Uvaženi kolega Željko Miličević je na početku jednog svog teksta teksta naveo izvjestan detalj za razmišljanje i debatu. Riječ je o imenu zemlje Bosne. Oni koji nikad nisu čuli za Bosnu i Hercegovinu, po imenu bi pomislili da se radi o nekoj karipskoj državi. Ovakvo ime je strano europskom poimanju i asocira na neki savez država. Zašto je ostavljen prije dodati dio «Hercegovina»?. Ovaj detalj je samo mogao koristiti Tuđmanu da za vrijeme rata stvori svoju genocidnu tvorevinu jer su u Hercegovini Hrvati bili najbrojniji. Ali ta pseudo-država pod izokrenutim i nakaradnim imenom «Hercegbosna» nije dugo trajala. Zašto u imenu npr. ne postoji Bosanska Krajina, koja je veća i značajnija od Hercegovine. U tom slučaju bi naziv trebalo preimenovati u Bosna, Bosanska Krajina i Hercegovina. Ili u kompletnoj verziji dodati sva područja pa bi naziv mogao biti: Bosna, Bosanska Krajina, Hercegovina, Bosanska Posavina, Semberija, Podrinje.... (ako se još neko sjeti kojeg područja treba ga dodati).

Pravi naziv ove zemlje je Bosna, a međunarodni Bosnia. Postoji izvrstan primjer kod države Kosovo. Kosovski političari su se još ranije izborili da se ukine srpski okupatorski naziv Kosovo i Metohija. U svakom slučaju u svjetskoj povjesti je poznato često mijenjanje imena država. Jesu li se bosanski političari ikad sjetili toga? Poseban slučaj su službene insignije ove nesretne zemlje. Svi simboli su oktrojirani. Zastava više podsjeća na crtež sa nekog testa za polaganje vozačkog ispita. U ovom pogledu «Bosna je šaptom pala». Dobro, što na državnim institucijama mora biti obješena kao službeni stijeg. Ali, pitoreskni prizor je kada se vidi povremeno na nekim manifestacijama, pretežno sportskim, kako je pojedinci nose. «Otac» ove zastave je ondašnji Visoki predstavnik međunarodne zajednice Carlos Westendorp. Postoji anegdota da je izgled zastave kopirana ilustracija sa oslikane Westendorpove šalice za čaj. Slično je sa grbom i himnom.Grb u ovakvom obliku predstavlja komadić zastave. Himna je poseban slučaj. Izabrana je na natječaju kao da se radi o festivalu. I odmah se pojavila vijest da se radi o plagijatu, kopiji špice za jednu filmsku komediju!? A što se tiče zastave i grba, i kod starih socijalističkih situacija nije bila ništa bolja. Glavni simbol na grbu bili su tvornički dimnjaci. Zaista pravi povjesni znak! Sve ostale bivše socijalističke republike imale su povjesne zastave i grbove, a Bosna je u tom društvu izgledala kao neka hibridna federalna jedinica. A historijskih obilježja ima na pretek. Zašto su tadašnji političari odlučili na ovaj način obezličiti ovu republiku nije teško pretpostaviti. I kad se pomislilo da će se nakon dobijanja nezavisnosti stvari promjeniti dešava se praktično ista tvar. Samo što ovaj put dizajneri nisu socijalistički funkcioneri, nego službenici međunarodne zajednice.