Danas, godine 2009., postalo je jasno osnivačima Pokreta Pravde za Bosnu da oni imaju moralnu zadaću i dužnost da se ponovno zauzmu i nastave svoj prvotni rad jer je međunarodna zajednica i njen nametnut sistem uprave u domovini, Bosni i Hercegovini, učinila samu vladu disfunkcionalnom.

Odanost domovini, uvijek; odanost vladi, kad je zavrijedi! (Mark Twain)

Prema tome, odanost načelu Zakona i Međunarodnog prava, uvijek;
odanost institucijama Zakona i Međunarodnog prava, kad je zavrijede! (PPB)

Pokret Pravde za Bosnu je prvotno osnovan 1993. godine u Ottawi, Kanadi, kao odgovor na potrebu za patriotskom akcijom kad je postalo očito da se je međunarodna zajednica, vođena neo-kolonijalnim moćnicima Velikom Britanijom, Francuskom i Holandijom, učinkovito zauzela u demontiranju demokratski ustanovljene pobjede većine izbornog tijela Republike Bosne i Hercegovine u Referendumu Nezavisnosti 1992. godine, te potonjem glasu u njenoj Parlamentarnoj Skupštini, čega je ishod bila Objava Nezavisnosti.

Jedan od troje prvotnih osnivača Pokreta Pravde za Bosnu, Stjepan Ćorković, započeo je 1993. godine, kao izabrani član Upravnog odbora Informacionog ureda Bosne i Hercegovine u Ottawi, a potom uspješno predvodio, pravni savjet prof. Francis Boyle-a i sugestiju da se pravno procesuira krnja Jugoslavija (koja se je sastojala od Srbije i Crne Gore) putem tužbe za genocid, u Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Njegov rad je bio prihvaćen i ovlašten od predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića (r.a.).

Drugi prvotni osnivač Pokreta Pravde za Bosnu, Đenana Čampara, kao izabrani član i podpredsjednik Upravnog odbora Informacionog ureda Bosne i Hercegovine u Ottawi, bila je osoba za vezu s vladom Republike Bosne i Hercegovine, i zajedno s Željkom Milićevićem bila dio tima za medije i lobiranje.

Treći prvotni osnivač Pokreta Pravde za Bosnu, Željko Milićević, kao izabrani član Upravnog odbora Informacionog ureda Bosne i Hercegovine u Ottawi, bio je ovlašten od predsjednika Izetbegovića da organizira pomoć za regiju Tuzle.
Prvotni Proglas i akcije Pokreta Pravde za Bosnu su isto bile prihvaćene i ovlaštene od gradonačelnika Tuzle, Selima Bešlagića.

Vanjski suradnik Pokreta Pravde za Bosnu, dr. Kassim Ahmad, danas jedan od vodećih mislilaca i filozofa Malezije, koji je strasno i javno podupirao Bosnu i Hercegovinu i njenu borbu protiv Genocida, a istovremeno kritizirao međunarodnu zajednicu zbog saučešća u zločinu, te izdaje načela demokracije, obavljao je funkciju za vezu sa muslimanskim zemljama južne i zapadne Azije.

Danas, godine 2009., postalo je jasno osnivačima Pokreta Pravde za Bosnu da oni imaju moralnu zadaću i dužnost da se ponovno zauzmu i nastave svoj prvotni rad jer je međunarodna zajednica i njen nametnut sistem uprave u domovini, Bosni i Hercegovini, učinila samu vladu disfunkcionalnom.

PROGLAS

1. Međunarodni sud pravde u Haagu
a. Sud je obznanio, u aprilu 1993. godine, te ponovno u septembru 1993. godine, Naredbu kojom je naredio Vijeću sigurnosti Organizacije ujedinjenih nacija da odmah zaustavi Srbiju i Crnu Goru u pohodu Genocida nad Bošnjacima i da spriječi Genocid.
Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da zemlje, koje su odgovorne za saučešće u Genocidu kroz ignoriranje te Naredbe, budu propisno predvedene pred Sud.

b. U gornjoj, još neizvršenoj Naredbi Suda, postoje odredbe na osnovi kojih Daytonski sporazum nema pravne podloge da postoji i bude na snazi. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da država Bosna i Hercegovina uspostavi svoj suverenitet putem dužnosnog i potpunog anuliranja Daytonskog sporazuma, te potom ponovnog uspostavljanja i dovođenja na snagu Ustava Republike Bosne i Hercegovine.

c. Nadalje, u gornjoj, još neizvršenoj Naredbi Suda postoje odredbe na osnovi kojih Republika Srpska nema pravne osnove da postoji. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da država Bosna i Hercegovina primjeni svoja suverena prava putem propisnog i potpunog demontiranja i gašenja Republike Srpske, zajedno sa svim njenim institucijama.

d. Holandija, zbog svog neupitnog, nesumnjivog i dokumentiranog saučešća u Genocidu Bosne u cijelosti, a pogotovo u Genocidu Srebrenice, se je formalno odrekla svoje podobnosti da bude domaćin Međunarodnom sudu pravde. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da se Međunarodni sud pravde, zajedno sa cijelom svojom infrastrukturom, izmjesti iz Haaga, u Holandiji, te premjesti u Srebrenicu, u Bosni i Hercegovini, gdje moralno, etički i drugačije, pripada.

2. Holandija
Holandija, zbog svog neupitnog, nesumnjivog i dokumentiranog saučešća u Genocidu Bosne u cijelosti, a pogotovo u Genocidu Srebrenice, mora biti propisno procesuirana u sudu pravde. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da se nad Holandijom izvrši pravda u vezi toga.

3. Velika Britanija
Pravni zahtjev protiv Velike Britanije, zbog neupitnog, nesumnjivog i dokumentiranog saučešća u Genocidu Bosne u cijelosti, a pogotovo u Genocidu Srebrenice, već je potpuno pripravljen i sve je spremno da se registrira proces u Sudu. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da se nad Velikom Britanijom izvrši pravda u vezi toga.

4. Kanada
Željko Milićević je prima faciae svjedok da je Kanada posjedovala i operirala, u svojoj ambasadi u Beogradu, najmanje od 1986. godine, a pogotovo tokom Genocida Bosne 1992.-1995. godine, najmoderniju opremu za sakupljanje i analizu elektronskih signala, TEMPEST Frekvencijski analizator model 9500, proizvod firme „Dynamic Sciences“ iz Kalifornije u Sjedinjenim Državama. Na osnovu te činjenice, Kanada je godinama, kroz administracije Brian Mulroneya i Jean Chretiena bila u mogućnosti saznati svaki potez, u planiranju i izvršenju, Jugoslavenske narodne armije i njenih paravojnih formacija, agenata i surogata koji su počinili Genocid Bosne. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da Kanada, zajedno sa svojim političkim i vojnim vođama iz tog doba bude predvedena pred Sud i da se nad svima njima izvrši pravda u vezi toga.

5. Udruga vjera
Neo-kolonijalni moćnici, koji danas vladaju svijetom, uspješno su zloporabljali vjere i odnose unutar samih vjera, kao način razdvajanja stanovništva i podsticanja sukoba, kako u Bosni tako i u ostalom dijelu svijeta. Pokret Pravde za Bosnu će poduzeti da se ljudi raznih vjera udruže u opravdanoj borbi protiv zajedničkih neprijatelja, oligarha i neo-kolonijalnih moćnika, njihovih agenata i surogata.

SUDJELOVANJE
Pokret Pravde za Bosnu je pokret patriota i prijatelja Bosne i Hercegovine. Sudjelovanje je otvoreno svima koji u cijelosti podržavaju naš Proglas.
Pozivamo sve one u domovini i dijaspori Bosne i Hercegovine, koji imaju specijalizaciju u domeni prava, a pogotovo međunarodnog prava, da nam se pridruže u ovim povijesnim zadaćama.
Potrebno je uspostaviti pravdu i postaviti međunarodno pravo na više standarde.

Stjepan Ćorković, osnivač
Željko Milićević, osnivač

Za više informacija obratite se na adresu:
Justice for Bosnia Task Force
Suite 251, 1769 St. Laurent Blvd.
Ottawa, Ontario K1G 5X7, Canada
tel.: + 613 422-1437, fax: + 613 526-4978
E-mail: [email protected]

U Ottawi, 01. 07. 2009. godine