Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


U povodu 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust
27. JANUARA, PRIJE 76 GODINA, OSLOBOĐEN JE KONCENTRACIONI LOGOR AUSCHWITZ-BIRKENAO
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 27. January 2021. 14:01:50
DR. MUSTAFA CERIĆ: Zaista, iz osjećaja ljubavi prema istini, pravdi, miru i pomirenju, prilika je ovo na današnji dana (27. januara) sjećanja Holokaust u Aušvicu da zamislim i da o tome sanjamo dan kad će s rimokatolički papa, carigradsko-pravoslavni parirah, muslimanski Šejh Al-Azhara i glavni jevrejski rabin okupite u Aušvicu na dan 27. januara u Aušvicu i 11. jula u Potočarima kako bi pred Bogom Svevišnjim i cijelim čovječanstvom posložili zakletvo "Never Again" ("Nikad Više") nikome, nigdje i nikada da se ponovi Holokaust i Genocid.

Dana 27. januar je Međunarodni dan sjećanja na Holokaust. Tog dana je 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Logor se nalazio u Poljskoj blizu grada Oświęcima (njem. Auschwitz), oko 50 kilometara zapadno od Krakova, nedaleko od rijeke Visle.
Pred dolazak Crvena armija Heinrich Himmler je dao uništiti krematorije u kojima su spaljivana tijela Jevreja.

Logor u Auschwitzu je ustanovljen 1940. godine, a sastojao se od tri glavna dijela: Auschwitz I., administrativni centar, Auschwitz II. (Birkenau) kamp za istrebljivanje, i Auschwitz III. (Monowitz) radnički kamp. U logoru je tokom pet godina ubijeno i spaljeno više od milijun ljudi od kojih su 90 posto bili Jevreji samo zato što su bili Jevreji. Većina je ubijena u plinskim komorama Ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjavanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.

Prije deset godina (2011) u svojstvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini posjetio sam Aušvic (Auschwitz) u organizaciji "Aladdin projekta" pod pokroviteljstvom UNESCO-a. "Aladdin Projekt" iniciran je od strane Fondacije Šoah iz Pariza s ciljem očuvana sjećanja na Holokaust i osude zabrane negatora Holokausta. Pored ostalih, s nama je bio i rahmatli tadašnji gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.

Moja posjeta Aušvicu nije bila kurtoazna turistička avantura, već životna lekcija, koju nikad neću zaboraviti. Ta crven na mom licu u Aušvicu inje uzrokovao hladni poljski januar, već stid moje bosanske duše zbog takvog zločina, kojeg je čovjek mogao učiniti čovjeku.

Priznajem, priča o Aušvicu nije me doticala. Štaviše, bio sam sklon misliti da je to sve izmišljeno sve dok se nije desio Genocid mom narodu u Bosni i dok nisam shvatio da "Never Again" („Nikad Više“) nije ni iskrena ni pouzdana zakletva.

Nažalost, takvi smo mi ljudi. Ne osjećamo ni bol ni patnju drugoga sve dok sami ne osjetimo na svojoj vlastitoj koži taj isti bol i tu istu patnja. Tek sam u Aušvicu shvatio zašto su Jevreji širom svijeta bili ponajviše uznemireni zbog Genocida u Bosni. Oni su to na samom početku bolje znali od nas, koji smo naivno vjerovala da se to nama neće dogoditi. Jevreji su u stvari kroz srpski genocid nad Bošnjacima-muslimanima u Bosni "Once Again" („Opet“) iznova proživljavali svoju bol i svoju patnju nacističkog Holokausta.

Zbog toga sam osjećao potrebu da na 11. juli, 2012. god. pozovem uglednog njujorškog rabina Artura Šnajera (Arthur Schneier) da na isti način kao što sam ja govorio na memorijalnom skupu u Aušvicu, on govori na dženazi Potočarima.

Po vlastitom priznanju, bio je to njegov najemotivniji govor u životu i najuvjerljivije priznanje da su Holokaust nad Jevrejima i Genocid nad Bošnjacima sramno obilježili europskog dvadeseto stoljeće. To je razlog zašto se Bošnjaci moraju sjećati 27. januara u Aušvicu na isti način kao što se sjećaju 11. jula u Potočarima.

Mnogo je sličnosti između nacističkog Holokausta nad Jevrejima i srpskog Genocida nad Bošnjacima, ali ima jedna bitna razlika, a to da su se savjesni i odgovorni Nijemci svojevoljno obavezali na denacifikaciju njemačkog društva, koja se pokazala kao zdrava, moralna i civilizacijska katarza, ne samo za njemačko društvo, već i za cijelo čovječanstvo, dok, na drugoj strani, nesavjesna i neodgovorna srpska pamet i politika dobijaju i svaku pomisao na svoju katarzu u vidu degenocidifikaciji srpskog društva. Naprotiv, srpski genocid nad Bošnjacima ne samo da se negira, već se veliča kao srpski nacionalni trofej.

Nažalost, u tom veličanju "udruženog zločinačkog poduhvata" ne zaostaje ni hrvatska pamet i politika, koja negira pravosnažne presude međunarodnog suda pravde u Hagu.

To nije ni ljudska hrabrost ni moralna vrlina, već je to ljudski kukavičluk i moralno posrćuće, koje najviše šteti hrvatskoj pameti i politici ne samo u Bosni, već u Hrvatskoj i cijelome svijetu.

Zaista, iz osjećaja ljubavi prema istini, pravdi, miru i pomirenju, prilika je ovo na današnji dana (27. januara) sjećanja Holokaust u Aušvicu da zamislim i da o tome sanjamo dan kad će s rimokatolički papa, carigradsko-pravoslavni parirah, muslimanski Šejh Al-Azhara i glavni jevrejski rabin okupite u Aušvicu na dan 27. januara u Aušvicu i 11. jula u Potočarima kako bi pred Bogom Svevišnjim i cijelim čovječanstvom posložili zakletvo "Never Again" ("Nikad Više") nikome, nigdje i nikada da se ponovi Holokaust i Genocid.

To ne bi bio milenijski događaj i primjena staro-novo-posljednjeg zavjeta ibrahimovske tradicije, koja kaže da "onaj koji ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijelo čovječanstvo, a onaj koji spasi jedan ljudski život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo".

Ima li većeg smisla vjere od ovoga smisla da se u ime Jednoga Boga Svevišnjeg mi, koji vjerujemo u Njega, zakunemo da ćemo biti jednini drugima braća, a ne jedni protiv drugih zvjeri?

Nema većeg smisla za vjeru od tog smisla. Imamo li pravo da vjerujemo da je moguće da se to dogodi u dvadeset prvom stoljeću? Imamo li pravo da se nadamo da će se to, zaista, dogoditi? Imamo pravo i da vjerujemo i da se nadamo. Od vjere i nade sve počinje, pa će se i ovo jednoga dana dogoditi, ako Bog da.

Danas nisam fizički u Aušvic (Auschwitz) s žrtvama Holokausta, ali jesam s istim suosjećanjem s njima i istim porukama, koje sam im uputio 2011. godine:

Reisu-l-ulema dr. Cerić u Aušvicu (Auschwitz): „Nakon Auschwitza i Srebrenice ne zaboravimo zavjet “Nikad više”!


„Dvadeseto stoljeće će, pored svega, biti upamćeno po teškim zločinima u Europi – Holokaustu nad Jevrejima i Genocidu nad Bošnjacima“, izjavio je reisu-l-ulema dr. Cerić u Aušvic (Auschwitz).

„Moramo ustanoviti šta je to što neke ljude, koji su inače „normalni“, učini da mrze druge ljude i narode do te mjere da ih planski i sistematski žele istrijebiti, ali i da se zapitamo šta je sa onima koji pomažu genocid ili stoje po strani i nijemo gledaju zločin nad nevinim ljudima!

Moramo učiti o holokaustu i genocidu, ne samo kao o povijesnim činjenicama, već i kao načinu da upoznamo našu djecu s opasnostima rasizma, anti-semitizma, islamofobije i drugih primjera ljudske netrpeljivosti. Mlade moramo poučiti da cijene demokraciju i ljudska prava, te ih hrabriti da odbace mržnju, netoleranciju i etničke sukobe, kako bi poruka „NIKAD VIŠE“ istinski zaživjela, da se nikad više i nikome ne ponove ni Auschwitz ni Srebrenica!“, naglasio je reisu-l-ulema dr. Cerić u Aušvic (Auschwitz).

„Sličnost Auschwitza i Srebrenice nije samo simbolična, već i stvarna. U to sam se uvjerio prilikom moje posjete tom zloglasnom logoru, u februaru 2011. godine. Tada se vjerovatno prvi put desilo da se jedan muslimanski vjerski lider, vrhovni muftija, obratio preživjelim žrtvama Auschwitza, upravo na mjestu gdje su se sastale preživjele žrtve Holokausta.


Slično je govorio i jedan od preživjelih zatočenika Auschwitza, njujorški rabin Arthur Schneier, koji je 2012. godine bio prvi i jedini rabin koji je prisustvovao i obratio se na dženazi u Potočarima.

Rabin Schneier je tom prilikom naglasio da svjedočenja o zločinima ne smiju stati, ne smiju biti zaboravljena, te pozvao svijet da „ustane protiv nepravde, da posluša vapaj potlačenih i da odgovori. Tišina međunarodne zajednice … samo daje snagu zločincima…“.

Rabin Schneier u Srebrenici na 17.godišnjici genocida nad Bošnjacima


O sličnosti zločina holokausta u Auscwitzu i genocida u Srebrenici najbolje svjedoči Branko Lustig, Jevrej, čuveni svjetski filmski producent, koji je rekao: “Srebrenica se ni po čemu ne razlikuje od velikog genocida koji je počinjen u Auschwitzu…”

„Zato, žrtve genocida u Bosni i Hercegovini danas najdublje i najiskrenije suosjećaju sa žrtvama holokausta u Auschwitzu i zato su Bošnjaci više nego iko drugi u svijetu pozvani da kažu svoju riječ osude Holokausta, da se ograde od svih onih koji negiraju Holokaust na bilo koji način, te da pozovu čovječanstvo da se iznova obaveže na zavjet „NIKAD VIŠE“ („NEVER AGAIN“). Europa taj zavjet iznevjerila u Srebrenici“, upozorio je reisu-l-ulema dr. Cerić



„Vrijeme je, SAD ili NIKAD, da se Europa, ali i cijeli svijet, iznova obaveže na taj zavjet pred Bogom i svijetom, tako da naša djeca, naši unuci i njihovi potomci ne strahuju od novog genocida, posebno od onih koji još uvijek nisu odustali od negiranja genocida, od novog zločina protiv čovječnosti. To je ono što danas, na ovaj dan sjećanja na Holokausta, svijet mora čuti – Onaj koji negira dokazani zločin holokausta i genocida je spreman počiniti novi zločin protiv čovječnosti. Stoga, obaveza je ujedinjene savjesti čovječanstva da ga u tome spriječi!“, istakao je reisu-l-ulema dr. Cerić na dana sjećanja na Holokaust u Aušvicu (Auschwitz).

Tom prilikom reisu-l-ulema dr. Cerić je proučio ovu dovom/molitvom u Aušvic (Auschwitz):



Moja dova/molitva u Aušvicu (Auschwitz)

Bislillahir-rahmanir-rahim

Bože Svemoćni, ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog (a.s.) pokajanja;
• Ako nas zadesi nesreća, pouči nas Nuhovoj (a.s.) lađi spasa;
• Ako nas zamrači krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim (a.s.) pravovjerjem;
• Ako nas uhvati strah od silnika, osposobi nas Musaovom (a.s.) pravdom;
• Ako nam se ponudi mržnja, spasi nas Isaovom (a.s.) ljubavlju;
• Ako budemo protjerani iz domova naših, osnaži nas Muhamedovom (a.s.) željom za povratkom domovima našim.
• Bože Milostivi, ujedini naša srca u humanosti.
• Učvrsti korake naše u istini i pravdi.
• Bože Pravedni, molimo Te da nasilnicima oduzmeš mač, a slabima da podariš moć vjere u istinu i pravdu.
• Molimo Te, Bože, da tuga bude nada;
• Da osveta bude pravda; da majčina suza bude molitva; da se više nikad i nikome ne ponovi Aušvic i Srebrenica!

• أللهم اليك اشكو ضعف قوتي، و قلّة حيلتي، و هواني علي الناس، يا ارحم الرحمين.
• انت رب المستضعفين، و انت ربي.
• الي من تكلني؟ الي بعيد يتجهمني؟ ام الي عدو ملكته امري؟
• إن لم يكن بك علي غضب فلا ابالي، بلا عافيتك هي اوسع لي.
• أعوذ بنور وجهك الذي اشرقت له الظلمات،
• صلح عليه امر الدنيا و الآخرة من ان تنزل بي غضبك، او يحلّ علي سخطك.
• لك العتبي حتي ترضي, و لا حول و لا قوّة الا بك.


POSTSCPRIPTUM
Ponovo je naša današnja poruka Nataši Kandić da nacističke žrtve Holokausta u Aušvicu (Auschwitz imaju svoje ime i prezime, a to su Jevreji, kao što i žrtve srpskog genocida u Srebrenici imaju, također, svoje ime i prezime, a to su Bošnjaci-muslimani i zato se ne mnogu miješati i uspoređivati ni sa kojim drugim žrtvama. Žrtve srpskog genocida u Srebrenici nisu zajedničke žrtve, posebno ne zajedničke žrtve sa Srbima, od kojih su srpski Škorpioni najgore što je ikad svijet vidio kako ubijaju svezane bošnjačke mladiće samo zato što su bili Bošnjaci- muslimani. Nadam se da će Kandić i njezin mentori ovu poruku ozbiljno shvatiti. Ako ikad, onda na ovaj dan sjećanja na Holokaust u Aušvicu (Auschwitz). Amin!

VRH



Ostali prilozi:
» BANA DODIJELILA PLAKETU DR. HARUNU HADŽIĆU
Bošnjaci.Net | 24. March 2024 21:18
» SIJANINI STIHOVI
Avdo Metjahić | 21. March 2024 23:54
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
Ostali prilozi istog autora:
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
05. February 2024 14:32
» APEL SAVJESTI
29. January 2024 20:45
» GAZA - HRONIKA DANA 100
14. January 2024 15:40
» OSTAVITE SREBRENICU NA MIRU
26. November 2023 16:06
» GLAS ZA BOSANSKU NEUTRALNOST
25. November 2023 12:44
» NEKA SVE VAŠE SVAĐE PRESTANU
20. November 2023 01:34
» NIČIJA NIJE DO ZORE GORJELA
12. November 2023 14:44
» WĀ ISLĀMĀ
24. October 2023 14:37
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif