Sahranjena novinarka Zlata Brbor poznata po ratnim nacističkim naredbama Bošnjacima
Autor: B.net
Objavljeno: 08. Aug 2025. 14:08:01
U Mostaru je danas, u gradskom groblju Sutina, sahranjena novinarka Zlata Brbor, najpoznatija po medijskim naredbama mostarskim Bošnjacima da na ruku stave bijelu traku, a na prozore kuća i stanova izvjese bijele krpe i čaršafe, kao znak potčinjavanja politici HRHB i HVO-u, 9. maja 1993.
Sahrani je prisustvovalo 10-ak osoba.
Zlata Brbor je bila novinarka mostarskog lista "Sloboda" tokom 1970-ih i 1980-ih godina. Iz tog vremena starije generacije je pamte kao zagovorljivu novinarku koja je propagirala Komunističku partiju i revnosno pratila tadašnje sastanke KP Mostara i Hercegovine.
Početkom 1990-ih godina prelazi na gradski javni Radio Mostar, gdje je većinom pratila kulturu.
No, 1993. godine, nakon što je javni gradski Radio Mostar nasilno preimenovan u „Hrvatsku postaju“, u potpunosti "okreće ploču" i postaje jedna od najvećih medijskih oružja politike tzv Herceg Bosne i HVO-a.
Mostar je pamti po tome što je 9. maja 1993. godine, kao urednica Hrvatske radio postaje Mostar odobrila i lično čitala naredbu mostarskog predsjednika HVO-a Jadrana Topića o potčinjavanju pripadnika Armije BiH HVO-u, te naredbu da Bošnjaci Mostara na ruku stave bijelu traku, a na prozore svojih kuća i stanova izvjese bijele krpe i čaršafe.
Na Hrvatskoj postaji Mostara imala je status jedne od vodećih urednica. Pamte se i danas njeni komentari o "potrebi preoravanja komunističkog groblja Sutina" i pozivi na "prekopavanje Liska harema", kao i prijetnje da "istočni dio Mostara treba poravnati sa zemljom".
Bila je udata za mostarskog novinara Mehmeda Vejzagića, dopisnika sarajevskih "Večernjih novina", koji je 1993. godine promijenio ime i prezime u Mate Brbor.
I nakon završetka rata, nastavila je isto kao što je radila 1993. i 1994. godine. Koristila govor mržnje, pozivala na nasilje, netrpeljivost i širila šovinizam i neonacizam. Zbog svega toga je višestruko reagovala Regulatorna agencija za komunikacije BiH izrekavši brojne kazne Hrvatskoj radioteleviziji Mostar, preko čijih programa je Brbor širila mržnju, klevetala, vrijeđala i prjetila. OSCE je također reagovao, kao i ostale međunarodne i domaće organizacije – da bi na kraju HRTV Mostar bila ugašena.
Da apsurd bude veći, Zlata Brbor je sahranjena upravo na grblju za koje je govorila da ga treba preorati, i koje se nalazi u istočnom dijelu Mostara. Onom dijelu Mostara za kojeg je prizivala nestanak i uništenje.
U Mostaru se na vijest o njenoj smrti nižu brojne reakcije u kojima se podsjeća na nečasno djelovanje Zlate Brbor. Istovremeno, hrvatski portali i njene nekadašnje kolege, kao ni mediji na kojima je djelovala, nisu objavili vijest da je umrla, te se ni na koji način nisu oprostili od nje.
Mostar je pobijedio! Mostarski Bošnjaci nisu na ruku stavili bijelu traku! Nisu istaknuli bijele krpe i čaršafe. Mržnja je poražena! Ali i zapamćena!
Sahrani je prisustvovalo 10-ak osoba.
Zlata Brbor je bila novinarka mostarskog lista "Sloboda" tokom 1970-ih i 1980-ih godina. Iz tog vremena starije generacije je pamte kao zagovorljivu novinarku koja je propagirala Komunističku partiju i revnosno pratila tadašnje sastanke KP Mostara i Hercegovine.
Početkom 1990-ih godina prelazi na gradski javni Radio Mostar, gdje je većinom pratila kulturu.
No, 1993. godine, nakon što je javni gradski Radio Mostar nasilno preimenovan u „Hrvatsku postaju“, u potpunosti "okreće ploču" i postaje jedna od najvećih medijskih oružja politike tzv Herceg Bosne i HVO-a.
Mostar je pamti po tome što je 9. maja 1993. godine, kao urednica Hrvatske radio postaje Mostar odobrila i lično čitala naredbu mostarskog predsjednika HVO-a Jadrana Topića o potčinjavanju pripadnika Armije BiH HVO-u, te naredbu da Bošnjaci Mostara na ruku stave bijelu traku, a na prozore svojih kuća i stanova izvjese bijele krpe i čaršafe.
Na Hrvatskoj postaji Mostara imala je status jedne od vodećih urednica. Pamte se i danas njeni komentari o "potrebi preoravanja komunističkog groblja Sutina" i pozivi na "prekopavanje Liska harema", kao i prijetnje da "istočni dio Mostara treba poravnati sa zemljom".
Bila je udata za mostarskog novinara Mehmeda Vejzagića, dopisnika sarajevskih "Večernjih novina", koji je 1993. godine promijenio ime i prezime u Mate Brbor.
I nakon završetka rata, nastavila je isto kao što je radila 1993. i 1994. godine. Koristila govor mržnje, pozivala na nasilje, netrpeljivost i širila šovinizam i neonacizam. Zbog svega toga je višestruko reagovala Regulatorna agencija za komunikacije BiH izrekavši brojne kazne Hrvatskoj radioteleviziji Mostar, preko čijih programa je Brbor širila mržnju, klevetala, vrijeđala i prjetila. OSCE je također reagovao, kao i ostale međunarodne i domaće organizacije – da bi na kraju HRTV Mostar bila ugašena.
Da apsurd bude veći, Zlata Brbor je sahranjena upravo na grblju za koje je govorila da ga treba preorati, i koje se nalazi u istočnom dijelu Mostara. Onom dijelu Mostara za kojeg je prizivala nestanak i uništenje.
U Mostaru se na vijest o njenoj smrti nižu brojne reakcije u kojima se podsjeća na nečasno djelovanje Zlate Brbor. Istovremeno, hrvatski portali i njene nekadašnje kolege, kao ni mediji na kojima je djelovala, nisu objavili vijest da je umrla, te se ni na koji način nisu oprostili od nje.
Mostar je pobijedio! Mostarski Bošnjaci nisu na ruku stavili bijelu traku! Nisu istaknuli bijele krpe i čaršafe. Mržnja je poražena! Ali i zapamćena!
 kliknite na image za uvećati  |