Do sada nisam upoznao stvaraoca da sa toliko poštovanja, uvažavanja i ljudske ljubavi piše o drugom narodu i narodima, prijateljima i poznanicima kao što čini crnogorski književnik i publicista Božidar Proročić. Iz pera ovog plemenitog čovjeka pročitao sam i objavio na Bosnjaci.Net na desetine izuzetnih eseja o mome bošnjačkom narodu i ličnostima iz moga naroda, koje sam upoznao upravo zahvaljujući Božidaru.

Iako godinama imamo blisku suradnju, s vremena na vrijeme se čujemo, a krajem jula mjeseca na manifestaciji svečanog otvaranja Šehidske džamije u Plavu konačno sam upoznao ovog plemenitog insana Božidara i njegovu djevojku Snježanu. Oni su Cetinja doputovali da budu dio ovog historijskog dana i otvaranja džamije. Oni su pravoslavci, upravo zbog toga njihovo prisustvo je uveličalo jedan ovako važan skup.

Nakon svečanog ručka Božidar je briljantno govorio. Sa njigovim promišljanjima, osjećanjima i velikodušnošću oduševio je Majke Srebrenice koje su ga pohvalile kao primjer kakvi ljudi trebaju biti. Najzad, mnogi su mu čestitali i zahvalili se na dolasku i obraćanju.

Božidar Proročić nakon višegodišnjeg rada, istraživanja i pisanja je objavio djelo - studiju o Bošnjacima na više od 600 stranica, kako on kaže za ovo djelo, ”ne predstavlja samo dokument, već svojevrsni amanet budućim generacijama, svjetlost koja pokušava obasjati sve aspekte Bošnjaka”. Proročićevo djelo svjedoči o borbi Bošnjaka za očuvanje identiteta, bosanskog jezika, tradicije i vjere... Na FB profilu Božidar je u povodu objave knjige napisao:

- Ima nešto duboko, gotovo mistično u toj istorijskoj borbi za Bošnjake — borbi koja nije samo politička, već ontološka, duhovna i kulturna. To je borba za očuvanje identiteta, jezika, tradicije i vjere, za pravo na postojanje i prepoznavanje u vremenu koje često zaboravlja one obespravljene, ali najsnažnije glasove. Moja autorska studija na više od 600 stranica ne predstavlja samo dokument, već svojevrsni amanet budućim generacijama, svjetlost koja pokušava obasjati sve aspekte Bošnjaka.

Knjiga je nastala kao plod višegodišnjeg truda i predanosti, želje da se pruži glas onima čiji je glas često bio često van vremena i prostora. Poslije više od jednog vijeka nepravdi, asimilacija, negiranja i stradanja, Bošnjaci su kroz moju knjigu predstavljeni onako kako im sa punim pravom pripada — časno, dostojanstveno i uzvišeno. Ovo je priča koja prelazi granice Crne Gore, Sandžaka, Bosne i Hercegovine, priča koja se proteže do dalekog Luksemburga i obala Amerike, pokazujući snagu jednog naroda da opstane i da se iznova gradi uprkos svim nedaćama.

Ova knjiga je moj izraz zahvalnosti i ponosa na moje prijateljstvo sa Bošnjacima, na njihovu gostoprimljivost, toplinu i neiscrpnu snagu duha. To je odraz mog uvjerenja da je kultura, kao temelj identiteta, najveće oružje u borbi protiv zaborava. Ponosan sam na ovu kulturološku borbu, na doprinos razumijevanju i poštovanju među narodima. Ovo knjiga je blistavi zavjet, poziv na razmišljanje i svjedočanstvo o snazi naroda koji, uprkos svim izazovima, ostaje vjeran sebi i svojoj suštini, zaključio je Proročić.

Uz srdačne čestitke i zahvalnost, veliki ti aferim plemeniti insanu!

Božidar Proročić je rođen 3. januara 1979. godine na Cetinju.
Osnovnu i srednju školu je završio na Cetinju. Saobraćajni fakultet, dva smjera, završio je kao student generacije.
Sa 18 godina bio je najmlađi kolumnista u Crnoj Gori nedjeljnika „Onogošt“ kao i urednik kulturne rubrike istog sa 19 godina. U tom periodu objavio je više od 150 autorskih tekstova iz oblasti istorije, kulture, religije, filozofije književnosti. Kolumnista „Vijesti“, sarađuje sa portalima za kulturu i to: „Avlija“ iz Rožaja, Montenegrina.net, Bošnjaci.net, Odzivima, Kultu, i Kulturištima, Gledištima i brojnim drugim publikacijama i časopisima za kulturu i društveno-politička pitanja.
Specijalni je savjetnik u Kulturno-Ekonomskom centru Azerbejdžana u Podgorici za promociju kulture Azerbejdžana u Crnoj Gori.
Aktivno igra šah i ima zvanje majstorskog kandidata.
Govori engleski, italijanski, ukrajinski i ruski jezik, prevodi sa ukrajinskog.