Nedžad Ugljanin Niko o nama ne vodi računa!

Posljednjih dana prošle i u prvim danima ove godine u Mitrovici, najviše u multietničkim naseljima Bošnjačka mahala i Tri solitera, došlo je do niza incidenata. Izboden je srpski mladić, zapaljeni su neki albanski lokali, povrijeđeni su vatrogasci koji su došli da lokalizuju požar a povrijeđeni su novinar i snimatelj TV Most. Predstavnici međunarodne zajednice pozivaju na suzdržanost obećavši veće prisustvo i oštrije mjere. Kosovski i srpski predsatvnici optužuju jedni druge a narod, kako ovdje kažu, živi kao u rezervatu.

Čišćenje od preostalih Albanaca, Bošnjaka, Turaka i Roma
Predsjednik južnog dijela Mitrovice Bajram Redžepi smatra da “pojedinci pokušavaju da terorišu i Albance i nesrpske zajednice, da očiste i taj preostali dio od preostalih Albanaca, Bošnjaka, Turaka i Roma. To je interes raznih grupa, ali je ovdje umiješan i rivalitet kriminalnih grupa. To čine pojedine paralelne grupe, kao što su paralelne sigurnosne institucije, kao što su MUP, "Čuvari mostova", neka grupa za sigurnost “Soko” , "Car Lazareva garda”… - smatra Redžepi.

Zoran Petrović, potpredsjednik opštine Mitrovica, koju kosovske institucije i međunarodna zajednica smatraju ilegalnom, naglašava da su za ovakvo stanje ”krivi političari južne Mitrovice, ali i Vlada Kosova i tajne službe kako bi ostvarili neke svoje ciljeve”.

U samoj Bošnjačkoj mahali, koja se nalazi na sjeveru grada, tik uz rijeku Ibar, stalno patroliraju grupe naoružanih francuskih vojnika ili pripadnici kosovske policije. Dosta je mladih na ulici, prodavnice su otvorene. Kako ovdje kažu na samoj granici razdvajanja je improvizirana benzinska pumpa a do nje u dva kamiona sjede naoružani francuski vojnici. Većina izbjegava da govori javno. Plaše se jer, ističu, nikada se ne zna šta može da se desi, a ovdje situacija može za kratko da eskalira i kompletno naselje bude blokirano.

Nema zakona
Nedžad Ugljanin, predstavnik bošnjačke zajednice iz redova SDA, kaže da stanovnici Bošnjačke mahale žive kao u rezervatu.

Što se tiče života Bošnjaka u Bošnjačkoj, naročito u ovom periodu sa kojim se suočavamo sa ovim problemima, dijelimo sudbinu sa pripadnicima ostalih zajednica koje ovde žive. Teško je svima a samim tim i nama. Međutim tu je KFOR, policija EULEX i oni nastoje da ovdje sačuvaju mir. Poznato je šta se ovdje desilo, naročito drugog dana poslije Nove godine, sve je to bilo u službi da neko ovdje u naselju želi da poremeti mir. Neke stvari se dešavaju u sjevernom dijelu, i oni izvedu neki napad na Bošnjačku mahalu. Nedavno je bilo i ranjenih vatrogasaca koji su došli da gase vatru. Nama je veoma žao što se do toga desilo, međutim to je izazvala jedna grupa huligana koji vladaju na sjeveru, naročito u kriminalnim radnjama. Sve dok na sjeveru Mitrovice nema vladavine zakona mislim da će i dalje da postoje ovi problemi. Raduje me da je ovdje veliko prisustvo KFOR-a i oni neće dozvoliti eskalciju sukoba s obzirom da ovdje žive sve etničke zajednice a naročito sada kada srpska zajednica neće zveckanje oružja. Zveckanje oružja je bilo naročito poslije Nove godine i čekalo se da se proširi sukob. To nismo dozvolili. Svako od nas pozvao je pripadnike svoje zajednice na mir, da izgradimo povjerenje između zajednica. U samom naselju nema ovakvih problema na nacionalnoj osnovi svi živimo zajedno i komšijski. Vlada tolerancija, razumijevanje, razgovaramo između sebe, ali to nekome ne odgovara i želi to da pokvari.

Slika na sliku Bošnjačka mahala u podijeljenoj Mitrovici Nedžad Ugljanin ispred porodične kuće Niču novi objekti u Bošnjačkoj mahali

Zašto se izazivaju ovi neredi, koja je njihova pozadina i koji su po vama ciljevi?
Ugljanin: Najviše iz političkih ciljeva. S obzirom da u posljednje vrijeme Srpsko nacionalno vijeće gubi kontrolu na sjeverni grada oni nastoje da zadrže svoj uticaj, to vođstvo. Sada je Kordinacioni centar u rukama Demokratske stranke i režima koji vlada u Srbiji. Mi smo imali razgovore sa predstavnicima Demokratske stranke, gospodinom Bogdanovićem (ministrom za Kosovo). On je pozvao na mirni suživot, da mora de se živi jedan pored drugog. To međutim ne odgovara drugoj strani, jer žele da zadrže primat na sjeveru, prikriju velike malverzacije, naročito kupovine kuća, u bolnici i pranje novca preko Vlade Srbije. Sada više ne može tako, na vlasti je demokratski režim i Boris Tadić koji pokušava to da spriječi. Vjerujem da će mu to poći za rukom.

Problemi ne odgovaraju Bošnjacima koji žive u Bošnjačkoj mahali
A zašto najviše ovdje oko Bošnjačke mahale?
Ugljanin: Zato što je to sjeverni dio. Ne dešava se samo u Bošnjačkoj mahali, nego i u Suvom dolu i naselju Tri solitera. Žele da unesu neku vrstu straha, da bi faktički napravili granicu na samoj rijeci Ibar. Mi smatramo da do toga neće doći. Bošnjaci nisu imali problema. Bošnjaci od samog početka nisu bili da se izazivaju problemi u sjevernoj Mitrovici. Mi pokušavamo političiki da zaštitimo interese u razgovorima sa predstavnicima srpske zajednice, da li oni bili paralelne institucije ili ne, mi razgovaramo da bi se zaštitili s obzirom da imamo većinu Bošnjaka u sjevernom dijelu grada i mi smo u tome uspjeli. Jedno je sigurno, ovi problemi ne odgovaraju ni Bošnjacima koji žive u Bošnjačkoj mahali a ne odgovaraju ni ostalim zajednicama.


Izjavili ste da ovdje živite kao u zatvoru; šta ste time mislili reći?
Ugljanin: Pa, ovdje se živi u jednoj vrsti rezervata, državi bez države, institucijma bez institucija, zakonima bez zakona. Znači nema države, nema zakona, nema ustava, jedna totalna anarhija. Primjera radi, policija i Eulex kada se ovo sve desilo su se povukli, ostao je samo KFOR da zaštiti ovaj narod. To je taj rezervat i to je, po nama, jedini rezervat na svijetu. To je jedna vrsta zatvora, jer kada se desi incident zatvaraju se svi prilazi Bošnjačkoj mahali i oni sa sjevera i oni sa juga. Postoje ti punktevi od strane KFOR-a. To je ta vrsta zatvora kojeg ovaj narod nije zaslužio, jer u nijednim problemima nismo učestvovali a uvijek se napada Bošnjačka mahala. U posljednjim incidentima bilo je stotinjak huligana koji su pokušali napad na Bošnjačku mahalu, čak su i bombe bačene. Bili su povrijeđeni neki novinari. Sada KFOR drži sve pod kontrolom. Veoma je teško pod ovakvim uslovima živjeti punih devet godina. Ponekad je dobro, ali čim nekome ne odgovara nešto stvore se veliki prolemi.

Grad je ovdje podijeljen
Kako Bošnjaci žive ovdje u Mitrovici između Albanaca i Srba ili Srba i Albanaca?
Ugljanin: To je veoma dobro i veoma komplikovano pitanje. Mi nismo integrisani niti u južnom niti u sjevernom dijelu. U sjevernom dijelu postoje institucije, tj. paralelne institucije kako ih nazivaju kosovski zvaničnici. U njima, međutim, rade i pojedini Bošnjaci: u bolnici u školstvu i moraju biti uključeni u taj život. Na albanskoj strani imamo školu. Na južnoj strani imamo političkih probleme, sa političkim strukturama koje predstavljaju opštinu na južnoj strani. Tražimo zaštitu prava, zaštitu Bošnjaka u svim institucijama, međutim oni to zloupotrebljavaju i zato mi smo u velikim problemima. Imamo problema i sa perdstavnicima međunarodne zajednice od kojih tražimo da nam obezbijede ispunjavanje ljudskih prava za koja se oni “zalažu”. Voditi politiku na zaštiti prava Bošnjaka u Prizrenu, Peći i ostalim djelovima Kosova je, mnogo lakše, a drugačije je ovdje u Mitrovici. Grad je ovdje podijeljen i to se vidi na licu mjesta. Veoma je teško zaštititi interese Bošnjaka zato mi razgovaramo sa svima da bi zaštitili naše nacionalne interese.

ZnačI li to da je situacija za zapošljavanje Bošnjaka povoljnija na sjeveru nego na jugu grada?
Ugljanin: Da, dosta je dobra situacija što se tiče zapošljavanja i to da su integrisani u tim institucijama koje se nazivaju paralelnim. Mi im to nikada nismo branili. Imamo dosta studenata koji se školuju na sjeveru, ima ih iz Sandžaka, iz Crne Gore... Što se tiče toga nemamo problema. Na južnoj strani imamo školu, ali je mali broj učenika. Napustili su svoje domove ogroman broj Bošnjaka na južnoj strani. To je velika greška albanskih političkih struktura na lokalnom nivou sa kojima se mi najviše suočavamo. Uzroci su nastali naročito poslije rata. Zna se koji su to uzroci: bilo je dosta napada na Bošnjake, bilo je dosta ubistava Bošnjake pa i zbog jezika. Rat je učinio da su ekstremni Albanci ubijali Bošnjake. Mi smo pokušali da ih zaštitimo, ali nismo uspjeli u potpunosti i Bošnjaci su ostavili svoje kuće.

Primjera radi Žabarsko ili naselje Prvi tunel gdje možemo na prste izbrojati Bošnjake. Bilo ih je prije rata po stotinjak porodica i u jednom i drugom naselju. Sada u Prvom tunelu ima ih samo četiri a u Žabarskom naselju pet familija. Jasni su pogubni rezultati te i takve politike vođene prema Bošnjacima. Smatramo da su za to odgovorni strukture albanskih političkih partija.

Bošnjaci su otišli
Koliko je Bošnjaka živjelo prije a koliko ih sada živi u Mitrovici?
Ugljanin: Prije rata je bilo oko sedam i po hiljada Bošnjaka u cijeloj Mitrovici. Sada nas je, po našoj statistici oko 1.450. Većina, oko 1100 su u sjevernom dijelu, zajedno sa Bošnjačkom mahalom a ostalo na južnoj strani. Sam taj podatak sve jasno govori o nama i našoj situaciji. Znači Bošnjaci su otišli i u Sandžak o u Bosnu i širom Evrope napustivši rodnu Mitrovicu. Zaustavili smo donekle ovaj trend, ali dokle ne znam. Ova situacija doprinosi da se Bošnjaci iseljavaju. Mi ćemo pokušati da se suočimo sa ovim problemom jer smo to činili i u prijedhodnih devet godina. Nismo naišli na razumijevanje međunarodne zajednice a ni lokalnih vlasti za nas problem.

Vi kažete da nemate svoje predstavnike na jugu a da li ih imate na sjeveru Mitrovice?
Ugljanin: Nemamo mi svoje predstavnike u paralelnoj skupštini već dva mjeseca. Imamo ih u okviru savjeta koji je organizovao UNMIK. Imamo dogovor sa Demokratskom strankom I “ G17+” pošto ni oni nemaju svoje predstavnike u toj srpskoj skupštini. Mi ćemo se dogovoriti sa njima jer smatramo da ćemo biti jedna vrsta opozicije koja će podržati političku opciju demokratskog rješenja na sjevernoj strani Mitrovice, tj. Demokratsku stranku G17+, Liberalno demokratsku sranku. Mislimo da ćemo na taj način odigrati značajnu ulogu prilikom konstituisanja lokalne samouprava i opština koja mora da funkcioniše na sjeveru nakon decentralizacije. Smatramo da treba da se spremimo za decentralizaciju i na taj način imati svoje predstavnike u lokalnoj samoupravi na sjeveru Mitrovice.

Ogroman novac se ulaže u kupovinu kuća i placeva
Da li vam i eventualno šta pomaže Vlada Kosova?
Ugljanin: Ne, imali smo neka obećanja i to preko medija, a u stvarnosti ne, skoro ništa nismo dobili.

Bošnajci su zastipljeni u Parlamentu Kosova, imaju potpredsjednika Skupštine, imali su ministra – da li su vam oni nešto pomogli, da li su negdje iznijeli vaše probleme, da li su došli da se ovdje sa vama porazgovaraju i upoznaju se sa vašim svakodnevnim problemima?
Ugljanin: Veoma malo ili nam uopšte nisu izašli u susret. Posebno je teško pitanje naših sunarodnika koji žive u okviru opštine Leposavić. Jedino ih ja obilazim, veoma je veliko siromaštvo, infrastruktura je katastrofalna, oni se bave stočarstvom i od toga opstaju. Ima veliki broj Bošnjaka koji je iseljen iz sela Rvatska jednog od bošnjačkih sela na samoj granici sa Srbijom i zato kažem da institucije, ali ni naši politički predstavnici nisu toliko zainteresovane za probleme Bošnjaka u ovom djelu Kosova.

Onaj ko u Bošnjčakoj mahali nije bio najviše dvije godine skoro da se ne može snaći. Izgrađeno je desetak stambenih višespratnica i u njima žive isključivo Srbi.
Ugljanin: Da, to je dio politike Vlada Republike Srbije i Koordinacionog centra koji su uložili ogromna sredstva u kupovini kuća, najviše od Albanaca. Albanci su prodali 63 a Bošnjaci četiri kuće i na tim placevima izgarđene su zgrade gdje su useljena raseljena lica skoro sa cijelog Kosova. To je ta politika koja želi da se stvori jednu vrstu granice na Ibru. Znači država Srbija stoji iza svoje zajednice što je fakat. To se vidi na terenu. Ogroman novac se ulaže u kupovinu kuća i placeva. Zato sam pomenuo da te malverzacije najviše rade oni koji su bili umiješani u ove rabote pa nastoje da zadrže primat u sjevernom dijelu Mitrovice. Tu su ti problemi. Vlada Republike Srbije i dalje će finansirati i dalje će učestvovati u kupoprodaji kuća dok ne stvori etnički čistu sredinu na sjeveru. U pripremiti je, dakle, teren za naredni period a sa posljedicama takve politike naknadno će se suočiti Albanci jer će tada Srbija možda i tražiti podjelu Kosova.

Nadamo se da ćemo ostati i opstati
Na kraju gospodine Ugljanin kako vi vidite Bošnajčku mahalu nakon, recimo, pet godina, hoće li ona opstati?
Ugljanin: To je veoma teško pitanje. Smatramo da će ako se nastavi ovakav trend problema, trenutno je stala kupovina kuća i placeva, Bošnjačka mahala, ipak, opstati. Tu želju i odlučnost vidimo u razgovorima sa starosjediocima Bošnjacima u Bošnjačkoj mahali obzirom da se po njima dobila ime Bošnjačka mahala. To su starosjedioci Bošnjaci i ostali. Nadamo se da ćemo i dalje ostati i opstati, i da ćemo ovakaav intervju imati i nakon pet godina. Znači Nedžad Ugljanin i starosjedioci će biti ovdje i pokušaće da očuvaju ono što Bošnjačka mahala zadrži a to je multietničnost i dobri komšijski i međunacionalni odnosi.