Svjedok Tužilaštva BiH Nedim Hodo, načelnik artiljerije u 4. Korpusu na suđenju u slučaju Ramiza Drekovića eksplicitno je kazao da komandant Četvrtog korpusa Dreković nikada nije naredio artiljerijsku paljbu prema civilnim ciljevima, kao niti da plan operacija nije sačinjavao takva naređenja, niti su ona izvršena.

Pred Sudom BiH u nastavku suđenja generalu Drekoviću Hodo je kazao kako je strogo zabranjeno bilo gađanje neosmotrenih ciljeva sa daljinom većom od 3 kilometra.

“Mi nismo imali niti luksuz da gađamo takve ciljeve. Oskudijevali smo sa municijom”, kazao je Hodo.

Ovaj svjedok je izrađivao, u skladu s osnovnom zamisli komandanta 4. Korpusa, prijedlog naređenja za upotrebu artiljerije, odnosno plan dejstva a što je sadržavalo topografsku kartu s ucrtanim ciljevima i tekstualno tabelarni dio radi lakšeg iščitavanja karte.

Tužitelju Milenku Kajganiću Hodo je kazao da su nakon odobrenja planova naređenja za borbena dejstva prosljeđivana potčinjenim jedinicama Korpusa.

„U Bjelimićima je bilo oruđa u odbrambenim dejstvima, u svrhu odbrane bili su postavljeni haubica 122 mm, top 107 mm i jedan višecijevni bacač raketa“, kazao je Hodo napominjući da su sve vrijeme muku mučili s municijom, da nisu imali originalnih punjenja zbog čega kapacitet oruđa nikada nije do kraja mogao biti ispoštovan.

Advokat Mirsad Crnovršanin pokazao je svjedoku niz dokumenata koje je sam svjedok sačinio, a na kojima su iscrtani i numerirani ciljevi. Iz dokumenata je vidljivo, a i sam je svjedok priznao, da je dokumente radio po zamisli generala Drekovića, koji je poznat po poštivanju subordinacije.

„Nikada general Dreković nije prekršio subordinaciju, strogo se toga pridržavao“, kazao je Hodo.

Inače, na jednom od planskih dokumenata pod brojem 15 navodi se da je Kalinovik cilj, a na papiru je vidljivo da pored toga stoji da se na tom rejonu nalazi komanda rezervnog sastava Vojske RS. Isto tako, kazao je, kako je postojalo sadejstvo s Prvim korpusom te da su osmatračnicu Prvog korpusa koristili u 4. Korpusu.

„Mi smo ciljeve izrađivali po podacima koje smo dobili od obavještajnog sektora. Sad sam vidio da je tu bila Gardijska brigada Vojske RS-a“, kazao je Hodo, ističući da načelnik artiljerije numeriše ciljeve od 1 do 100, a sve preko 100 numerisanje vrše niže jedinice.

„Svi navedeni ciljevi su vojni. Dreković mi nikada nije naredio djelovanje artiljerije prema civilnim ciljevima“, dodao je Hodo.

Odbrana je prigovorila još jednom na način kako je vođena istraga, a referirajući se na iskaz svjedoka da mu je u SIPA-i ovlaš pokazan neki dokument koji on nije dobro ni vidio. Advokati su kazali Sudskom vijeću da do optuženja ne bi ni došlo da su se svi dokumenti sagledali.

Tužitelj Kajganić svjedoku je prezentirao naredbu od 26.5.1995. godine, ali je Hodo kazao da ona nije u skladu s planskim dokumentima, da je nikada nije vidio i da na njoj nema numeracije cilja.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. mart 2020. godine.

Ramiz Dreković se tereti da je u proljeće 1995. godine izdao direktno, strogo povjerljivo naređenje artiljerijskim jedinicama na širem području općine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.

Podsjećamo, Dreković je uhapšen 5. decembra 2018. godine u svom stanu u Alipašinoj ulici u Sarajevu, a nakon saslušanja je pušten da se brani sa slobode.