, imam i hatib džamije Al-Aksa u Kudsu S. Halilović i ustaz Muhammed Siddik, njemački konvertit i alim

Šejh El-Karadavi čestita hafizu Haliloviću

U Istanbulu je, od 20. do 22 augusta ove godine, održana Četvrta generalna skupština Svjetske unije islamskih učenjaka (El-Ittihad el-'alemi li 'ulema el-muslimin / International Union for Muslim Scholars / IUMS), kojoj je prisustvovalo preko sedam stotina učenjaka iz raznih dijelova svijeta. Na Skupštini su razmatrana brojna pitanja u vezi s muslimanima u svijetu, naročito pitanje izraelske agresije na Gazu i Mesdžidul-Aksa. Svečanosti otvaranja Generalne skupštine prisustvovali su: dr. Emrullah Išleri, izaslanik turskog predsjednika Redžepa Tajiba Erdogana, turski reis-ulema prof. dr. Mehmet Gormez i drugi visoki turski zvaničnici. Na Generalnoj skupštini su održani i izbori, na kojima se bira predsjednik Unije, njegova tri zamjenika i Vijeće povjerenika (Medžlis el-umena). Jednoglasnom odlukom svih članova Skupštine potvrđen je još jedan četverogodišnji mandat šejhu dr. Jusufu el-Karadaviju na funkciju predsjednika Unije, a za potpredsjednike su izabrani: šejh Ahmed el-Halili (Oman), prof. dr. Ahmed er-Rejsuni (Maroko) i dr. Abdul-Hadi (Malezija). U Vijeće povjerenika je izabran i dr. Safvet Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, koji je tim povodom, dao sljedeću izjavu:

"Hvala dragom Allahu, ponovo sam izabran u Vijeće povjerenika Unije. To je velika čast ali i odgovornost. Unija je osnovana prije deset godina i ove godine obilježava deset godina postojanja. Na Generalnoj skupštini, koja je najviši organ Unije i koja se sastaje svake četiri godine, održavaju se izbori. Tajnim glasanjem se bira trideset članova Vijeća. Niko ne može sam sebe kandidovati već treba imati nominaciju najmanje deset stalnih članova Unije. Ovaj put je kandidovano preko sedamdeset ljudi. Nakon njihovog kraćeg predstavljanja uslijedilo je tajno glasanje, i ja sam, hvala Allahu, izabran među tideset članova Vijeća koji su dobili mandat od četiri godine. Smatram da je postojanje asocijacije kao što je Svjetska unija muslimanske uleme značajno iz više razloga, od kojih bih izdvojio sljedeće:

Prvo: Muslimani današnjice su suočeni s velikim problemima i teškim izazovima. Unija radi na usaglašavanju različitih fikhskih učenja i pravaca, nastojeći da objedini stavove učenjaka koji se tiču najvažnijih pitanja muslimana današnjice, kako bi se s izazovima, ali i opasnostima modernog doba, zajednički suočavali. Ukratko, Unija okuplja sve pravce i skupine koji se mogu svrstati u okrilje časnog islama, što predstavlja djelovanje koje je od izuzetne važnosti naročito u današnjim okolnostima kada su muslimani u svijetu rasparčani i podijeljeni, što u velikoj mjeri doprinosi njihovom slabljenju i propadanju. Unija se tokom proteklih godina bavila proučavanjem brojnih problema, i u tom pogledu, Unija je povodom raznih događanja u svijetu pojašnjavala stav islama naspram tih dešavanja, dajući savjete i preporuke putem odluka, proglasa i fetvi.

Dio učesnika Generalne skupštine: Muftija dr. Dudić i hfz. dr. Halilović (u trećem redu)

Drugo što želim istaći je idejni okvir na kojem je konstituisana Unija. Osoba koja je godinama radila na osmišljavanju projekta Unije je istaknuti alim šejh Jusuf el-Karadavi koji je, inače, poznat kao zagovornik srednjeg ili umjerenog pravca u tumačenju islama i njegovih propisa. To je pravac koji ne dopušta bilo kakav ekstremizam, ali, istovremeno, ne dozvoljava ni opuštenost u vjeri. Upravo na tim osnovama je konstituisana Unija i zahvaljujući toj činjenici ona uživa povjerenje ogromnog broja muslimana i muslimanske uleme diljem svijeta. Unija, dakle, funkcioniše na principu vesatije, islamske umjerenosti i središnjosti. U takvom pristupu u tumačenju islama nema mjesta ektremizmu bilo koje vrste ali, kao što se ne dopušta ekstremizam, ne dozvoljava se ni opuštenost, proizvoljnost ili tumačenje islama "po narudžbi" ili, pak, zarad nečijeg interesa ili hatara. Ekstremno, neutemeljeno i tendenciozno tumačenje islama, kao i dovođenje u sumnju islamskih konstanti, tj. relativiziranje onoga što je trajno i nepromjenjivo u islamu, sve navedeno je veoma opasno i štetno za muslimane današnjice. Stoga ovakav pristup u razumijevanju islama, koji ne dopušta ni ektstremizam niti opuštenost, jednostavno nema alternativu. Postojanje svjetske asocijacije muslimanske uleme koja zastupa takav pravac je od izuzetnog značaja, naročito u današnjim teškim i turbulentnim vremenima", poručio je profesor Safvet Halilović.