Medrese i gimnazije Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini nude roditeljima i njihovim osnovcima programske kapacitete za sigurno i kvalitetno obrazovanje i odgoj, poručeno je danas u hutbi, koju je napisao Dževad Pleh, direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.
Povodom upisa u medrese i fakultete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ova hutba je pročitana u džamijama.

„U našem društvenom i kulturnom životu, kraj proljeća i početak ljeta protiču u znaku školskih aktivnosti u koje su uključeni, kako učenici, tako i njihovi roditelji, škole i obrazovne vlasti. Dok jedni samo završavaju još jednu školsku godinu, drugi prelaze iz osnovne u srednju školu ili se upisuju na fakultet. I jedni i drugi prolaze kroz prilično teška iskušenja izbora škole ili fakulteta i mogućnosti upisa, što bi dobrano moglo odrediti njihovu dalju životnu sudbinu. Zbog društvenog i kulturnog značaja ovih procesa, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini početkom mjeseca juna posveti jednu hutbu ovoj važnoj temi“, navedeno je u hutbi.

Učenje, znanje i poučavanje u islamskom svjetonazoru imaju veliki značaj, napomenuto je.
„Knjiga i pero su najviši simboli islamske civilizacije. Bog se u Kur'anu kune perom. Prve Božije riječi, objavljene Muhammedu, a.s., u pećini Hira, bile su u formi kategoričkog imperativa: 'Čitaj (proučavaj) u ime tvoga Gospodara Koji stvara'. Kur'anski pojmovi hikma (mudrost), ulul-elbab (razboriti), ulul-ilm (učeni) er-rasihune fil-ilm (u znanju temeljiti), visoko su rangirani. Od samog početka islamske povijesti učenost ima ultimativnu vrijednost na putu ispunjenja poslaničke misije Muhammeda, a.s., ali i kasnijeg širenja islamskog učenja“, naglašeno je u hutbi.

Znanje je svjetlo (nur), a neznanje mrak (zulumat), poručeno je, između ostalog, u hutbi.
„Kur'anske kategorije znanja i učenosti snažno su inspirisale muslimanska društva da vrlo rano pristupe osnivanju i organizaciji institucionalnog obrazovanja. Diljem muslimanskog svijeta osnivaju se mektebi i medrese, ali i visoka učilišta. Svaka kasaba imala je medresu, a veća mjesta i više njih. U vrijeme osmanske uprave, u Bosni je djelovalo na stotine medresa. Dolaskom austrougarske, a potom Kraljevine Jugoslavije, njihov se broj sve više smanjuje, da bi poslije Drugog svjetskog rata potpuno nestale, osim Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i Alaudin medrese u Prištini“, navedeno je u hutbil.

Obnovom državnosti nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i herojski izvojevane slobode, u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i kao javne ustanove pri kantonalnim ministarstvima obrazovanja, djeluje sedam medresa i dvije gimnazije, te medresa u Novom Pazaru. Više od tri hiljade učenika i učenica svoje obrazovanje i odgoj stiču u medresama.


„U medresama se danas uči sve što se uči i u drugim srednjim školama, s tim da, medrese pored općih odgojno-obrazovnih područja razvijaju i islamsko odgojno-obrazovno područje što ih čini dodatno privlačnim i zanimljivim. One su javne ustanove i one provode sve programske zadatke ministarstava obrazovanja“, istaknuto je u hutbi.

Kao odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice, one provode i programske zadatke Rijaseta IZ, koji se naročito tiču duhovnog profiliranja učenika, gdje se kur’anski imperativ „učenja u ime Boga“ shvata kao etički uvjetovano učenje koje poštuje moralna načela i koje teži Božijem zadovoljstvu.
„Allahov poslanik Muhammed, a.s., pravio je razliku između korisnog i beskorisnog znanja, te je činio dovu: 'Bože sačuvaj me od znanja koje ne koristi'. Sve ove komparativne prednosti medresa nude solidnu odgojno-obrazovnu osnovu svojim svršenicima za kvalitetno i raznovrsno fakultetsko obrazovanje. Povratne informacije o uspjesima naših alumnista najbolja su potvrda ovih navoda“, naglašeno je u hutbi autora Pleha.

U medresama se posvećuje velika pažnja cjelovitom odgojno-obrazovnom programu.
„Pored najboljeg obrazovanja za naše učenike kojem težimo putem kvalitetnih nastavnih i vannastavnih sadržaja te pažljivo odabranih nastavnika koji na najbolji način pomažu učenicima u sticanju novih znanja i dolasku do spoznaje i kredibilnih uvjerenja zasnovanih na islamskom svjetonazoru, mi u medresama veliki značaj dajemo odgoju, izgradnji karakterne ličnosti i sticanju lijepih moralnih navika“, kazano je ovom prilikom.

Odgojni program rada podjednako se drži važnim kao i nastavni.

„Odgajatelji i odgajateljice naših učenika i učenica programski i svakodnevno istrajavaju na njegovanju najljepših vrlina i praktičnih navika težeći cjelovitoj, svjesnoj, jakoj i karakternoj ličnosti. Za uspješne i primjerne svršenike i svršenice medrese obično kažemo da oni nisu samo prošli kroz medresu nego je i medresa prošla kroz njih. Ovo su elementi koji medrese konceptualno čine drugačijim od drugih srednjih škola“, naglašeno je u hutbi.

U kontekstu ukupnog društvenog ambijenta gdje se pitanje općeg moralnog stanja nameće kao urgentno sociološko, psiho-pedagoško i vjersko-duhovno pitanje, medrese djeluju kao uređena ostrva pozitivnih primjera, akcentirano je u hutbi.

„S druge strane, porast negativnih društvenih pojava, nasilja u porodici, u školi, na javnom mjestu, gramziva pohlepa za više imetka, korupcija i zloupotreba društvene moći, prostitucija i protuprirodne seksualne sklonosti, odsustvo empatije i stanje općeg nezadovoljstva ličnim i društvenim statusom, pad samopoštovanja i poštovanja drugog, gubitak vjerskog entuzijazama i kvalitetne ibadetske veze s Gospodarom svjetova, samo su neki indikatori općeg moralnog stanja u društvu koji zabrinjavaju odgovorne posmatrače, a za mlade roditelje čija djeca ulaze u period srednjoškolskog puberteta, najranjivije životne dobi mlade ličnosti, postaju ozbiljan izazov. Zato, medrese i gimnazije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nude roditeljima i njihovim osnovcima svoje programske kapacitete za sigurno i kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje i odgoj“, poručeno je u današnjoj hutbi.

U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu hutbu je kazivao hafiz dr. Mensur-ef. Malkić.