Ako su Daytonski parafi prije 30 godina potpisali historijski mir, BiH danas mora sama pronaći put ka političkoj zrelosti i evropskoj budućnosti.

Prošlo je tri decenije otkako je Daytonski mirovni sporazum potpisan, stavivši tačku na krvavi sukob u Bosni i Hercegovini.

Ovih dana, godišnjica sporazuma obilježena je upravo tamo gdje je sve formalno i okončano, u američkom gradu Daytonu, Ohio. Međutim, izostanak ključnih aktera iz Bosne i Hercegovine, poput Harisa Silajdžića, Ive Komšića i Mire Lazovića, izazvao je lavinu reakcija i otvorio brojna pitanja o trenutnom odnosu međunarodne zajednice prema BiH.

To je bio povod da večeras na Hayat televiziji u emisiji 'Istraga sedmice', urednika Avde Avdića, ugostimo Miru Lazovića, bivši predsjednik Skupštine RBiH i član ratnog Predsjedništva BiH.

Smatra da je sastanak bez bh. predstavnika u Dejtonu greška.

'Mislim da je obilježavanje 30 godina Dejtona u Dejtonu gradu, država Ohio, proteklo bez predstavnika bh. delegacije prije 30 godina. Mislim da je to po meni greška', rekao je Lazović ističući propust organizatora ali i širu simboliku.

'Hrvatska je nekako izlobirala svoje prisustvo u Ohiju, čak na način da je bila suorganizator skupa', dodao je Lazović, zabrinut zbog 'prebacivanja naših unutrašnjih problema na američku scenu', posebno pitanja legitimnog predstavljanja i Izbornog zakona.

Lazović kroz razgovor upućuje na suštinsku dilemu, koliko su međunarodni faktori danas spremni da se aktivno uključe u rješavanje krize u BiH? Ili je došlo vrijeme da domaći akteri konačno sami preuzmu odgovornost?

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, boravi u Daytonu gdje se susreo s brojnim međunarodnim zvaničnicima, uključujući specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan, Renea Troccaza, i zamjenika američkog državnog sekretara Christophera Landaua.

'Francuzi su fokusirani na evropski put Bosne i Hercegovine i cijele regije', rekao je Komšić, ukazujući na evropski entuzijazam koji još uvijek postoji. Međutim, američka poruka je bila jasna: 'Molim vas rješavajte svoje probleme sami. Sjedinjene Američke Države jesu prijatelj, poštuju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine ali vi morate sami riješiti svoje probleme', prenio je Komšić riječi Landaua.

Taj stav, iako na prvi pogled može djelovati obeshrabrujuće, zapravo je refleksija geopolitičkih realnosti i poruka koju je Washington slao od dolaska Trumpa.

Nije me iznenadio taj stav nimalo. Od početka se moglo vidjeti kako se rezervisano ponaša američka administracija prema situaciji u Bosni i Hercegovini.

I dok SAD jasno povlače crtu, Evropa pokušava održati Bosnu i Hercegovinu na svom radaru. Ali BiH i dalje ostaje zarobljena u kompleksnom okviru Daytonskog sporazuma.

'Krucijalan problem ovdje je Dejtonski mirovni sporazum, odnosno Aneks IV', upozorava Lazović. NATO-ove poruke o tome da BiH s ovim ustavom ne može postati članica Saveza samo dodatno naglašavaju nužnost ustavnih reformi, i to ne zbog 'vanjskih pritisaka', već zbog unutrašnjih neslaganja.

Analitičar Jasmin Mujanović, čiji je osvrt Miro Lazović pohvalio kao 'korektan i upozoravajući', ukazuje na važnost zajedničkog djelovanja unutar BiH.

Upozorava da je ovo na neki način signal da se unutar Bosne i Hercegovine moraju okupiti svi oni koji su zabrinuti za Bosnu i Hercegovinu na način da zajednički pošalju poruke američkoj administraciji i Briselu da postoje neke crvene linije koje se ne mogu preći.

Dok regionalne sile poput Hrvatske i Srbije koriste svaku priliku da reafirmišu svoje interese, pa i simbolično, kao u Daytonu, postavlja se pitanje da li će se i kada bosanskohercegovački lideri okupiti oko zajedničke ideje.

'Nemojte da se zavaravamo o politici američke administracije', poručuje Komšić.

I zaista, trideset godina poslije Dejtona, poruka iz SAD-a jasno poručuje da problemi BiH su problemi BiH. To može biti i posljednje upozorenje da je jedini put naprijed onaj koji vodi kroz kompromis, dogovor i odgovornost domaćih lidera.

Ako su Daytonski parafi prije 30 godina potpisali historijski mir, BiH danas mora sama pronaći put ka političkoj zrelosti i evropskoj budućnosti.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.