Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Hazbija KALAČ, predsjednik SPP u Crnoj Gori
NA PREDLOŽENOM ZAKONU VIDJET ĆEMO KOME JE U CRNOJ GORI SREBRENICA STVARNI KAMEN TEMELJAC U KATARZI ILI PROČIŠĆENJU OD RATNIH GRIJEHA
Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 14. December 2020. 00:12:40
Hazbija KALAČ: Prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, za nas je visoko rangirani politički interes i mjerit ćemo dalji kvalitet kao i intenzitet političkog partnerstva shodno odnosu poslaničkog kluba “Crna na bijelo” na ovaj predloženi zakon.


4. decembra na zasjedanju Skupštine Crne Gore poslanik Demokratskog fronta, koji slovi za velikosrpski radikalni i nacionalistički blok, negirao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, nakon čega su uslijedile žestoke reakcije u Skupštini. Posebno ističemo istup poslanice BS Kenane Strujić Harbić, obraćajući se predsjedniku Skupštine CG, da je u Srebrenici ubijeno preko 8000 Bošnjaka svih starosnih dobi, posebno ističući “to nije zločin gospodine predsjedniče, to je genocid!” Također je naglasila da je “Srebrenica najvažnija riječ u našem jeziku”. Uslijedile su reakcije i od strane bošnjačkih institucija iz domovine Bosne, dijaspore i javne ličnosti.
SPP u CG je također odreagirao saopćenjem, ali nisu stali samo na tome, već su kao članica kluba poslanika koalicije “Crno na bijelo” uradili i predali 'prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti'. Tim povodom Hazbija Kalač, predsjednik pomenute stranke, dao je interview za web magazin Bošnjaci.Net.
Kalač slovi za jednog od čestitijih ličnosti na političkoj sceni u CG, ali iz razloga što je njegova stranka članica koalicije “Crno na Bijelo” od parlamentarnih izbora u CG (30.august), po socijalnim mrežama našao se na naručenom udaru stranačkih botova i interesnih grupa koji su bliski bivšoj vlasti, posebno koji su se isticali u “pranju” ratnih biografija onih koji su po komandoj odgovornosti sa državne pozicije odgovorni za agresiju na BiH i genocid nad Bošnjacima u Bosni i ratne zločine u Crnoj Gori, posebno u dijelu Sandžaka gdje žive Bošnjaci.


Genocid u Srebrenici ne smije se negirati,
osporavati, minimizirati

Bošnjaci.Net: Gospodine Kalač, SPP je podnijela prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, o kakvom se zakonu radi i da li takav zakon ima šanse da bude prije svega uvršten u skupštinsku proceduru a kasnije prihvaćen od parlamentarne većine?
KALAČ:
Javnosti je poznato da se zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici neprimjereno koristio u izbornom i postizbornom periodu parlamentarnih izbora održanih 30.augusta 2020.godine. Naime, prethodna vlast je i direktno ali i preko jedne manjinske političke ekspoziture isforsila pitanje Srebrenice kao dominantno političko pitanje. Danas, sa ove distance stvari su mnogo jasnije zašto je to tako, ali o nekim detaljima, u vezi sa tim možemo se osvrnuti i kasnije. U ovom momentu želim kazati da SPP kandidirala ovaj zakon preko kluba poslanika “Crno na bijelo” iz mnogo razloga, a svakako dominantni je da se na ovu aktueliziranu temu pokuša postaviti jedino ispravna mjera a to je da se genocid, bilo koji, pa i genocid počinjen u Srebrenici ne smije negirati, osporavati, minimizirati, niti odobravati, odnosno da se javno iskazivanje bilo čega naznačenog u vezi sa holokaustom, genocidom ili zločinom protiv čovječnosti, zločinima presuđenim u postupku pred nekim od strane međunarodnih sudova, mora inkriminisati kao krivično djelo.
ZAKON PROTIV NEGIRANJA GENOCIDA JE TEST ZA NOVU VLAST U CG: Zakonski tekst koji smo podnijeli, kao prijedlog rađen je po uzoru na jedan od prijedlog istovjetnog zakonskog teksta koji je grupa poslanika iz BiH još 2011.godine podnijela Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Da li će biti uvršten u skupštinsku procedure i da li će biti usvojen? - nadam se da hoće i da će Crna Gora biti prva zemlja u regionu koja će dobiti ovaj zakon. Ovo je prvi test novih vlasti Crne Gore da žele stvarno zadržati proevropski put, jer ako se desi da ga prećute, to bi značilo da ne razumiju šta to znači evropski put ili se neko pravi malo neupućen.


DPS JE RATNIH '90 UHAPSILA CIJELI BOŠNJAČKI NAROD: Velikosrpska ideologija u Crnoj Gori se nikako ne može odvojiti od DPS-a ovakvog kakav je danas, koliko god da pojedini njeni akteri, posebno predsjednik Đukanović pravili otklona od nje. DPS je ratna stranka i to iz vremena onih strašnih ratova u kojima je poraženo čojstvo, i da nije bilo Liberala ali i SDP-a, vjerovatno bi to čojstvo i definitivno bilo ubijeno. DPS je stranka koja je sačuvala sav kadrovski materijal iz ratova devedesetih, sve one koji su iselili Bukovicu kod Pljevalja i počinili zločine i u Pljevljima i na mnogim poznatim mjestima po Crnoj Gori, učestvovali u agresiji na Bosnu i Hrvatsku. Ne smije se zaboraviti da je upravo DPS tih devedesetih politički uhapsila cijeli bošnjački narod, bespravno lišavajući slobode cijelo rukovodstvo SDA u Crnoj Gori, na čelu sa Harunom Hadžićem. Taj i takav DPS danas prisvaja i pripisuje sebi kao političku mudrost, poznatu humanost naroda Rožaja, Plava, Gusinja, kada su u svoje domove prihvatili izbjeglice iz Bosne ali i izbjeglice sa Kosova, kada je taj isti DPS vodio ratove za mir ili pokrivao zločince u sudskim procesima gdje nije bilo dokazane krivice ratnog zločina. To se niti može niti smije zaboraviti. DPS ovakva kakva je još uvijek ne može napraviti otklon od politike devedesetih.


POLITIČKI FENOMEN UGROŽENOSTI: Zanimljiv politički fenomen, da je zajednica etničkih Crnogoraca “podignuta” kao politički najugroženija zajednica u Crnoj Gori. Sve ovo ima neke veze i sa popisom stanovništva koji slijedi u narednoj godini. Očito je da DPS igra veliku igru, ali šta god da se dešava, posljedice su jasne, manjinskih naroda, posebno Bošnjaka, u Crnoj Gori je sve manje.
Zakonski tekst koji smo podnijeli, kao prijedlog rađen je po uzoru na jedan od prijedlog istovjetnog zakonskog teksta koji je grupa poslanika iz BiH još 2011.godine podnijela Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Da li će biti uvršten u skupštinsku procedure i da li će biti usvojen? - nadam se da hoće i da će Crna Gora biti prva zemlja u regionu koja će dobiti ovaj zakon. Ovo je prvi test novih vlasti Crne Gore da žele stvarno zadržati proevropski put, jer ako se desi da ga prećute, to bi značilo da ne razumiju šta to znači evropski put ili se neko pravi malo neupućen. SPP je predlažući ovaj zakon bila svjesna hendikepa zato što nemamo poslanika u državnom parlamentu ali se nadamo da će naši partneri u koaliciji “Crno na bijelo” razumjeti važnost ovog zakonskog projekta i uvrstiti ga u procedure. Za nas je ovo visoko rangirani politički interes i mjerit ćemo dalji kvalitet kao i intenzitet političkog partnerstva shodno odnosu poslaničkog kluba “Crna na bijelo” na ovaj predloženi zakon. Što se tiče potencijalne parlamentarne većine koja bi bila za ovaj zakon, pa ako se ona mjeri prema predizbornim političkim porukama, većina je nesporna. Ali, svakako upravo na ovom predloženom zakonskom tekstu bićemo u prilici da vidimo kome je Srebrenica stvarni kamen temeljac u katarzi ili pročišćenju od grijehova počinjenih devedesetih godina a ko je još uvijek zarobljenik te politike.

DPS je ratna stranka i to iz vremena onih strašnih ratova
u kojima je poraženo čojstvo

Bošnjaci.Net: U koliko se desi da klub poslanika “Crno na bijelo” ne podnese vaš predloženi zakon, šta mislite da li će to učini Bošnjačka stranka?
KALAČ:
Od Bošnjačke stranke očekujem da ovaj prijedlog zakona podrži kada dođe u parlamentu. Da li bi ga oni kandidirali?, – odgovor bi trebali potražiti u dosadašnjem njihovom parlamentarnom radu, koji traje od 2006.godine. Koliko znam jedini zakonski tekst, u kojem su maker amandmanski značajno participirali, jeste predizborni zakon o izmjenama i dopunmama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti prema kojem su majke troje i više djece dobile doživotnu socijalnu pomoć. Pomenuti zakon su im odmah nakon izbora ukinuli i to upravo glasovima Bošnjačke stranke. Ipak, ukoliko bi se to desilo, Bošnjačka stranka sada ima pripremljen zakonski tekst i trasiran put, pa bujrum!

Bošnjaci.Net: I u izbornom, a posebno u post izbornom periodu nekako je u javnom mnjenju zadominirao stav da se pobjednička koalicija identificira sa srpskom ili velikosrpskom ideologijom, koliko je takav stav realan a koliko plod postizborne kampanje koju i dalje vodi poraženi režim DPS-a?
KALAČ:
Velikosrpska ideologija u Crnoj Gori se nikako ne može odvojiti od DPS-a ovakvog kakav je danas, koliko god da pojedini njeni akteri, posebno predsjednik Đukanović pravili otklona od nje. DPS je ratna stranka i to iz vremena onih strašnih ratova u kojima je poraženo čojstvo, i da nije bilo Liberala ali i SDP-a, vjerovatno bi to čojstvo i definitivno bilo ubijeno. DPS je stranka koja je sačuvala sav kadrovski materijal iz ratova devedesetih, sve one koji su iselili Bukovicu kod Pljevalja i počinili zločine i u Pljevljima i na mnogim poznatim mjestima po Crnoj Gori, učestvovali u agresiji na Bosnu i Hrvatsku. Ne smije se zaboraviti da je upravo DPS tih devedesetih politički uhapsila cijeli bošnjački nerod, bespravno lišavajući slobode cijelo rukovodstvo SDA u Crnoj Gori, na čelu sa Harunom Hadžićem. Taj i takav DPS danas prisvaja i pripisuje sebi kao političku mudrost, poznatu humanost naroda Rožaja, Plava, Gusinja, kada su u svoje domove prihvatili izbjeglice iz Bosne ali i izbjeglice sa Kosova, kada je taj isti DPS vodio ratove za mir ili pokrivao zločince u sudskim procesima gdje nije bilo dokazane krivice ratnog zločina. To se niti može niti smije zaboraviti. DPS ovakva kakva je još uvijek ne može napraviti otklon od politike devedesetih. Moraće se duboko i sveobuhvatno reformisati, a to ne ide tako brzo. Mislim da pojedinim strukturama u samom DPS-u koje žele istinske reforme odgovara ovo stanje, stanje kontrolisane promjene vlasti, gdje se javnost drži u stalnoj prijetnji od gubitka državnog suvereniteta pod najezdom velikosrpskih aspiracija a istovremeno se vlast sigurno drži van stvarnog domašaja velikosrpske ideologije. Sve to upravo zbog potrebnog vremena da se DPS reformiše selekcijom zakonitosti opozicionog djelovanja. Ovo se za one koji se malo bolje razumiju u političke procese najslikovitije vidi u karakteru samog parlamenta Crne Gore u kojem se ne zna ko više, nova parlamentarna većina ili stara vlast, sada opozicija napada vladu Krivokapića.

Bošnjaka u Crnoj Gori je sve manje

Bošnjaci.Net: U jednom saopćenju ste rekli da je crnogorski parlament pretvoren u ping-pong igralište gdje desnica nabacuje loptu ljevici i obrnuto. Šta se tu u stvari dešava, kao da je riječ o nekom dobro režiranom filmu? Ko je sada opozicija u Crnoj Gori?
KALAČ:
Ako se po jutru dan poznaje, do kraja mandata ovog skupštinskog saziva, neće se znati tačan odgovor na to pitanje. Već je najavljena, i nekako se već podrazumijeva kohabitacija dvije vlasti, misleći pri tom prije svega na parlamentarnu većinu koja uslovno i ograničeno podržava novu vladu Krivokapića, i vlasti koja se i formalno i neformalno emanira preko funkcije predsjednika države, gospodina Đukanovića. Manjinskim parlamentarnim strankama je od strane DPS-a zabranjeno da učestvuju u vlasti, po mojoj procjeni kako bi se iste obilato iskoristile za odstrjel u dokaznom antikoruptivnom i antikriminalnom postupku novih vlasti i time koliko-toliko ublažio pritisak javnosti da se raskrinkaju stvarni centri kriminala i korupcije. Pokazuje se kao i bezbroj puta do sada da se manjinskim narodima vješto pakuje politička predstavnička zastupljenost koja je pod strogom kontrolom DPS-a. Bošnjački narod je sada, zbog činjenice da nije u dovoljnoj mjeri podržao SPP i da smo ostali bez poslaničkog mandata, prepušten DPS-u jer se upravo potvrdilo da je DPS centrala manjinskih parlamentarnih stranaka. U ovom smislu velika odgovornost leži upravo na poslaničkom klubu “Crno na bijelo” a posebno na potpredsjednika nove vlade gospodina Dritana Abazovića koji je prihvatio da sav teret kako izgradnje građanske političke kulture u Crnoj Gori, tako i, shodno evropskim vrijednostima, manjinske zastupljenosti, ponese na svojim leđima.

Bošnjaci.Net: Bilo je nekih najava da bi ste vi, ili neko iz vaše partije mogao biti član nove vlade. Vidimo da vas nema, a u jednom saopćenju ste zbog toga izrazili protest i kritiku novoj vladi. Kako vidite položaj manjinskih naroda u bliskoj budućnosti, i kakva rješenja nudite, obzirom da ste u prethodnim stavovima iskazali sumnju da stara vlast i nije baš čista opozicija a bivša opozicija i nije baš toliko nova vlast?
KALAČ:
U odgovoru na ovo pitanje je nužno uključiti još jedan zanimljiv politički fenomen, da je zajednica etničkih Crnogoraca “podignuta” kao politički najugroženija zajednica u Crnoj Gori. Sve ovo ima neke veze i sa popisom stanovništva koji slijedi u narednoj godini. Očito je da DPS igra veliku igru, ali šta god da se dešava, posljedice su jasne, manjinskih naroda, posebno Bošnjaka, u Crnoj Gori je sve manje.
Velika slabost nove vlade jeste i ta što se i pored evropske deklariranosti oglušila o jedan značajan instrumenat evropskih standarda u zaštiti manjinskih zajednica a to je afirmativna akcija koja u konkretnom slučaju podrazumijeva i predstavničku zastupljenost manjina u vladi. Rekao sam prije da je u tom smislu pala velika odgovornost na potpredsjednika vlade gospodina Dritana Abazovića, koji će se, u ovakvim okolnosatima htio-ne htio, morati posvetiti ovom pitanju. Neki su već ovu vladu okarektarisali kao eksperimentalnu, što u izvjesnom smislu nije daleko od istine. Svaka tranziciona vlada, a ova bez ikakve sumnje to jeste, ima u sebi tog eksperimentalnog faktora. To znači da su mnoga pitanja “podignuta” a kakvo će njihovo “spuštanje” biti, vidjet će se. Ono što je već sada jasno, i o čemu se u Stranci pravde i pomirenja promišlja, jeste da je Crna Gora realno dobar državni okvir za sve njene narode i građane, ali institucijalno postavljen tako da se može ugroziti u jednom izbornom ciklusu. Iz tog razloga, a primarno zbog interesa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, mišljenja smo da su ustavne promjene neminovne i da bi se na nivou političkih i akademskih elita moralo ići u ustavnu redifiniciju Crne Gore sa ciljem uvođenja dvodomog parlamenta. Gornji dom, ili Senat, bi morao biti tema na kojoj treba što prije raditi jer je očigledno da sa ovakvim parlamentom izvršna vlast dobija centralnu ulogu, što je potpuno neprirodno, pa bi Senat, kao nosilac dugoročnog državnog projekta bio štit i od rizičnih kratkoročnih, četvorogodišnjih promjena vlasti, koje su nužnost, ali i Dom koji će poziciju vlade, odnosno izvršne vlasti svesti na prirodnu mjeru. Sa druge strane, Gornji dom, ili Senat, bio bi istovremeno i Dom naroda, što bi ustavno, a to znači institucionalno učvrstio multientnički karakter Crne Gore.

Radno mjesto ili funkciju nećemo staviti ispred interesa slobode bošnjačkog naroda
ali i svih građana u Crnoj Gori

Bošnjaci.Net: Da li ćete učestvovati u izvršnoj vlasti na funkcijama po tzv. dubini?
KALAČ:
Mi smo svakako i ugovorom dio koalicije “Crno na bijelo” i kao što poslanički klub ove koalicije smatramo svojim, očekujemo i u ovom dijelu da participiramo na državnim funkcijama. To nikako ne znači da ćemo bilo koje radno mjesto ili funkciju staviti ispred naših programskih i političkih interesa, posebno onih koji se tiču interesa slobode našeg bošnjačkog naroda ali i svih građana u Crnoj Gori. Naše učešće u vlasti nikako ne može biti kompenzacija za ćutanje ili odustajanje od vitalnih političkih interesa, recimo od donošenja zakona o lustraciji, što se upravo dešavalo “autentičnim” političkim zastupnicima našeg naroda. Za nas je svako programsko pitanje, kao i sva koja će se pred nama naći, a rezultat su aktuelnih i budućih političkih izazova, jasno naslonjeni na trajno opredjeljenje da dijelimo evropske vrijednosti, i sa time neće biti kompromisa.



Ostali prilozi:
» ČEKAMO 25. APRIL DA PODIGNEMO OSKAR
Fena | 15. March 2021 19:46
» 90 GODINA USPRAVNOG HODA AKADEMIKA FILIPOVIĆA
Salahudin Fetić | 01. March 2021 19:30
» ŠVEDSKA JE ŠESTA DRŽAVA KOJU NAZIVAM DOMOM
Namik Alimajstorović, BHDInfodesk | 27. January 2021 20:12
Ostali prilozi istog autora:
» SARAJEVSKA VIJEĆNICA
25. August 2020 15:10