FELJTON: 80. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a ‒ obnova Dana državnosti Bosne i Hercegovine AGRESIJA NA BOSNU I HERCEGOVINU (3)
Autor: Akademik prof. dr. Aleksandar Knežević Objavljeno: 16. Jan 2025. 16:01:03
SKUPŠTINA RS PROGLAŠAVA 1993. ODLUKE ZAVNOBIH-a NEVAŽEĆIM: Od tada do agresije 1992. godine Bosna i Hercegovina živi svoj život kao ravnopravna članica jugoslovenske federacije. Od 1. marta 1992. Bosna i Hercegovina postaje nezavisna i suverena država koja je primljena u Ujedinjene nacije 22. maja iste godine. Sve bošnjačke i probosanske stranke SDA, SBiH, SDP, Bosanskohercegovačka patriotska stranka i druge imale su pozitivan odnos prema historijskom datumu i obnovi državnosti Bosne i Hercegovine. Protivnici njene državnosti, koji su Bosnu i Hercegovinu gledali kao na dio velike Srbije odnosno dijelove Hrvatske, ustali su, međutim, svim sredstvima ne samo da relativiziraju ovu historijsku činjenicu nego i da umrtve svaku priču o Bosni i Hercegovini ne priznajući njen historijski kontinuitet star više vijekova. Pedeset godina nakon historijskog zasjedanja u Mrkonjić Gradu tzv. Skupština Republike srpske pozvala se na tzv. Ustav Rs-a, član 70. tačku 2, i proglasila nevažećom odluku koja je donesenu na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. Ovo se dogodilo na istom mjestu u Mrkonjić Gradu 20. 7. 1993. godine. Nacionalistički predstavnici srpskog naroda „utvrdili“ su da „između ustavnopravnih rezultata zapisanih na nevažećim odlukama ZAVNOBIH-a i Republike srpske, kao Države zasnovane na originalnom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje, ne postoji nikakav oblik državnopravnog kontinuiteta“. Nelegalni skup u Mrkonjić Gradu, uz fizičko osporavanje tekovina narodonooslobodilačke borbe postao je eklatantan primjer nasilja nad ustavno-pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Borbu za srpsku Bosnu i Hercegovinu vodio je tada SDS (Srpska demokratska stranka) dok sada to čini SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), nekada Momčilo Krajišnik a danas lider SNSD Milorad Dodik. Iste stavove o Jugoslaviji kao državi koje su zastupali srpski delegati ratne 1993. i i danas su aktuelni. O potrebi pravljenja potpune distinkcije između stavova Srba i odluka ZAVNOBiH-a govorio je na tzv. „skupštini“ srpskih radikala Mitar Miljanović. Kako je naveo, riječ je o „50-godišnjim srpskim zabludama“ u vezi sa ZAVNOBiH-om. U transkriptima sa ove sjednice piše: „...Treba odmah istaći čvrstu povezanost zablude zvane ZAVNOBIH sa zabludom zvanom AVNOJ, zbog toga se smatramo da i AVNOJ-ovsku zabludu zauvijek odbacimo nadajući se da će AVNOJ-sku zabludu zauvijek odbaciti i ostale srpske države, ako i to da će tu zabludu u svojoj duši odbaciti svi Srbi u rasijanju, i bilo gdje". PRESLAGIVANJE „SRPSKIH“ TERITORIJA: Iz ovih Miljanovićevih riječi se vidi da se radi o ciljanom srpskom projektu, jer govori o srpskim zemljama iz čega se izvlači zaključak o preslagivanju teritorija iz sastava Jugoslavije u novi srpski blok ili ako to skroz ne uspiju da srpska delegacija treba dati „puni legalitet i legitimitet našim najvećim rukovodiocima u ženevskim pregovorima da se bore i izbore za konfederaciju ili za nezavisnu RS". Predsjedavajući na „zasijedanju“ Momčilo Krajišnik je istakao da u „anatemisanom Mrkonjić Gradu“ srpski delegati ne mogu ukidati odluke AVNOJ-a već se može u vezi s tim pitanjem podnijeti inicijativa da se odluke AVNOJ-a proglase ništavnim, ali ne zajedno sa odlukom o poništavanju odluka ZAVNOBiH-a, jer kako je rekao, prema transkriptu sjednice, „mi donosimo odluku o ZAVNOBiH-u, jer je narod u bivšoj Bosni i Hercegovini preko svojih nelegitimnih predstavnika donio ovaku odluku.“ Što se tiče AVNOJ-a, Krajišnik je bio za to da se ponište i njegove odluke, ali je pravio distinkiciju izmedju saveznog zasjedanja i ZAVNOBiH-a, jer su „odluke AVNOJ-a donijeli predstavnici srpskog naroda sa cijele teritorije Jugoslavije i oni koji su donijeli to moraju da ponište, mi možemo prihvatiti da pokrenemo inicijativu da oni ponište“. Ovdje su falsifikatori historije svjesno zanemarili činjenicu da ZAVNOBIH nije donio nego je samo obnovio vijekovnu državnost Bosne i Hercegovine, koju je ona izgubila 1463. godine padom pod osmansku tuđinsku vlast. U dokumentima je precizirano da su granice Bosne i Hercegovine određene odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine. U godinama rata Bošnjaci kao dio legalne vlasti su lutali izvjesno vrijeme na samom početku, što se može opravdati ratom i borbom za goli opstanak. Nakon stidljivog obilježavanja Dana državnosti BiH tokom rata na teritoriji koju je držala Armija RBiH, Skupština BiH je donijela Ukaz o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike BiH br. 1781/95 koji je potpisao tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, na osnovu amandmana LXXIII, tačka 1. stav 7. Osamdeset godina nakon istorijskog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, vlast manjeg bosanskohercegovačkog entiteta je 2023. zabranio održavanje javnog skupa u tom gradu., što jasno upućuje kako tamošnje aktuelno rukovodstvo gleda na historijske poruke koje su izgovorene i usvojene u noći 25/26.11.1943. godine. Kako se sve ovo zapetljavalo u Bosni i Hercegovini od Dejtona do naših dana? (U sljedećem nastavku: Zapleti nakon Daytona) |