Konačano poslije pet godina lobiranja od strane Bošnjačko – kanadske zajednice
KANADSKI PARLAMENT JEDNOGLASNO USVOJIO REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI
Objavljeno: 20. Oct 2010. 01:10:27
Ekskluzivno: Član Parlamenta Kanade Brian MASSE, nakon usvojene Rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH u Parlamentu Kanade, izjavljuje:
OVO JE POBJEDA ZA LJUDSKA PRAVA, JER JE ZAHTJEV ZA DAN SJEĆANJA SREBRENICE PRIHVAĆEN U SKUPŠTINI PARLAMENTA
ENGLESKI / ENGLISH
Početak lobiranja tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici
Proces lobiranja Bošnjaka u Kanadi za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu počeo je prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici. Tadašnji član Kanadskog parlamenta, Jean Augustine, prva žena – afro-kanadskog porijekla izabrana u Kanadski parlament, član Liberalne partije Kanade i veliki prijatelj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine je pročitala izjavu u Parlamentu u kojoj se između ostalok kaže: "Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida provedenog od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini ispunjavaju uvjete definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenje tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi”.
Iste godine tadašnji Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade) obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: "Ubojstva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde”.
Kanada ima priliku da popravi grešku i prepozna genocid u Srebrenici kao što su prepoznali mnogi drugi na internacionalnoj sceni
Naime, Brian Masse, član Kanadskog parlamenta (Nova demokratska partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu. Svoje sponzorstvo on je javno objavio na konferenciji za štampu na največem trgu u Windsoru krajem augusta 2009. godine. Brian Masse je tada rekao: “Genocid se desio prije četrnaest godina, a Kanada nije obratila dovoljno pažnje tom genocidu, niti je prepoznala znake i posljedice tog genocida. Zato Kanada ima priliku da popravi tu grešku i prepozna ovo što su prepoznali mnogi drugi na internacionalnoj sceni. Žrtve ovog genocida zaslužuju podršku i pomoć. Svi treba da naučimo lekcije od ovog slučaja jer u suprotnom mogli bi ponovo da se nađemo u situaciji gdje naš glas nije dovoljno jak da spriječimo ovakve grozne gubitke ljudskih života. Zato oni koji ne žele da se ovakve stvari događaju moraju raditi na jačanju glasa protiv genocida, ali i na tome da proces oporavka može da se nesmetano odvija, i da se kvalitet života žrtava vrati na jedan normalan nivo. Ovo nije samo slučaj Bošnjaka i muslimana, niti je ovo samo moja rezolucija, rezultat je važan. Ljudski rod mora prepoznati potrebu da spriječi genocid ma gdje se on dešavao. To je ono što me čini ponosnim na bosnjačku zajednicu u Kanadi, ta njihova otvorenost i progresivna priroda da surađuju sa drugima i rade ka generalnom poboljšanju uslova života svih ljudi. To garantuje da će posao biti odrađen kako treba. Srebrenica genocid je fakt koji nije otvoren za debatu. Pošto je Kanada ta koja je primila hiljade Bošnjaka ona ima i obavezu da bude u toku dešavanja u svijetu i da pomogne tim ljudima u očuvanju njihove tradicije ali i u zalječivanju njihovih rana. Ova rezolucija bi upravo mogla da pomogne Kanadi da se izjednači i ne kasni za drugima na međunarodnoj sceni”.
Prijedlog Rezolucije (M-416) je predviđao da Kanada: kao članica međunarodne zajednice, ima dužnost da podrži presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, prihvati te sudske odluke i sprovede te odluke, ima poštovanje prema Rezolucijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije koji su prihvatili posebne rezolucije u kojima se priznaje da je genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, kao suverena parlamentarna država ima dužnost da poštuje međunarodno pravo i prihvati informacije u vezi srebreničkog genocida koje su zabilježene i već prošle sudske procese. Na kraju rezolucijom se traži proglašenje 11. jula danom sjećanja na više od 8000 nevinih bošnjačkih žrtava genocida u Srebrenici i proglašenje sedmice Bosne i Hercegovine u Kanadi.
Dobro organizovanom kampanjom bošnjačka zajednica u Kanadi je uspjela dobiti podršku više od dvije trećine članova Parlamenta i tri parlamentarne stranke.
Robert Oliphant, član kanadskog parlamenta (Liberalna partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Zakona o obilježavanju jedanaestog jula u Kanadi kao Danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Time bi Kanada postala jedina zemlja u svijetu koja zakonom reguliše pravo žrtava genocida koji su Kanadu izabrali kao svoju drugu domovinu. Na konferenciji za štampu u Kanadskom parlamentu kojoj je prijethodila konferencija za štampu lidera kanadske bošnjačke zajednice sa liderima parlamentarnih političkih stranaka koji prihvataju rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Rob Oliphant je između ostalog rekao: “Zadovoljstvo mi je da predstavim akt koji želi da uspostavi kanadski nacionalni Dan sjećanja na genocid u Srebrenici koji bi se obilježavao svakog jedanaestog jula. U julu 1995., više od 8,000 Bošnjaka su masakrirani u regionu Srebrenice u Bosni i Hercegovini u zaštičenoj zoni UN-a, od strane snaga bosanskih Srba. Ovo je bilo najveće masovno ubijanje u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije i Međunarodni sud pravde u Hagu zaključili su da je masakar u Srebrenici genocid. Također, rezolucije koje osuđuju genocid su izglasane u Evropskom Parlamentu kao i u američkom Predstavničkom Domu i Senatu. Proteklog marta, predsjednik Srbije izdao je puno državno izvinjenje te podržao odluku Međunarodnog suda pravde. Prepoznavajući devastirajuće efekte vezane za genocid u Srebrenici u Julu 1995. godine, ovaj akt bi pružio mogućnost svim Kanađanima da stanu zajedno sa članovima bošnjačko – kanadske zajednice i dijele njihovu bol i respektuju sjećanje na te ljude i djecu koji su masakrirani. Pošto se približavamo petnaestoj godišnjici ovog masakra, nadam se da će ovaj akt služiti kao korak u pravom pravcu koji će ultimativno obezbjediti barem prividnu utjehu preživjelim žrtvama genocida u bošnjačkoj zajednici u Kanadi. Neka uspomena na one koji su ubijeni u genocidu nekad ne izblijedi”.
Kanadski Bošnjaci neće pregovarati o genocidu
Konzervativna partija Kanade na čelu sa premijerom Stephen Harper je odbila rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje. Bošnjaci žrtve genocda koji žive u Kanadi oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica, da je nakon tog protesta premijer Harper je prihvatio termin Bošnjak i stvarnu cifru broja žrtava genocida u Srebrenici, ali je uporno odbijao upotrebu termina genocid. Bošnjaci Kanade smatraju da nema pregovora oko genocida koji je potvrđen pravosnažnim presudama na oba Međunarodna suda u Hagu i u mnogim drugim dokumentima. Više od dvadeset država je u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Još jednom se pokazalo da je Konzervativna partije Kanade pod jakim uticajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi. Tokom bošnjačkog lobiranja Srbi su imali svoju kampanju, čak su djelili listove protiv rezolucije u samom Parlamentu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Kanadski Bošnjaci su poslali jasnu poruku kanadskoj vladi i kanadskom Parlamentu: Bošnjaci u Kanadi neće nikada prihvatiti rezoluciju koja precizno ne uključuje termin genocid. Izbacivanje termina genocid je uvreda ne samo za kanadske Bošnjaka, žrtve genocida, već i za čovjeka i civilizaciju uopšte, za Kanadu i čitav slobodoljubljivi svijet. Bošnjaci Kanade neće pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava – šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Najistaknutiji stručnjaci iz oblasti međunarodnog prava i mnoge organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz čitavog svijeta su podržali nastojanje kanadske bošnjačke zajednice da istina o genocidu u Bosni i Hercegovini i pravda za žrtve toga zločina budu prepoznatu od strane Kanadskog parlamenta.
Kanadski Bošnjaci su svojom aktivnošću za usvajanje rezolucije branili svoje ljudskodostojanstvo i svoje pravo na istinu, pravdu, domovinu
Usvojenom Rezolucijom Kanada jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima. Istovremeno, Kanada usvajanjem rezolucije iskazuje kajanje što nije spriječila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Rezolucija ostvaruje svoj cilj, a to je da zločin ne smije proći nekažnjeno te da žrtve zločina ne smiju biti zaboravljene. Žrtve genocida u Bosni i Hercegovini su svjesne da se prošlost ne može promijeniti, ali im je lakše podnositi bol i patnju kad znaju da imaju prijatelje.
Proglašavanje 11. jula od strane Kanadskog Parlamenta danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja poruku svim zločincima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti da njihov zločin neće biti nagrađen, već kažnjen, da zlo ne može preživjeti i da se posljedice genocida neće legalizirati.
Ovom rezolucijom je otvoren proces čiji je cilj da svaki Kanađanin vrlo dobro zna da "to što je urađeno u njihovo ime u Srebrenici i Bosni i Hercegovini jeste grijeh pred Bogom i zločin protiv čovječnosti. Yato se Kanada ovom rezolucijom mora suočiti sama sa sobom. Ona treba vidjeti spremnost kanadskih Bošnjaka da idu u proces istine, pravde i pomirenja, da im pošalje poruku da su u Kanadi dobrodošli, da nisu spodobe već domaćini u njoj.
Kanadski Bošnjaci nemaju straha da se suoče s istinom o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i i pravdom za žrtve tih zločina. Oni su svojom aktivnošću za usvajanje rezolucije branili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na istinu, pravdu, domovinu. Kanadski Bošnjaci nisu spremni da ih se ponižava na tom putu.
Usvajanje rezolucije je samo početak ozbiljnog rada kanadskih Bošnjaka na planu informisanja kanadske javnosti i vlasti o dimenzijama agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida protiv Bošnjaka. Prilika za to je već u lobiranju za usvajanje zakona C-533, zakona, koji pored rezolucije utvrđuje Dan sjećanja na žrtve genocide u Srebrenici u Kanadi. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je sada zvanično usvojena u Kanadskom parlamentu. To je momenat kada se veoma težak, odgovoran, složen i častan posao kanadske bošnjačke zajednice trena vrednovati.
U ime kanadsko bošnjačke zajednice zahvaljujemo se Kanadskom parlamentu i vladi što su napokon uradili jedino mogući i ispravnu stvar. Bošnjaci u Kanadi će od sada biti više ponosni na Kanadu. Zahvaljujemo svim kanadskim Bošnjacima koji su sudjelovali u ovoj historijskoj političkoj borbi. Hvala svim prijateljima istine i pravde koja nas podržavali svih ovih pet godina, osobito u trenucima kad smo bili izloženi napadima od strane onih koji pokušavaju negirati genocid. Zahvaljujemo se medijima koji redovito objavljivali rezultate naših nastojanja.
Prof. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada,
Predsjednik Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kanadu
http://www.instituteforgenocide.ca
OVO JE POBJEDA ZA LJUDSKA PRAVA, JER JE ZAHTJEV ZA DAN SJEĆANJA SREBRENICE PRIHVAĆEN U SKUPŠTINI PARLAMENTA
ENGLESKI / ENGLISH
„Da se, po mišljenju Predstavničkog doma Kanadskog parlamenta, dan 11. juli treba označiti Danom Sjećanja na Srebrenicu, u sjećanju na Masakr jula 1995., u kojem je više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo pobijeno, što je izraženo činom genocida od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, i kad su 25000 drugih bili silom prognati iz svojih domova od snaga bosanskih Srba“. |
 Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade) obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: "Ubojstva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde”. |
Proces lobiranja Bošnjaka u Kanadi za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu počeo je prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici. Tadašnji član Kanadskog parlamenta, Jean Augustine, prva žena – afro-kanadskog porijekla izabrana u Kanadski parlament, član Liberalne partije Kanade i veliki prijatelj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine je pročitala izjavu u Parlamentu u kojoj se između ostalok kaže: "Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida provedenog od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini ispunjavaju uvjete definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenje tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi”.
Iste godine tadašnji Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade) obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: "Ubojstva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde”.
Naime, Brian Masse, član Kanadskog parlamenta (Nova demokratska partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu. Svoje sponzorstvo on je javno objavio na konferenciji za štampu na največem trgu u Windsoru krajem augusta 2009. godine. Brian Masse je tada rekao: “Genocid se desio prije četrnaest godina, a Kanada nije obratila dovoljno pažnje tom genocidu, niti je prepoznala znake i posljedice tog genocida. Zato Kanada ima priliku da popravi tu grešku i prepozna ovo što su prepoznali mnogi drugi na internacionalnoj sceni. Žrtve ovog genocida zaslužuju podršku i pomoć. Svi treba da naučimo lekcije od ovog slučaja jer u suprotnom mogli bi ponovo da se nađemo u situaciji gdje naš glas nije dovoljno jak da spriječimo ovakve grozne gubitke ljudskih života. Zato oni koji ne žele da se ovakve stvari događaju moraju raditi na jačanju glasa protiv genocida, ali i na tome da proces oporavka može da se nesmetano odvija, i da se kvalitet života žrtava vrati na jedan normalan nivo. Ovo nije samo slučaj Bošnjaka i muslimana, niti je ovo samo moja rezolucija, rezultat je važan. Ljudski rod mora prepoznati potrebu da spriječi genocid ma gdje se on dešavao. To je ono što me čini ponosnim na bosnjačku zajednicu u Kanadi, ta njihova otvorenost i progresivna priroda da surađuju sa drugima i rade ka generalnom poboljšanju uslova života svih ljudi. To garantuje da će posao biti odrađen kako treba. Srebrenica genocid je fakt koji nije otvoren za debatu. Pošto je Kanada ta koja je primila hiljade Bošnjaka ona ima i obavezu da bude u toku dešavanja u svijetu i da pomogne tim ljudima u očuvanju njihove tradicije ali i u zalječivanju njihovih rana. Ova rezolucija bi upravo mogla da pomogne Kanadi da se izjednači i ne kasni za drugima na međunarodnoj sceni”.
Prijedlog Rezolucije (M-416) je predviđao da Kanada: kao članica međunarodne zajednice, ima dužnost da podrži presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, prihvati te sudske odluke i sprovede te odluke, ima poštovanje prema Rezolucijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije koji su prihvatili posebne rezolucije u kojima se priznaje da je genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, kao suverena parlamentarna država ima dužnost da poštuje međunarodno pravo i prihvati informacije u vezi srebreničkog genocida koje su zabilježene i već prošle sudske procese. Na kraju rezolucijom se traži proglašenje 11. jula danom sjećanja na više od 8000 nevinih bošnjačkih žrtava genocida u Srebrenici i proglašenje sedmice Bosne i Hercegovine u Kanadi.
Dobro organizovanom kampanjom bošnjačka zajednica u Kanadi je uspjela dobiti podršku više od dvije trećine članova Parlamenta i tri parlamentarne stranke.
Robert Oliphant, član kanadskog parlamenta (Liberalna partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Zakona o obilježavanju jedanaestog jula u Kanadi kao Danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Time bi Kanada postala jedina zemlja u svijetu koja zakonom reguliše pravo žrtava genocida koji su Kanadu izabrali kao svoju drugu domovinu. Na konferenciji za štampu u Kanadskom parlamentu kojoj je prijethodila konferencija za štampu lidera kanadske bošnjačke zajednice sa liderima parlamentarnih političkih stranaka koji prihvataju rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Rob Oliphant je između ostalog rekao: “Zadovoljstvo mi je da predstavim akt koji želi da uspostavi kanadski nacionalni Dan sjećanja na genocid u Srebrenici koji bi se obilježavao svakog jedanaestog jula. U julu 1995., više od 8,000 Bošnjaka su masakrirani u regionu Srebrenice u Bosni i Hercegovini u zaštičenoj zoni UN-a, od strane snaga bosanskih Srba. Ovo je bilo najveće masovno ubijanje u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije i Međunarodni sud pravde u Hagu zaključili su da je masakar u Srebrenici genocid. Također, rezolucije koje osuđuju genocid su izglasane u Evropskom Parlamentu kao i u američkom Predstavničkom Domu i Senatu. Proteklog marta, predsjednik Srbije izdao je puno državno izvinjenje te podržao odluku Međunarodnog suda pravde. Prepoznavajući devastirajuće efekte vezane za genocid u Srebrenici u Julu 1995. godine, ovaj akt bi pružio mogućnost svim Kanađanima da stanu zajedno sa članovima bošnjačko – kanadske zajednice i dijele njihovu bol i respektuju sjećanje na te ljude i djecu koji su masakrirani. Pošto se približavamo petnaestoj godišnjici ovog masakra, nadam se da će ovaj akt služiti kao korak u pravom pravcu koji će ultimativno obezbjediti barem prividnu utjehu preživjelim žrtvama genocida u bošnjačkoj zajednici u Kanadi. Neka uspomena na one koji su ubijeni u genocidu nekad ne izblijedi”.
Konzervativna partija Kanade na čelu sa premijerom Stephen Harper je odbila rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje. Bošnjaci žrtve genocda koji žive u Kanadi oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica, da je nakon tog protesta premijer Harper je prihvatio termin Bošnjak i stvarnu cifru broja žrtava genocida u Srebrenici, ali je uporno odbijao upotrebu termina genocid. Bošnjaci Kanade smatraju da nema pregovora oko genocida koji je potvrđen pravosnažnim presudama na oba Međunarodna suda u Hagu i u mnogim drugim dokumentima. Više od dvadeset država je u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Još jednom se pokazalo da je Konzervativna partije Kanade pod jakim uticajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi. Tokom bošnjačkog lobiranja Srbi su imali svoju kampanju, čak su djelili listove protiv rezolucije u samom Parlamentu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Kanadski Bošnjaci su poslali jasnu poruku kanadskoj vladi i kanadskom Parlamentu: Bošnjaci u Kanadi neće nikada prihvatiti rezoluciju koja precizno ne uključuje termin genocid. Izbacivanje termina genocid je uvreda ne samo za kanadske Bošnjaka, žrtve genocida, već i za čovjeka i civilizaciju uopšte, za Kanadu i čitav slobodoljubljivi svijet. Bošnjaci Kanade neće pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava – šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Najistaknutiji stručnjaci iz oblasti međunarodnog prava i mnoge organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz čitavog svijeta su podržali nastojanje kanadske bošnjačke zajednice da istina o genocidu u Bosni i Hercegovini i pravda za žrtve toga zločina budu prepoznatu od strane Kanadskog parlamenta.
Usvojenom Rezolucijom Kanada jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima. Istovremeno, Kanada usvajanjem rezolucije iskazuje kajanje što nije spriječila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Rezolucija ostvaruje svoj cilj, a to je da zločin ne smije proći nekažnjeno te da žrtve zločina ne smiju biti zaboravljene. Žrtve genocida u Bosni i Hercegovini su svjesne da se prošlost ne može promijeniti, ali im je lakše podnositi bol i patnju kad znaju da imaju prijatelje.
Proglašavanje 11. jula od strane Kanadskog Parlamenta danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja poruku svim zločincima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti da njihov zločin neće biti nagrađen, već kažnjen, da zlo ne može preživjeti i da se posljedice genocida neće legalizirati.
Ovom rezolucijom je otvoren proces čiji je cilj da svaki Kanađanin vrlo dobro zna da "to što je urađeno u njihovo ime u Srebrenici i Bosni i Hercegovini jeste grijeh pred Bogom i zločin protiv čovječnosti. Yato se Kanada ovom rezolucijom mora suočiti sama sa sobom. Ona treba vidjeti spremnost kanadskih Bošnjaka da idu u proces istine, pravde i pomirenja, da im pošalje poruku da su u Kanadi dobrodošli, da nisu spodobe već domaćini u njoj.
Kanadski Bošnjaci nemaju straha da se suoče s istinom o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i i pravdom za žrtve tih zločina. Oni su svojom aktivnošću za usvajanje rezolucije branili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na istinu, pravdu, domovinu. Kanadski Bošnjaci nisu spremni da ih se ponižava na tom putu.
Usvajanje rezolucije je samo početak ozbiljnog rada kanadskih Bošnjaka na planu informisanja kanadske javnosti i vlasti o dimenzijama agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida protiv Bošnjaka. Prilika za to je već u lobiranju za usvajanje zakona C-533, zakona, koji pored rezolucije utvrđuje Dan sjećanja na žrtve genocide u Srebrenici u Kanadi. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je sada zvanično usvojena u Kanadskom parlamentu. To je momenat kada se veoma težak, odgovoran, složen i častan posao kanadske bošnjačke zajednice trena vrednovati.
U ime kanadsko bošnjačke zajednice zahvaljujemo se Kanadskom parlamentu i vladi što su napokon uradili jedino mogući i ispravnu stvar. Bošnjaci u Kanadi će od sada biti više ponosni na Kanadu. Zahvaljujemo svim kanadskim Bošnjacima koji su sudjelovali u ovoj historijskoj političkoj borbi. Hvala svim prijateljima istine i pravde koja nas podržavali svih ovih pet godina, osobito u trenucima kad smo bili izloženi napadima od strane onih koji pokušavaju negirati genocid. Zahvaljujemo se medijima koji redovito objavljivali rezultate naših nastojanja.
Prof. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada,
Predsjednik Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kanadu
http://www.instituteforgenocide.ca
| Izjave u povodu usvajanja rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu Prof. dr. Smail ČEKIĆ, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Sa zadovoljstvom smo primili vijest da je Kanadski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je velika pobjeda Bošnjaka i njihovih organizacija u ovoj zemlji, s obzirom da je bilo, u vezi sa tim, velikih otpora i destrukcija. Na taj način još jedna od velikih svjetskih zemalja, u kojoj živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, je priznala planetarni zločin, najveći u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - genocid u Srebrenici, sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija, jula 1995. Istovremeno, ovim se stvaraju uslovi da se eleminiše relativiziranje i minimiziranje ovog zločina, čega je bilo i u Kanadi. U ovakvim i sličnim akcijama uvijek ćete imati našu podršku, pri čemu Vam još jednom čestitam na Vašoj upornosti i istrajnosti, izjavio je dr. Čekić. Emir RAMIĆ, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, predsjednik UO Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kanadu Da bi išla naprijed, Kanada mora pamtiti Srebrenicu. Šta se desilo u Srebrenici jeste zločin, jeste genocid, jeste težak grijeh prema ljudskom životu i ljudskoj časti. Ne pozivam na mržnju, nego pozivam da se Srebrenica ne zaboravi. Ne pozivam na osvetu niti kaznu, jer će Bog svojom pravdom kazniti ili nagraditi. Pozivam da se ovo zlo dobro zapamti i da se iz njega pouka uzme. Niko nema pravo da od Bošnjaka traži da šute. Žrtve Srebrenice nisu samo brojevi. To su svjedočanstva o nestanku bošnjačkog čovjeka, bošnjačke porodice, bošnjačkih generacija. Sve može biti tema kompromisa, ali bosanska država i bošnjačka žrtva – nikad. Zašto? Zato što bez bosanske države i bez aktivne uspomene na bošnjačku žrtvu nema bošnjačkog naroda. To je granica koja mora biti uspostavljena u svakoj bošnjačkoj glavi. Zapad se izgradio po devizi: «nikad više genocid» iz Drugog svjetskog rata, što nije spriječilo događanja u Srebrenici. Srebrenički holokaust je povrijedio pravo postojanja zapada, pa samim tim i Kanade: da bi išla naprijed, Kanada mora pamtiti Srebrenicu. Cilj akcije bošnjačko-kanadske zajednice za usvajanje rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je bio da Kanađani saznaju za pad Srebrenice i negacije kanadskih vrijednosti koje ti događaji nose. To uključuje da Kanada poduzme inicijative i podrži ovaj zadatak, da reaguju u smjeru rehabilitacije jedinstvene i demokratske Republike Bosne i Hercegovine te reviziju Daytonskog sporazuma. Rezolucija treba da podstakne sve učesnike kanadskog društvenog života koji raspolažu društvenom ili prosvjetnom odgovornošću (nastavnici, istraživači, novinari, kulturna društva ili asocijacije) da postignu da se i Kanađani masovnije zainteresuju za srebreničku tragediju i da se tako uvjeri o svijetskoj dimenziji ovog pitanja. Za Kanadske Bošnjake rezolucija treba biti početak rada na strateškoj viziji razvijanja kulture pamćenja u bošnjačkom biću. Rezolucija treba da skenira bošnjačka distanciranost od bošnjačke žrtve, jer bošnjačka žrtva genocida nije predmet zaborava. Onaj koji kontrolira prošlost kontrolira i budućnost. Bošnjačke žrtve su ključ koji zaključava bošnjačko pravo na budućnost. Bošnjačko pamćenje mora nadjačati suze, ojačati moral, očvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i činjenju svega bošnjačkog. U svakoj je bošnjačkoj žrtvi ispisan i naš život. Iskustvo žrtve se treba prenijeti kroz vrijeme, prostor, generacije. Danas su žrtve genocida pobjedile poslije petogodišnje borbe za istinu i pravdu u Kanadi. Zato je ovo veliki dan za Bosnu i Hercegovinu. Veliki dan za Bošnjake. Veliki dan za sve prijatelje istine i pravde u svijetu. Poslije pet godina velike političke borbe, istina o genocidu nad šu Bosni i Hercegovini je politički i pravno formulirana u Parlamentu jedne od najrazvijenijih zapadnih demokratija. Ova rezolucija je dokaz da se za istinu i pravdu isplati boriti. Ona simbolizuje priznanje Kanade da se desio genocid nad Bošnjacima pred pasivnim očima cijelog svijeta. Ona simbolizuje priznanje Kanade da zajedno sa drugim državama nije uradila sve što je mogla da bio se največa ljudska tragedija u Evropi poslije Drugog svijetskog rata sprijećila. Hvala svim kanadskim Bošnjacima koji su učestvovali u ovoj borbi. Hvala svim prijateljima istine i pravde koji su nas svih ovih pet godina podržavali, posebno u momentima kada smo bili izloženi napadima onih koji pokušavaju negirati genocid. Hvala sredstvima informisanja koji su redovno objavljivali sve rezultate naše borbe. Tajib ef. PAŠANBEGOVIĆ, Glavni imam Bošnjačke islamske zajednice u Kanadi Ja pohvaljujem odluku Kanadskog parlamenta da prihvati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom se 11. juli prepoznaje kao Dan kanadskog sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Usvajanjem rezolucije, Kanade se konačno pridružila dugom popisu zemalja koje su stale iza Odluka Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, koje jasno utvrđuju da je masakr više od 8000 nevinih bošnjačkih muškaraca i žena čin genocida. Mr. Haris ALIBAŠIĆ, predsjednik UO KBSA Pozdravljam odluku kanadske vlade da oda počast žrtvama genocida i agresije koja se dogodila u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Izuzetno je važno da nastavljamo da se sjećamo žrtava i da razgovaramo o ovim stravičnim događajima koji ga čine najgorim zločinom u Europi od Drugog svjetskog rata i Holokausta. Genocid se dogodio nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. u ruke vojnih formacija bosanskih Srba koje su podržavane od strane srbijanskih paravojnih snaga. Strašni zločini koji su se dogodili nakon toga će ostati zauvijek na kolektivnoj svijesti cijeloga svijeta. Snage bosanskih Srba su sistematski ubile više od 8.000 nevinih bošnjačkih civila, uključujući i novorođenu djecu, s namjerom da iskorijene bošnjačko stanovništvo u Srebrenici i okolnim selima. Dodatnih 30.000 civila je protjerano iz svojih domova, dok su žene silovane, a cijeli grad uništen od strane terorizirajućih vojnih formacija . Ovaj događaj je klasificiran kao genocid od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. I Senat i Predstavnički dom SAD su usvojili rezolucije 2005. prepoznajući genocid koji su srpske snage počinile u Srebrenici i u cijeloj Bosni i Hercegovini od 1992-1995. Prisjećajući se žrtava, mi ćemo osigurati da im odamo počast širenjem spoznaje o slučajevima genocida u cijelom svijetu, tako da ono što se dogodilo u Srebrenici nikada neće dogoditi opet, bilo gdje u svijetu. Ali mi ne smijemo zaboraviti druge gradove i mjesta u BiH koji su svjedočili o sličnim razaranjima, genocidu i agresiji, mjestima kao što su: Brčko, Gacko, Vlasenica, Kozarac, Doboj, Žepa, Prijedor, Gacko, Trebinje, Foča, Zvornik, Višegrad, Bijeljina, i mnoga druga. Moramo se uvijek sjećati cijele zemlje Bosne i Hercegovine, čiji je glas za slobodu i demokraciju dočekan silom, agresijom i mržnjom. Mnogi ratni zločinci, uključujući i Ratka Mladića, generala koji je vodio napade na Srebrenicu, još uvijek se nalaze na slobodi. Za istinski mir i pomirenje, svi ratni zločinci moraju biti privedeni pravdi. Stoga je imperativ da i dalje pokazujemo podršku za BiH, tako da će i dalje čvrsto nastaviti na putu ka miru, stabilnosti, demokraciji i slobodi za sve njezine građane. Željko MILIĆEVIĆ, predsjednik Pokreta pravde za Bosnu i Hercegovinu Kanada je zakonski obvezana priznati genocid počinjen nad Bošnjacima u periodu 1992. - 1995. godine općenito, a pogotovo onaj počinjen u i oko Srebrenice u julu 1995. godine. Tijekom svih materijalno-pravnih vremena Kanada je bila obvezana, isto kao što je i danas, Ženevskom konvencijom o genocidu koja u svojem prvom članu naređuje svojim zemljama-članicama da moraju spriječiti i kazniti zločin genocida. Tijekom svih materijalno-pravnih vremena Kanada je imala svoje vojne trupe na tlu Bosne i Hercegovine. Tijekom svih materijalno-pravnih vremena Kanada je imala, i koristila, način skupljanja podataka o svim planovima i pokretima oružanih jedinica na tlu Bosne i Hercegovine. Kanada je pod dužnošću konačno i formalno priznati, putem parlamentarne debate, da je genocid bio počinjen nad Bošnjacima. Formalno priznanje toga, od strane predstavničkog tijela, je potrebno da se omogući katarza počinitelja na jednoj strani, te oprost zločina od žrtava, preživjelih i njihovih obitelji na drugoj strani. Dr. Zijad DELIĆ, direktor Islamskog nacionalni kongresa Kanade Usvajanje Rezolucije o genocidu kojom se 11. juli proglašava danom kanadskog sjećanja na žrtve genocida u Srerbenici je velika pobjeda kanadskih Bošnjaka. Kanada se tako pridružila drugim zemljama u solidarnosti prema žrtvama zločina genocida nad Bošnjacima i pokazala svoju reputaciju kao zemlja koja se zalaže za mir, istinu i pravdu i štiti ljudska prava i slobode. Kanadska reputacija na internacionalnom planu će ovom rezolucijom biti više poštovana. Usvajanjem Rezolucije Kanada šalje jasnu poruku svim onim koji zloupotrebljavaju vlast, ljudska prava i slobode da će uvjek podržavati mir kroz pravdu i istinu. Usvajanjem Rezolucije Kanada će postati model i mentor drugim zemljama da prihvate rezolucije o sječanju na žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Srbi iz Bosne i Hercegovine i Srbijanci iz Srbije i Crnogorci iz Crne Gore sa podrškom srpske i crnogorske vlade ubili su oko 250,000 muslimana, silovali preko 50,000 muslimanki, zatvorili hiljadama u logore, osakatili i ranili hiljadama i hiljadama. Čitav spisak groznih zločina je predugačak da se izlista ovdje. U sada poznatom bosanskom gradu Srebrenica, što je navodno bio poznat kao “sigurna zona”— Srbi su ubili preko 8,000 muškaraca i dječaka, zločin samo što su muslimani. Šta su Srbi uradili nevinim Bošnjacima pripada definiciji genocida kao što je potvrđeno u drugom članu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koja je usvojena u Parizu 9. decembra 1948. godine i koja je stavljena u praksu 12. januara 1951. godine. Traumatične memorije što su proizvedene kroz namjernu patnju Bošnjaka, i sada su veoma žive u srcima i dušama preživljelih. Iako ima više godine poslije ovog pokolja, nije kasno da svijet kolektivno ustane i osudi sve zlo što je urađeno nad ljudima u Bosni i Hercegovini. Usvajanjem reyolucije Kanada je dobila priliku da se pridruži drugim zemljama u solidarnosti protive zločina, genocida i da pokaže svoju reputaciju kao zemlja koja se zalaže za mir, istinu i pravdu i štiti ljudska prava i slobode. Kanadska reputacija na internacionalnom planu će ovom rezolucijom biti poštovana kao što je bila i u prošlosti. Kanada će poslati jasne poruke svim onim koji zloupotrebljavaju vlasti da će uvjek podržavati mir kroz pravdu i istinu. Kanada će služiti kao model i mentor drugim zemljama da prate put u utvrđivanjima genocida nad nevinim Bošnjacima. Kanada će dati nadu onima koji su je izgubili. Svi Kanađani trebaju podržati ovu rezoluciju, tako da se ovaj genocid nikad ne zaboravi, da ljudi žive zajedno u miru, poslije pobjede istine i pravde i da se nikad ne ponovi ono što se desilo Bošnjacima. Na kraju usvajanjem rezolucije Kanada daje nadu onima koji su je izgubili. Članovi UO HD BCRA Kanada je oduvijek bila međunarodno cijenjena zbog odlučnosti u borbi za pravdu i ljudska prava. Ona ima dugu historiju srdačane dobrodošlice za mnoge koji su pokucali na njezina vrata u vremenima očaja. Jedan vrlo nedavni primjer takve milosti Kanade da je zagrlila bosanske iseljenike. Od našeg dolaska u Kanadu, Bosanska zajednica je vrlo teško radila da ponovno izgradi nase živote i da se integriramo u Kanadsko društveno tkivo. Jedan vrlo važan proizvod ovog napora je osnivanje "Bosanskog Kanadskog Humanitarnog Drustva" - Relief Association (BCRA). BCRA je dobrotvorna organizacija usmjerena na humanitarne napore u Bosni i Hercegovini (BiH). Sastav je osnovan u ljeto 1992 kao odgovor na humanitarnu katastrofu koja je uslijedila genocidna agresija protiv civilnog stanovništva BiH, BCRA otada neprekidno radi na ublažavanju posljedica nepravde u zemlji. Nesto vise od 14 godina BCRA je studiozno radila na mnogim projektima. Jos vaznije, nastojala da doprinese istinitoj Kanadskoj izvanrednoj multikulturalnoj mreži, BCRA aktivno nastoji educirati i dijeliti s Kanađanima ljepotu bosanske kulture i krvavu historiju, koju je prati. Kao službena (javna) humanitarna organizacija za "Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike", BCRA organizirala je brojne serije predavanja, panel diskusije, i razne druge svečane događaje. S druge strane, naši humanitarni napori su priznati od organizacija i dostojanstvenika u Bosni te Kanadski zajednice pod istim uvjetima. Drugim riječima, BCRA je aktivno radila na obogaćivanju Kanadskog društvu, podizanjem svijesti za bosanski slucaj. To je u ovom prikazu, obliku da smo mi, članovi BCRA, i da apeliramo na članove Kanadskog parlamenta. Pomozite nam i dalje podizanje svijesti i borbe protiv nepravde donošenjem rezolucije o genocidu u Srebrenici. Pomozite nam napraviti razliku! Danas, oni Bošnjaci koji su jednom izbjegli iz svojih domova i porodica za početak sigurnijeg i mirnog život u Kanadi, sastaviljaju jedinstven i vrlo važan dio većeg multikulturalnog društvenog tkivo koje karakterizira Kanadsko društvo, a mi kao Bosanci smo veoma ponosni na ovu integraciju. Ipak, zahvalni kao što smo da je Kanada dala nam priliku da pridonesemo njenom rastu kao narod, mi kao Bosanci, kao i ljudi koji su pretrpjeli toliko nepravde u rukama onih koji nemaju poštovanja za ljudski život i dostojanstvo ponovno kucamo na vrata Kanade koja je učinila časnu stvar i donijela rješenje o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. Senad PAŠALIĆ, sekretar Instituta za istraživanje genocida Kanada Usvajanje rezolucije u Kanadskom parlamentu je historijski događaj kojim je pobijedila pravda i progovorila istina. Sa ovim činom žrtve Srebreničkog genocida nikada neće biti zaboravljene. Svijet je još jedan korak bliži saznanju da se genocid nikada ne oprašta i da će počinioci uvijek biti osuđeni, a ruka pravde, iako spora, uvijek biti dostižna. Mirsad SMAJIĆ, član Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike Usvajanje Rezolucije znači mnogo kao čovjeka, Bosanca i Bošnjaka, jer ovdje u Kanadi gdje su naši neprijatelji izuzetno moćni, uspjeli smo da istrajemo i ubjedimo Kanadski parlament i Kanadsku vladu da prihvate istinu o genocidu nad Bošnjacima. Nadam se da će ovo pomoći u našem daljem radu kako kanadsko-bošnjačke zajednice tako i posebno Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Senad ALIĆEHAJIĆ, /Bošnjačka zajednica Windsor Baš kao između pojedinaca, tako i između političkih partija i grupa, rješavanje nesuglasica i problema putem pregovora je najbolji način da čovjek postigne željene rezultate. Ako želimo promjene u svijetu, moramo i sami biti spremni na promjene, t.j. moramo biti spremni na rad. Sam početak tog rada je zasnovan na volji da pregovaramo i tražimo rješenja koja će dovvesti do poboljšanja kvalitete našeg života, a uz to nam je potrebano i puno strpljenja. Takav je slučaj bio i sa lobiranjem za usvajanje prijedloga teksta koji je nedavno proglasila Kanadsk Vlada, a u svezi Srebreničkog genocida. Iako postoji samo jedna istina u vezi ovog žalosnog događaja, mnogi si uzimaju za pravo da manipulišu brojevima ili prićama, pa čak i do mjere potpune negacije genocida i prebacivanja krivice na žrtve istog tog genocida. U borbi protiv takvih iskrivljenih istina i prića Bošnjačka zajednica Kanade je zauzela advokatski stav, i u dogom procesu iznošenja činjenica dovela do konačne "presude" koja potvrđuje događaje u i oko Srebrenice kao genocid, imenuje počinioce i žrtve i proglasava Dan Sjećanja na Srebrenicu. Ovaj proglas će biti odskočna daska za još čvršću i opširniju rezoluciju koja slijedi. Na ovaj način Bošnjačka zajednica Kanade je postala relevantna snaga u borbi za "Bosansku stvar" i nastavit će svoju borbu da preventira Genocid ne samo u Bosni nego i u cijelom svijetu. Aldina MUSLIJA, član UO KBSA i član Instituta za istraživanje genocida Kanada Kao mlada Bošnjakinja u Kanadi, nemogu vam objasniti koliko sam sretna i ponosna da će 11. juli biti Dan Srebrenice. Dugo sam sanjala dan kada će 11. juli imati značenje u Kanadi. Prije nego što nastavim, moram se zahvaliti svim članovima Parlamenta lobistima, svima koji su podržali ovaj bitan pokret i najbitnije hvala onim koji su započeli ovaj pokret. Inspiracija ste. Mnogi misle da je ovo samo obečanje na papiru sa par potpisa od političara. Za Bošnjake u Kanadi, ova rezolucija ima veće značenje. Nepravda je bila i genocid se desio u mojoj rodnoj državi i svi mi što potićemo iz Bosne i Hercegovine, nosimo te ožiljke do danas. Sa zvaničnim danom sjećanja, Kanadska vlada prihvata da je genocid napravljen u Srebrenici od strane bosanskih Srba i Srba iz Srbije. Dalje, sa ovim danom, Kanada izjavljuje čitavom svijetu da njena vlada i državljani ne tolerišu niti podržavaju genocid. Za ovih 15 godina, svi mi bolujemo za žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini, ali nedostatak podrške od Kanadske vlade je izdvojilo našu zajednicu od ostalih. Sa zvaničnim danom sjećanja, možemo educirati Kanađane o ovom genocidu i ujediniti se sa drugim zajednicama da se borimo protiv nepravde, ratnih zločina i zloupotrebe ljudskih prava. Mi želimo poslati poruku onima koji produkuju i izvršavaju genocid, da takvi nisu niti će biti tolerisani na ovom svijetu. Kanada, sa ovim danom dobila si 50,000 aktivista zaštite ljudskih prava koji će se boriti da obećanje “nikada više” zaista ostane nikada više. Naš cilj je da privućemo pažnju na događaje što su se desili u Bosni i Hercegovini i da pokažemo žrtvama genocida i drugim zajednicama da je bitno pričati o prošlosti. To je jedini način na koji možemo sadržati istinu i sjećanje na žrtve genocida. Kao državljani demokratske države naša je dužnost da pričamo o ovim problemima i da se borimo za istinu i pravdu. Završiću ovaj tekst sa jednom izrekom: « Odlaganje je zadnji korak genocida ». Kanada, hvala ti na priznanju genocida u Srebrenici. Daniel TOLJAGA, Kanadski Institut za istraživanje genocida Sve rasprave o pravnom karakteru masakra u Srebrenici su završene. U postupku Radislava Krstića, Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju otklonilo je nedoumice o pravnom karakteru masakra jednoglasno zaključujući da je to bio Genocid. Jevrej koji je preživio Holocaust, časni sudac Theodor Meron, predsjedavao je u žalbenom postupku Krstića kada je Sud ustanovio sljedeće činjenice: "Nastojeći eliminirati dio bosanskih Muslimana, snage bosanskih Srba su počinile genocid. Oni su odredili za uništenje četrdeset hiljada [40,000] Bošnjaka stanovnika Srebrenice, koji su kao grupa predstavljali bosanske Muslimane uopšte. Oni su svim zarobljenim muškarcima Bošnjacima, i vojnicima i civilima, starim i mladim, oduzeli njihove lične stvari i dokumente te ih smišljeno i metodično ubijali isključivo na osnovu njihove pripadnosti. Snage bosanskih Srba su bile svjesne, kada su se upustile u svoj genocidni poduhvat, da će bosanskim Muslimanima zlo koje su im nanijele donijeti trajne nevolje. Žalbeno vijeće s potpunim uvjerenjem izjavljuje da pravda osuđuje, odgovarajućim formulacijama, ogromnu i trajnu štetu koja je nanesena i pokolj u Srebrenici naziva njegovim pravim imenom: genocid. Odgovorni će nositi ovu stigmu, i ona će služiti kao upozorenje za budućnost svima onima koji pomisle da počine takvo gnusno djelo." |