Tragom vijesti agencije Anadolija (AA) o tome da je Turska koalicija u Americi (TCA) izdala historijsku kartu uglednog američkog historičara Justina McCarthya u kojoj se detaljno opisuju ubistva i prisilne seobe balkanskih muslimana za vrijeme Balkanskih ratova 1912.-1913. godine, studenti Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić i Emir Ašćerić preveli su kartu na bosanski jezik i tehnički je uredili.

Karta je, inače, objavljena povodom obilježavanja 100. godina Balkanskih ratova.



Karčić i Ašćerić su u stupili u kontakt sa TCA čije vodstvo je dalo saglasnost da se karta objavi i na bosanskom jeziku. Izdavač karte je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Hikmet Karčić se zahvalio Turskoj koaliciji u Americi (TCA) i Institutu na uspješnoj saradnji, kao i agenciji Anadolija putem koje je i saznao za ovaj "veoma važan historijski dokument".

"Cilj ovog projekta bio je da obogatimo bh. literaturu i upoznamo javnost u Bosni i Hercegovini i regionu s događajima iz historije o kojima se može sasvim šturo pročitati u postojećim udžbenicima historije. Želja nam je, i trenutno radimo na tome, da dovedemo profesora McCarthyja u Bosnu i Hercegovinu, jer je riječ o jednom od rijetkih eksperata historije ovog podneblja koji stvari iz prošlosti naziva njihovim pravim imenima", rekao je Karčić.

Profesor McCarthy s Univerziteta Louisvilleu u SAD-u, u historijskoj karti otkriva kako je više od 1,5 miliona muslimana sa Balkana zbog prijetećeg genocida i nasilja moralo napustiti svoje domove, te se uputilo u turske gradove u Anadoliji.

U historijskoj karti izneseni su i statistički podaci o broju muslimana koji su bili direktna žrtva Balkanskih ratova, a što do sada skoro da nije ni spominjano u historijskoj literaturi u zemljama Zapada.

Prema ovoj studiji, prije izbijanja Balkanskih ratova na ovo području živjelo je 3.242.000 muslimana, odnosno 51 posto ukupnog broja stanovnika.

Balkanski ratovi su, kako se navodi, u velikoj mjeri utjecali i na demografiju regije i značajno izmijenili strukturu stanovništva, što se osjeti i danas.

Prema historijskoj karti, od 2.315.000 balkanskih muslimana koji su do 1912. i 1913. godine živjeli u Osmanskom carstvu, njih 632 hiljade ili 27 posto su bili žrtve Balkanskih ratova. Značajan dio populacije umirao je od gladi i raznih bolesti u toku migracija.

Podaci u ovoj karti, koji opisuju stradanje muslimana na tom području, prikupljeni su i na osnovu dokumentacije koju su prikupljale britanske diplomate.

U tim dokumentima navode se čak i detaljni podaci o ubijanju muslimana, kao što su spaljivanje njihovih domova, strijeljanja, silovanja mladih žena i masovna premlaćivanja.

U karti se, također, navode podaci o tome kako je u potrazi za spasom i boljim mjestom za život oko 813 hiljada muslimana ili 33 posto uspjelo stići na teritorij Anadolije, gdje su se naselili, pretežno na područje Trakije i Sredozemlja.

Prema ovom izvoru, oko 870 hiljada muslimana na Balkanu, odnosno 38 posto, je nastavilo da živi na tom području u toku Balkanskih ratova.

Predrasude prema muslimanima
McCarthy je ranije za agenciju Anadolija (AA) kazao da se u historijskim naukama ne poklanja dovoljna pažnja ovom značajnom događaju.

"O temi Balkanskih ratova do sada se u historijskim knjigama pisalo vrlo malo, ili nikako, iako je to vrlo značajan događaj za svjetsku historiju. Skoro da nijedan ozbiljan historičar do sada nije temeljito obradio temu prisilnih seoba muslimana za vrijeme Balkanskih ratova, odnosno zabilježio nasilje i krvoproliće kojem su bili loženi", istakao je McCarthy.

On je napomenuo da Balkanski ratovi zasigurno spadaju u najstrašnije ratove i najveću ljudsku tragediju na tim prostorima. Njima je, veli, stradao veliki broj civila.

"Balkanski ratovi su jedna od najvećih ljudskih tragedija u svijetu, jer je tada oko 27 posto balkanskih muslimana stradalo na razne načine, dok je trećina njih našla utočište u Anadoliji", tvrdi McCarthy.

McCarthy napominje da teme koje opisuju stradanja muslimana na Balkanu u vrijeme Balkanskih ratova moraju postati značajan dio svjetske historijske literature.

"Možete pronaći historijske knjige u kojima se opisuje nasilje kojem su bili izloženi narodi Bugarske i Grčke, ali je teško naći relevantan izvor koji govori i stradanju muslimana na Balkanu. Mislim da je to činjenica zbog predrasuda koje postoje prema muslimanima", istakao je McCarthy.

Protjerivanje i ubijanje muslimana
Poznati američki profesor napominje da su Grci, Bugari, Srbi i Crnogorci po svaku cijenu htjeli da izmijene strukturu stanovništva na Balkanu i protjeraju muslimane s njihovih ognjišta.

"Ovi narodi su željeli da protjeraju muslimane na Balkanu kako bi došli u posjed njihovih imanja i zemljišta. Isto tako, zvanične vlasti su preporučivale muslimanima da napuštaju zemlju, jer su ih vidjeli kao političku prijetnju. Tako da je sve ovo rezultiralo velikim nasiljem i stradanjem muslimana na Balkanu za vrijeme krvavih Balkanskih ratova", pojasnio McCarthy.

Zaključuje da se i danas mogu osjetiti međuetnički antagonizmi i mržnja u pojedinim zemljama na Balkanu.

"Čak i danas, kao što se može vidjeti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, traju antagonizmi prema muslimanskom miljeu", rekao je, na kraju, McCarthy.