S lijeva: predsjednik BKZ-a u Luksemburgu Faruk Ličina, pomoćnik muftije sandžačkog za Južni Sandžak hafiz Abdurrahman Kujević, Gl. muftija i predsjednik Generalne skupštine SBK Muamer Zukorlić, Predsjednik BANU akademik dr. Ferid Muhić i potpredsjednik ZSD Šefadil Ličina Akademik Muhić Muftija Zukorlić Predsjednik BKZL Ličina

Prva godišnjica osnivanja Bošnjačke kulturne zajednice Luksemburga upriličena je pred oko 600 gostiju sa bogatim kulturno-edukativnim sadržajem.

Okom naše kamere na donatorskoj večeri za Bošnjački kulturni centar u Petnjici

Skup je otpočeo kako i priliči bošnjačkoj tradiciji, uz učenje kratkog odlomka iz Kur’ana. Ašere je proučio mlađahni mekteblija lokalnog džemata Edis Kočan.

Prisutne je prvi pozdravio Franco Barilozzi, direktor CLAE – organizator Festivala migracija, kultura i građanstva koji se već 30 godina zaredom organizira u mjesecu martu, a u čijem sklopu se odvijao skup BKZ Luksemburga.

Zatim se gostima obratio predsjednik BKZ Luksemburga, gospodin Faruk Ličina koji je tom prilikom posebno istakao da ukoliko Bošnjaci žele bolje sutra, moraju se prvenstveno osloniti na svoje lične potencijale.



Promocija „Sandžačkog rječnika“
Uslijedila je promocija Sandžačkog rječnika, uz prisustvo i obraćanje autora gospodina Džavida Begovića i koautora gospođe Ševke Begović Ličina, te uz odlično izlaganje promotora gospođe Hanke Hamzagić i gospodina Faiza Softića.

Predpopisni propagandni spot
Bošnjačka kulturna zajednica Luksemburga je aktivno uključena u predpopisnu kampanju, te je od nedavno član koalicije nevladinih bošnjačkih udruženja „BITNO JE BITI BOŠNJAK“. U tom kontekstu, medijska sekcija BKZ Luksemburga je osmislila i proizvela propagandni video klip, koji je tom prilikom jubilarno prikazan.

Obraćanje akademika Muhića, predsjednika BANU
Zatim se prisutnima obratio akademik Ferid Muhić, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. U svom izlaganju akademik Muhić govorio je o nepostojanju razloga za dilemu oko historijskog nacionalno-etničkog imena Bošnjak, ukazujući da je otvaranje rasprave na ovu temu među intelektualcima i u sarajevskim medijima veoma opasna pojava koja prijeti da ugrozi nacionalni identitet i opstanak Bošnjaka.

Dodjela priznanja «Mulla Osman Hrastoder»

U nastavku programa, uslijedilo je proglašenje laureata i dodjela priznanja koje nosi naziv po velikom sandžačkom gaziji - «Mulla Osman Hrastoder», ustanovljeno od strane Bošnjačkae kulturne zajednice u Luksemburgu povodom obilježavanja prve godišnjice uspješnog rada i postojanja. Prvi dobitnik ovog prestižnog priznanja je gospođa Suada Duraković Agović. Plaketu i zlatni dukat koji je specijalno izrađen za tu priliku, uručio je predsjednik BKZ Luksemburga Faruk Ličina, koji je tom prilikom obrazložio izbor ovogodišnjeg laureata naglasivši da je dobitnica priznanja „prva učiteljica bosanskog jezika u Luksemburgu, supruga nosioca najvećeg ratnog priznanja ARMIJE RBiH, „Zlatni ljiljan“; odgovorna majka, koja je svoju djecu odgojila u duhu bošnjačke kulture i naših duhovnih vrijednosti, a kroz sve nabrojano paradigma posvećene Bošnjakinje“.

Obraćanje Muftije Zukorlića, predsjednika Generalne skupštine SBK
Po uručenju priznanja, prisutnima se obratio predsjednik Generalne skupštine Svjetskog bošnjačkog kongresa, Muftija Muamer ef. Zukorlić. U svom izlaganju Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić govorio je o nužnosti uspostave nacionalnog saffa od Novog Pazara do Sarajeva, od Struge do Kladuše, od Anadolije do Skandinavije i od Novog Zelanda do Kanade. Nacionalne institucije: Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Bošnjačka nacionalna fondacija, Bošnjačka kulturna zajednica i Svjetski bošnjački kongres zapravo predstavljaju nacionalne safove bošnjačkog naroda.

Posvjedočeno jedinstvo Bošnjačkog saffa
Pri kraju večeri Muftija je predvodio donatorsku akciju za izgradnju Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici (Bihor), prilikom koje je za samo 20-ak minuta prikupljeno nevjerovatnih 77.000 eura. Posebno raduje da je dobar dio donacija ako ne i glavnina došla od Bošnjaka s prostora Sjevernog Sandžaka, a također i od Bošnjaka iz Bosne, što samo dokazuje da je Sandžak jedno, da su Bošnjaci jedno, i da nema te vještačke granice koja nas može podijeliti.