Enver ĆOROVIĆ: A sjećamo se, istini za volju, da je Glavni muftija dao ime Trgu još prije dvije godine, kada ga je pred više hiljada građana nazvao Trgom Gazi Isa-bega. Da nije bilo ove inicijative i tadašnje mubareć dove, pitanje je da li bi se bošnjački politički predstavnici uopšte sjetili ovog imena i našeg Gazije. Kažu - ime koje hodža nanijeti i ezan na uho prouči osta mu dovijeka. Tako bi i sa našim Trgom i Gazi Isa-begom.

Zar ne znaš da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drveće, i životinje, i mnogi ljudi, a i mnogi kaznu zaslužuju? A koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti; Allah ono što hoće radi. 22. Al-Hajj, 18

Osmanski general, paša gazi Isa–beg Ishaković(1414-1469), osnivač je Novog Pazara. Bio je Bosanski upravitelj a utemeljitelj je Šapca i Sarajeva. Sve do Balkanskih ratova 5. juli je slavljen kao rođendan Novog Pazara, jer je polovinom XV vijeka Gazi Isa-beg došao u ovaj kraj i postavio svoj vojni šator u blizini ušća rijeka Raške i Jošanice, gdje je kasnije podignut Isa-begov hamam, savremeno dvodjelno kupatilo za muškarce i žene. Osmanlije su donijeli novu vjeru Islam. Sagrađene su mnoge džamije koje su predstavljale savršenstvo arhitekture. Osmanlije su sa sobom donijeli novi stil arhitekture, objekte za stanovanje zatim svoje pismo, umjetnost i poseban vid školovanja, ali nisu uništili niti ometali razvoj postojećih pisama i jezika. Prva građevina Novog Pazara bio je objekat njenog osnivača i vakifa, džamija Isa-bega Ishakovića.

Novi Pazar je vjekovima bio trgovački, ekonomski, kulturni, vjerski i privredni centar Sandžaka. Danas Novi Pazar nastavlja svoju tradiciju i nastoji biti kulturni, višenacionalni, obrazovni i višekonfesionalni centar.

U srži starih evropskih gradova uglavnom se nalaze objekti njihovih osnivača. Oni su u velikoj mjeri determinirali formiranje okolnih urbanih sturktura, koje su se kontinuirano i sukcesivno kroz historiju razvijale. Istovremeno takvi objekti su nosioci kulturnog identiteta i osnova prostornog izražaja (genius loci). Nije u pitanju samo historijsko pamćenje niti kolektivna svijest o kulturnom nasljeđu, nego se radi o civilizacijskom pristupu prema vrijednostima ljudskog stvaralaštva.^[1]

Još od komunističke Jugoslavije jedna sporedna uličica u Novom Pazaru nosi ime Isa–bega Isabegovića (treba Ishakovića), čime su vjerovatno pokušali da zamagle i obezvrijede ovu veliku historijsku ličnost koja je obilježila historiju Balkana.

I kao što reče jedan pametan vizionar: „Zamišljam kako sjedim na Trgu Gazi Isa-bega i gledam u Gazijin spomenik, veliki, grandiozan, od bijelog mermera, jablaničkog, na bijelom konju sa tri noge na zemlji i jednom u vazduhu, kako sa isukanom sabljom pokazuje pravac ka sjevero-zapadu.“

Isa-beg, ponositi Bošnjak, general, vojskovođa, graditelj, vakif i prosvjetitelj. U Sarajevu je 1465. godine, sa lijeve strane Miljacke, sagradio Carevu džamiju u čast sultana Mehmeda Fatiha, a sa desne karavansaraje. Uveo je vodovod u Sarajevo 1461. god., podigao branu na Bembaši sa devet mlinova. U Skoplju je sagradio dvije džamije - Isa-begovu i Džedid, hamam, medresu, biblioteku, Kapan han, tekiju i vodovod.

Na sjednici Skupštine grada Novog Pazara 30. maja 2011. godine bošnjački poslanici (SDP i SDA) su jednoglasno (srpski predstavnici su napustili sjednicu), dali ime gradskom trgu po njegovom vakifu i osnivaču Gazi Isa–begu Ishakoviću. Napokon su se predstavnici Bošnjaka usaglasili i smogli hrabrosti, iako pod pritiskom javnosti, da donesu jedino ispravno i logično ime glavnom gradskom trgu. Mada je bilo pokušaja da gradska Skupština 20. aprila 2011. godine, na Dan Grada i povodom 550. godišnjice osnivanja, trgu daju ime njegova osnivača, zbog politikantstva i nezrelosti bošnjačkih političkih partija to tada nije urađeno.

Predsjednica gradskog parlamenta ovu skupštinsku odluku nije htjela da potpiše, jer „nije ispoštovana zakonska procedura“, ističe da ni u Komisiji za davanje naziva ulicama i trgovima nije bilo konsenzusa oko ovog imena, jer su predstavnici Jedinstvene srpske liste bili protiv toga.

Ova odluka biće proslijeđena Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu koje treba da da mišljenje. Ovakva odluka podrazumijeva i saglasnost Savjeta za međunacionalne odnose i Bošnjačkog nacionalnog vijeća, odnosno Nacionalnog savjeta Bošnjaka, kako ga u Srbiji zovu. Savjet za međunacionalne odnose ne postoji, iako je zakonska obaveza od 2002. godine i postoji u Statutu grada Novog Pazara i u Poslovniku o radu Skupštine grada. Nema ni mišljena Nacionalnog savjeta Bošnjaka, jer stari saziv je u tehničkom mandatu, a novi je nepriznat od nadležnog ministarstva.

I dok se ne rastabire sve te zakonsko pravne zavrzlame, sačekaćemo, ali valja podsjetiti:

A sjećamo se, istini za volju, da je Glavni muftija dao ime Trgu još prije dvije godine, kada ga je pred više hiljada građana nazvao Trgom Gazi Isa-bega. Da nije bilo ove inicijative i tadašnje mubareć dove, pitanje je da li bi se bošnjački politički predstavnici uopšte sjetili ovog imena i našeg Gazije. Kažu - ime koje hodža nanijeti i ezan na uho prouči osta mu dovijeka. Tako bi i sa našim Trgom i gazi Isa-begom.

I kao što reče jedan pametan vizionar: „Zamišljam kako sjedim na Trgu Gazi Isa-bega i gledam u Gazijin spomenik, veliki, grandiozan, od bijelog mermera, jablaničkog, na bijelom konju sa tri noge na zemlji i jednom u vazduhu, kako sa isukanom sabljom pokazuje pravac ka sjevero-zapadu.“ ^[2]

Nek nam je mubareć Trg Gazi Isa-bega.

Novi Pazar: Trg Gazi Isa bega Ishakovića

Literatura:
^1] Rifat Kurtagić, Konkurs za urbanističko – arhitektonsko rješenje centralne zone Novog Pazara.

^2]www.islamskazajednica.org, text Trg Gazi Isa-bega
www.sandzaklive.rs