Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti


U susret Međunarodnom danu maternjeg jezika
NUŽNO JE RADITI I STVARATI U KORIST BOSANSKOGA JEZIKA
Procitaj komentar

Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 20. February 2021. 14:02:59
(Foto: Samir Jordamović - Anadolu Agency)


Maternji jezik nije nikakvo romantično vraćanje u prošlost, insistiranje na zavičajnosti, očuvanju korjenova, identiteta u smislu nečega što se u savremenom svijetu na jedan drukčiji način dešava, nego je konkretna i kompletna cjelovita slika jedne kulture, jednog prostora, u tome smislu jedne države i jednog naroda, rečeno je na konferenciji za novinare koju su predstavnici Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod” u subotu organizirali u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija, na kojoj su govorili predsjednik BZK ”Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednica Upravnog odbora prof. dr. Almedina Čengić i akademik Dževad Jahić, organizirana je povodom obilježavanja Dana ”Preporoda“ (20. februara) i Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se obilježava 21. februara.

Historija ”Preporoda” počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva ”Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Potom, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, na istom mjestu gdje je 1903. formiran ”Gajret”, održana je osnivačka skupština ”Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg ”Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom.

Glavno sjedište Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod” je u Sarajevu, a širom Bosne i Hercegovine postoji više od 60 ”Preporodovih” podružnica – općinskih, gradskih i regionalnih društava, uz ekvivalentna društva pod imenom ”Preporoda“ u više zemalja bivše Jugoslavije, Evropi i svijetu.

Povodom obilježavanja Dana ”Preporoda”, Kodrić je na konferenciji za novinare govorio je o historiji ”Preporoda” dugoj 118 godina i izazovima s kojim se ova ustanova suočavala u proteklom periodu.

On je tom prilikom govorio o značaju ”Gajreta” za tradiciju Bošnjaka te ”Narodne uzdanice“, čijim je ujedinjenim nastao ”Preporod”, koji danas djeluje u tri oblasti kulture Bošnjaka i BiH, afirmacije i savremenog komuniciranja kulturne baštine, te u oblasti nauke.

Istraživački rad i status "Preporoda"

Kodrić je kazao kako je u toku priprema novog ”Pravopisa bosanskog jezika”, koji se radi timski, na čelu s akademikom Dževadom Jahićem.

U toku su i projekti ”Enciklopedija Bošnjaka“ i ”Edicije bošnjačke književnosti za djecu i mlade”, kojom žele istražiti i ovaj dio bošnjačke književne prakse.

”Sve to 'Preporod' radi uprkos činjenici da je naš zvanični društveni status u potpunosti nedefiniran i neadekvatan, kako u povijesnom tako i aktualnom značaju i vrijednosti BZK 'Preporod'. Isti je slučaj i s drugim temeljnim organizacijama kulture naroda BiH, gdje mi nažalost u trenutnim zakonskim rješenjima nismo prepoznati ni na koji način u smislu naše specifičnosti, posebnosti i značaja za BiH”, rekao je Kodrić.

Dodaje kako, ipak, očito sve urađeno tokom perioda dužeg od stoljeća i činjenici da je naučna zajednica prepoznala značaj, nije dovoljno da se iznađu adekvatni modeli finansiranja rada i djelovanja.

Povodom Dana ”Preporoda” danas će u Narodnom pozorištu Sarajevo biti održano snimanje centralne svečanosti i koncerta, koji je zatvoren za publiku, ali će naknadno biti emitiran u programskoj šemi javnog servisa BHT1.

Kodrić je govorio i o Međunarodnom danu maternjeg jezika kao prilici da se prisjetimo važnosti maternjeg jezika.

Između ostalog, govorio je i o činjenici da su mnogi narodi vodili tešku borbu kroz historiju kada je u pitanju maternji jezik, a izuzetak nisu ni Bošnjaci.

”Bošnjaci i danas se bore za status svog jezika, i u BiH i izvan BiH. Ne mislim samo na entitet RS. Status bosanskog jezika nije adekvatno riješen ni u onim dijelovima države u kojim bi trebalo da je davno riješen. Šta želim istaknuti? Nije dovoljno samo deklarativno govoriti o bosanskom jeziku kao takvom. Nije dovoljno samo odašiljati parole, velike i krupne riječi. Nužno je raditi u korist bosanskoga jezika. Samo ime, sama etiketa ne znači previše, ma koliko simbolički to bilo važno. Mi moramo osigurati stvaranje sadržaja i produkciju sadržaja na bosanskom jeziku. Samo na taj način će jezik biti adekvatno pozicioniran u našem društvu, kulturi i našoj svijesti”, rekao je Kodrić.

Naznačio je da je u književnosti "srce jezika", a jedan će se jezik upotpuniti i narod zaokružiti tek onda kada u svom jeziku bude imao temeljne opise sebe u cjelosti, a takav opis jesu historija te enciklopedija kao lična karta jednog naroda.

”Stanje 'Preporoda' je ogledalo stanja u BiH, a pogotovo stanja Bošnjaka, koje očito nije nimalo ružičasto i koje se nužno mora mijenjati da bi se u kulturnom smislu ovo društvo preporodilo, a osobito da bi se Bošnjaci prepodili kao narod”, rekao je Kodrić.

Naglasio je da ”Preporod“ radi na afirmaciji identiteta i kulture Bošnjaka u svim aspektima, ali je suštinski vezan za BiH, a jedna od zadaća je i afirmacija interkulturnog dijaloga u zemlji.

”Bosna je specifičan komad života, mjesto gdje se u lokalnom dešavaju globalni procesi. U Bosni, govorimo o globalnom u lokalnom, i to je ljepota Bosne”, rekao je Kodrić.

Almedina Čengić kazala je kako je jezik neodvojiv dio kulturne tradicije jednog naroda, historije te potvrde njegovog postojanja. Govorila je o definiciji jezika i važnosti maternjeg jezika, pogotovo u modernim vremenima.

Očuvanje bosanskog jezika

”Vrlo je teško očuvati maternji jezik jedne male sredine kao što je naša BiH, taj naš bosanski jezik. I danas smo svjedoci, manipuliranja s imenom bosanski jezik, čemu moramo da se odupremo i kažemo da je to naš maternji jezik na kome komuniciramo”, rekla je Čengić.

Dodala je kako se danas veliki broj mladih ljudi nije u stanju da predstavi sebe, bilo da je riječ o javnom govorenju ili komunikaciji sa svojim okruženjem.

“Zbog toga vrlo često dolazi do različitih vrsta poteškoća u razvoju mladih ljudi, jer ta skučenost i nemogućnost izražavanja misli, osjećaja, problema jeste uzrokovana nedostatkom i nerazvijanjem i, između ostalog, jezika i onoga što želimo da kažemo”, rekla je Čengić.

Akademik Dževad Jahić govorio je o bosanskom jeziku i značaju maternjeg jezika.

”Maternji jezik nije nikakva ideja. Maternji jezik nije nikakvo romantično vraćanje u prošlost, nije maternji jezik insistiranje na zavičajnosti, na očuvanju korjenova, identiteta u smislu nečega što se u savremenom svijetu na jedan drukčiji način dešava, nego je maternji jezik zapravo jedina konkretna i kompletna cjelovita slika jedne kulture, jednog prostora, u tome smislu jedne države i jednog naroda ”, rekao je Jahić.

Dodao je i kako se ovakvim prilikama ističe značaj maternjeg jezika, njegov odnos prema globalizaciji i onome što je realna situacija, da nijedan jezik na svijetu, bio ”veliki, srednji ili mali”, a bosanski jezik po broju govornika pripada srednjim jezicima, u savremenom svijetu nema gotovo nikakve šanse u odnosu na engleski jezik.

Jahić je podsjetio je kako je jezik mišljenje, čovjekova sposobnost da se ispolji jezikom jer nema druge ili treće sposobnosti nego samo onim jezikom na kojem je stasao, razvijao se i formirao kao ličnost.

Naveo je kako se već 25 godina, u naučnom smislu, radi na bosanskom jeziku.

”Preporod' je zaslužan da je u najnovije vrijeme prepoznao ključni moment u standardizaciji bosanskoga jezika, a to je, već duže vremena jasna potreba, da se uradi novi bosanski 'Pravopis',“ rekao je Jahić.

Tradicija koju treba nadograđivati

Dodao je kako je pravopis tradicija, ali da se ona treba dorađivati, u nju unositi najnovija naučna istraživanja i tako dalje.

”Preporod' se prihvatio jednog velikoga posla da u narednu godinu, ili najdalje dvije, ova godina je udarna, napokon svjetlo dana ugleda novi bosanski pravopis koji će u sebi nositi sve ono što smo za 25 godina istražili, opisali, popisali i propisali, kako se to tradicionalnije kaže“, rekao je Jahić.

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog države Bangladeša proglasila 21. februar Međunarodnim danom maternjega jezika, kao sjećanje na studente koji su tog datuma 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestvovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim. Ovaj datum u kalendaru međunarodnih praznika postaje prihvaćen od 2000. godine.

U Bosni i Hercegovini 21. februar je prvi put obilježen 2011. godine.

VRH



Ostali prilozi:
» NAKON 40 GODINA SARAJEVOM VOZE NOVI TRAMVAJI
Anadolu Agency (AA) | 28. March 2024 13:27
» KLANJANA DŽENAZA ABDULAHU SIDRANU
Vijesti.ba | 27. March 2024 16:17
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif