SARAJEVO, 27. FEBRUAR 2025. (MINA) – Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH danas je objavila Izvještaj o kršenju prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.
Ovaj izvještaj, koji su predstavili predsjednik Komisije, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić i članica ove komisije Senada Tahirović, dokumentira različite oblike ograničavanja vjerskih prava, diskriminacije i incidenata motiviranih netrpeljivošću.
„U protekloj godini smo uočili da se i dalje nastavlja ugrožavanje vjerskih prava na radnom mjestu, dakle, prava koja se tiču pitanja radnih odnosa“, kazao je muftija Pitić.
Ukazao je i na činjenicu da je registriran i povećani broj fizičkih napada na objekte i pojedince, pogotovo povratnike u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, ali ne isključivo samo tamo.
Poručio je da je misija Zajednice i Komisije, čiji je predsjednik, da bude na poziciji i dispoziciji svima koji smatraju da su njihova vjerska prava ugrožena.
„Mogu kazati da ćemo i dalje biti na raspolaganju svima koji smatraju da su im vjerska parava ugrožena i da ćemo pokušati omogućiti ostvarenje istih, bez obzira o kojim se pravima radilo i zašto se ugrožavaju. Za nas je svaki naš čovjek u BiH jednako važan, a ako je ugroženo njegovo vjersko pravo, onda, kao Zajednica i kao Komisija, imamo obavezu da budemo uz njih i da se zajedno s njima borimo kako bi ta prava ostvarili“, poručio je na kraju muftija Pitić.
Zahvalio je svojim saradnicima, članovima Komisije, ali i svim institucijama, firmama i pojedincima na korektnosti i odgovorima koje su dostavljali na pitanja Komisije, a koja se odnose na ugrožavanje vjerskih prava.
Članica Komisije Senada Tahirović predstavila je neke slučajeve i istakla činjenicu da je, nažalost, Izvještaj ponovo pokazao da se pravo na slobodu vjere, kao osnovno ljudsko pravo, garantovano Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim konvencijama i standardima, i dalje krši.
„Prema ranijim, ali i ovogodišnjem Izvještaju, možemo govoriti o zabrinjavajućem trendu koji ukazuje da su žene češće izložene diskriminaciji, što opet ukazuje na dvostruku dimenziju diskriminacije – i po vjerskoj i po osnovi spola“, kazala je Tahirović.
Ove godine Komisija je zaprimila, kako je kazala, tri ozbiljna slučaja institucionalne diskriminacije koji ukazuju na sistemske prepreke ostvarivanju prava na slobodu vjere.
„U Policijskoj stanici Rudo, jednoj građanki je odbijeno i uslovljeno izdavanje ličnih dokumenata jer nosi mahramu. U Općinskom sudu u Tuzli, kandidatkinji je uskraćena mogućnost zaposlenja zbog nošenja mahrame. U firmi UNIS GINEX u Goraždu donesena je odluka o zabrani nošenja brade na radnom mjestu, čime se ograničava sloboda vjerskog izražavanja“, navela je Tahirović.
Pojasnila je da je Komisija u svom Izvještaju jasno opisala posljedice ovakvih slučajeva na tri nivoa.
„Za pojedince, ovakva diskriminacija znači gubitak osnovnih prava, ekonomske nesigurnosti i osjećaj obespravljenosti. Za institucije, ona ukazuje na nepoštivanje zakona, narušavanje povjerenja građana i pravnu nesigurnost, te normaliziranje nepoštivanja konvencija na koje se ova država obavezala. Za društvo u cjelini, normalizacija ovakvih pojava može voditi ka produbljivanju podjela i ugrožavanju temelja demokratskog društva“, kazala je Tahirović.
Pored ovih slučajeva, dokumentirani su i napadi na vjerske objekte i vjernike, kao i napade na povratnike, koji nose obilježja širenja vjerske mržnje. Ovi ozbiljni incidenti, koji su zabilježeni u Izvještaju, narušavaju osnovna prava građana i zahtijevaju reakciju, ali i dugoročnu brigu nadležnih institucija.
Komisija je u Izvještaju donijela i preporuke kojima, između ostalog, poziva nadležne institucije da osiguraju poštivanje zakonskih odredbi koje garantuju slobodu vjere, procesuiraju odgovorne za napade, govor mržnje i diskriminaciju, omoguće bolji sistem prijave i zaštite žrtava vjerske diskriminacije te povećaju svijest i edukaciju o značaju vjerskih sloboda, kako u institucijama tako i u društvu.
„Komisija naglašava da sloboda vjere nije privilegija, već pravo svakog građanina. Kao Komisija nastavit ćemo pratiti stanje, dokumentirati slučajeve i insistirati na zaštiti prava svih građana BiH“, poručila je Tahirović.