VAKUFI, DŽAMIJE, IMAMI I MUTEVELIJE U KONJICU: AUSTROUGARSKI PERIOD I PERIOD KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
Autor: Muhamed Hodžić
Objavljeno: 21. Sep 2023. 21:09:15
Sažetak
Ovaj rad se zasniva na spisima Arhiva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i donosi pregled vakufske imovine po katastralnim općinama Konjica iz perioda austrougarske uprave te popis džamija, džemata, imama i mutevelija iz perioda Kraljevine Jugoslavije, čime se nastoji doprinijeti širem kontekstu istraživanja vakufskih institucija i vjerskog života na ovim prostorima.
Gruntovni podaci predstavljaju vrijedan izvor informacija o vlasništvu, upravljanju i korištenju zemljišta i nekretnina koji su pripadali vakufima. Takođe, spiskovi vjerskih službenika (imami, mualimi, sibjan mualimi, hatibi i imami matičari) pružaju nam uvid u organizaciju vjerskog i civilnog života u Konjicu u određenom periodu.
Cilj ovog rada je približiti historičarima i istraživačima dosad neobjavljenu arhivsku građu vezano za vakufsku imovinu i vjerske službenike sa konjičkog područja.
Ključne riječi: vakuf, džamija, imam, mutevelija, Konjic
Uvod
Riječ vakuf dolazi od arapskog glagola “veqafe”, što znači zaustaviti, zadržati, posvetiti. U fikhskim djelima vakuf se definira kao izuzimanje imovine voljom nekog lica iz njegovog vlasništva i njeno posvećivanje određenim ciljevima. Nastanak vakufa u Bosni i Hercegovini se povezuje sa dolaskom Osmanlija u naše krajeve. U tom periodu institucija vakufa je najviše doprinijela razvitku gradova. U okviru vakufa građene su džamije, karavan-saraji, mektebi, dućani i nastajale su kasabe.[1]
U pisanim dokumentima Konjic, kao naselje na desnoj obali Neretve, prvi put se spominje 16. juna 1382. godine. Radilo se o jednom ugovoru između Dubrovčana i Vlaha da svojom karavanom prenesu olovo iz Podvisokog preko Konjica u Dubrovnik. U vrijeme otomanske uprave Konjic je imao karakter saobraćajnog čvora i usputne stanice na putu od carigradskog druma dolinom Neretve prema moru. Između 1550. i 1574. godine trg Konjic je dobio status kasabe pod nazivom Neretva, ali je korišćen naziv Konjic sve do početka XVIII vijeka. Godine 1574. Konjic je imao tri mahale, od kojih je jedna bila muslimanska (mahala mesdžida Ahmeda Tabandže – Tabanice) i dvije nemuslimanske mahale (bivše selo Trešanica i mahala Gornje Konjice). Između 1537. i 1585. godine na lijevoj obali Neretve Osmanlije su počele da grade novo naselje, kom su dale status kasabe i naziv Belgraddžik. Kasaba je 1585. godine imala tri muslimanske i jednu nemuslimansku mahalu. Krajem XVI i početkom XVII vijeka kasaba je dobila i svoju četvrtu muslimansku mahalu.[2]
Godine 1833. dvije nahije su dobile status kaza (srezova) pod nazivima Neretva i Konjice (Konjiće). Prilikom osnivanja Bosanskog vilajeta 1865. godine obje su objedinjene u jednu kazu pod nazivom Sa Neretvom Konjice (Mea Neretva Konjiće), a od 1867. godine samo Konjiće. Tada su objedinjene i dvije kasabe u jednu pod nazivom Konjiće. Tako je ostalo sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine. Odmah po dolasku austrougarske vlasti su kazu Konjiće preimenovale u kotar pod nazivom Konjica, a kasabu Konjiće u grad pod nazivom Konjica.[3]
Propašću Austro-Ugarske monarhije, odnosno uspostavom Kraljevine Jugoslavije, kotar Konjic je preimenovan u srez.
Poznati turski putopisac Evlija Čelebi je tokom njegovog putovanja po Bosni i Hercegovini 1664. godine napisao o Konjicu da ta kasaba ima šest mahala (na obje strane Neretve), osam džamija (mihrab), dvije medrese, dvije derviške tekije (hanikah), tri mekteba, jedno manje kupatilo i dva svratišta (hana) od kojih je jedno u čaršiji.Tu ima sedamdeset pet dućana.[4]
Husein Đogo u „Novom Beharu“ iz 1934. godine, pišući o prošlosti Konjica, u kojem je službovao kao učitelj početkom XX vijeka, govori o Ahmetagi Hadžizukiću. Budući da se tekst tiče i moguće prošlosti Prkanjske džamije donosim jedan dio: „O svome rodu pričao mi je r. Ahmetaga da su Hadžizukići rodom iz Medine od roda h. Hasana ili Husejna i da je takih plemena došlo u Bosnu svega 18. Hadžizukići su bili oprošteni od poreza, vlast ih nije smjela zatvoriti, oni nisu smjeli prositi i svake bi godine slali darove u Medinu službenicima Haremejna. [5]
Potvrdu ovih navoda Huseina Đoge nalazimo u zbirci gruntovnih knjiga Arhiva Islamske zajednice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: “Povodom sastavljanja gruntovnice godine 1892. uknjižena je na temelju očitovanja danog u zapisnik povjerenika za sastavljanje gruntovnih uložaka u Konjicu, od dne 20. februara 1892. pod stavkom broj 148, dužnost svagdašnjeg vlasnika nekretnina u A I (jedan), spremati devet groša u Medinu u svrhu razdjeljenja među sirotinju u korist: Vakufa Hadžizukića u Konjicu. Kotarski sud u Konjicu, 14. novembra 1910. godine.”[6]
Vakufska imovina kroz gruntovne knjige u Austro-Ugarskom periodu
Uspostava gruntovnica ozakonjena je Gruntovničkim zakonom za Bosnu i Hercegovinu iz 1884. godine, dok je sam proces osnivanja gruntovnica vršen postepeno a trajao je od 1885/86. do 1910. godine. [7]
Kada se uzme u obzir broj gruntovnih uložaka najveća katastralna općina je Konjic a zatim slijede: katastralna općina Orahovica, Tuhobić, Nevizdraci, Ostrožac, Gorani, Bjelimić, Buljina, Donje Selo, Kruščica, Seonica, Dragočaj, Jablanica, Lug i Podhum.
Pored naziva katastralne općine i broja gruntovnog uloška, vakufska imovina se opisuje kroz: A. Posjedovnicu, B. Vlastovnicu i C. Teretovnicu.
Slično današnjim zemljišnim knjigama, gruntovni uložak se sastoji od:
“Posjedovnice” koja sadrži podatke o katastarskim česticama, opis nekretnine, naziv, vrsta (mulk[8] , miria[9] ), veličina, odnosno površina nekretnine izražena u dunumima i metrima.
- “Vlastovnica” sadrži podatke o vlasniku nekretnine, dok
- “Teretovnica” sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena.
Nekretnine koje su “pod teretom” najbolje možemo sagledati kod opisa Vakufa Hadžizukića iz Konjica, kojem se na teret stavlja obaveza da prikuplja pomoć za siromašne u Medini.
Pored historijskog pregleda vakufskih dobara, zamljišne knjige mogu imati i dokaznu snagu, kao javna isprava.
Slijedi popis vakufske imovine po katastralnim općinama Konjica, sa imenima vakufa koji su navedeni u gruntovnim ulošcima a konkretniji podaci o vakufskim nekretninama mogu se naći u prijepisu gruntovne knjige.
Popis katastralnih općina:
1. Katastralna općina Konjic,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 48, 84, 153, 245, 282, 331, 313, 665, 666, 667, 668, 669,
- Vakuf Hadžizukića u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 142, 143 I 326,
- Vakuf Husein-begove džamije u Konjicu, gr.ul.br: 59, 670,
- Vakuf Mehmed Čauš džamije u Konjicu, gr.ul.br: 671,
- Vakuf Sulejman-pašine džamije u Konjicu, gr.ul.br: 672,
- Vakuf Hadži Zulfikarove džamije u Konjicu, gr.ul.br: 674,
- Vakuf Karađoz-begove džamije u Mostaru, gr.ul.br: 177.
2. Katastralna općina Orahovica,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 205, 259, 68, 269, 270, 653, 654, 655, 738, 911,
- Vakuf Husein-begove džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 4,
- Vakuf Mektebi ibtidaije u Idbru, gruntovni uložak broj: 1184.
3. Katastralna općina Tuhobić,
- Vakuf džamije u Tuhobiću, gruntovni ulošci broj: 13, 333, 334, 338, 338, 340, 786,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 902.
4. Katastralna općina Nevizdraci,
- Vakuf džamije u Lisičićima, gruntovni ulošci broj: 407, 418, 419,
- Vakuf džamije u Nevizdracima, gruntovni ulošci broj: 567, 567, 606.
5. Katastralna općina Gorani,
- Vakuf mejtefa u Goranima (selo Otežani), gruntovni uložak broj: 52,
- Vakuf džamije u Goranima (selo Otežani), gr.ul.br: 517, 518.
6. Katastralna općina Ostrožac,
- Vakuf džamije u Ostrošcu, gruntovni uložak broj: 29, 431,
- Vakuf Čauševe džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 432.
7. Katastralna općina Bjelimić,
- Vakuf džamije u Bjelimiću, gruntovni uložak broj: 633, 633.
8. Katastralna općina Buljina,
- Vakuf džamije Hadži Muhibije u Buljini (selo Lokva), gruntovni uložak broj: 433,
- Vakuf džamije u Parsovićima, gruntovi uložak broj: 661.
9. Katastralna općina Donje Selo,
- Vakuf džamije Gornje mahale u Seonici, gruntovni uložak broj: 15, 242.
10. Katastralna općina Kruščica,
- Vakuf džamije u Kruščici, gruntovni uložak broj: 428,
- Vakuf džamije u Kruščici (selo Jasenik), gruntovni uložak broj: 429.
11. Katastralna općina Seonica,
- Vakuf džamije u Seonici, gruntovni uložak broj: 19,
- Vakuf Donje džamije u Seonici, gruntovni uložak broj: 1130.
12. Katastralna općina Dragočaj,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 450.
13. Katastralna općina Jablanica,
- Vakuf džamije u Jablanici, gruntovni uložak broj: 335.
14. Katastralna općina Lug,
- Vakuf džamije u Jablanici, gruntovni uložak broj: 557.
15. Katastralna općina Podhum.
- Vakuf džamije u Podhumu, gruntovni uložak broj: 340.
Džemati, džamije i mutevelije u doba Kraljevine Jugoslavije
“Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 200 muslimanskih domaćinstava koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti.”[10]
Među arhivskom građom iz 1928. godine naišli smo na zanimljiv pregled odnosno kartu džemata konjičkog sreza, koja uključuje sljedeća mjesta: Kruščica, Buljina, Gorani, Podhum, Seonica, Tuhobić, Mrakovo, Čehari, Jablanica, Ostrožac, Gorica, Nevizdraci, Dragočaj, Donje Polje, Konjic, Orahovica, Polje, Umoljani, Lug, Turija, Župa, Visočica, Bjelimići, Spiljani, Lisičići, Idbar, Čelebići, Ostrožac, Dubočani, Konjic, Odžaci.
Prve džamije na području Konjica sagrađene su sredinom 16. stoljeća (Repovačka 1565., Čaršijska 1574.)
Kako se navodi u Salnami vilajeta Bosna iz 1870. godine, jednom od posljednjih pisanih izvora iz osmanske vladavine, u ovim krajevima u Konjicu je do tada bilo 17 sagrađenih džamija. U toku Austrougarske vladavine na području Konjica izgrađeno je 5 džamija. [12]
U dopisu Sreskog vakufskog povjerenstva u Konjicu, upućenog Vrhovnom starješinstvu islamske vjerske zajednice u Beogradu, iz 1932. godine[13] , navedene su sljedeće džamije odnosno vakufi i mutevelije na području Konjica:
1. Džamija Bjelimići, vakuf se nalazi u Bjelimićima, mutevelija je Rašid Trnka.
2. Džamija Buljina, vakuf se nalazi u džematu Buljina, mutevelija je Mustajbeg Buljina.
3. Džamija Gorani, vakuf se nalazi u džematu Gorani, mutevelija je Avdo Smajić.
4. Džamija Jablanica, vakuf se nalazi u džematu Jablanica, mutevelija je Alija Hindić.
5. Džamija Nevizdraci, vakuf se nalazi u džematu Nevizraci, mutevelija je Rustem Rustempašić.
6. Džamija Podhum, vakuf se nalazi u džematu Podhum, mutevelija je Salko Slato.
7. Džamija Sulejmanbeg, vakuf se nalazi u džematu Ostrožac, mutevelija je Mustafa Džino.
8. Džamija Seonica, vakuf se nalazi u džematu Seonica, mutevelija je Ahmed Uzunović.
9. Džamija Umoljani, vakuf se nalazi u Umoljanima, mutevelija je Mehmed Bandić.
10. Džamija Tuhobići, vakuf se nalazi u džematu Tuhobići, mutevelija je Rustem Rustempašić.
11. Džamija Husejnbeg, vakuf se nalazi u Konjicu, a mutevelija je Rustem Rustempašić.
12. Džamija H Husejnović H Ibrahim, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
13. Džamija Sulejman Paša, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
14. Džamija Mehmed Čauš, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
15. Džamija Smajo Masleša, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
16. Repovačka džamija, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
17. Junuz Čauševa džamija, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
Popis vjerskih službenika iz 1929. Godine
Vjerski službenici igrali su ključnu ulogu u održavanju vjerskog života u svom džematu, kao i u obavljanju civilnih dužnosti kao što su poslovi imama matičara. Popis vjerskih službenika iznosi osnovne biografske podatke o imamima, muallimima, sibjan muallimima, hatibima i imamima matičarima. Popis se sastoji od 9 rubrika:
1. Tekući broj,
2. Prezime i ime službenika,
3. Godina rođenja,
4. Vrši službu (imamsku, sibjanmullimsku, muallimsku, vjeroučiteljsku, vaisku),
5. U kojoj džamiji, mektebu, medresi i školi vrši službu, u kojoj općini, selu, mahali,
6. Kvalifikacije (u kojoj je medresi učio i kakvu ima svjedodžbu i sl.),
7. Otkada služi,
8. Ima li dekreta,
9. Opaska.
Ovaj detaljni popis će zainteresovati mnoge Konjičane, koji će u njemu naći imena svojih očeva i djedova, njihovo obrazovanje i rad u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Ostaje, međutim, potreba da se u jednoj sveobuhvatnijoj studiji istraže svi aspekti i konkretna uloga i utjecaj vakufa, džamija, džemata, imama i mutevelija na ukupan društveni razvitak muslimanskog stanovništva na području Konjica.
Popis je izvršilo Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Konjicu, 31. maja 1929. godine[14].
1. Pamuk Mustafa, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Ljutoj (općina Bjelimići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918., nema dekreta (zagubljen), traži prepis;
2. Trnka Rašid, rođen 1890. godine, imam i matičar i muallim u Odžacima (općina Bjelimići), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1916. godine, ima dekret;
3. Šurković Ahmed, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Jažeprosini (općina Bjelimići), školovanje nepoznato, radi od 1916. godine, nema dekreta;
4. Kovačević Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Parsovićima (općina Buljina), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1922. godine, ima dekret;
5. Mujić Vejsil, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Buljini (općina Buljina), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1906. godine, ima dekret;
6. Mujić Muharem, rođen 1900. godine, sibjan muallim u Bukovlju (općina Buljina), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1921. godine, ima dekret;
7. Badžak Mustafa, rođen 1870. godine, sibjan muallim u Galjevu (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1888. godine, ima dekrt;
8. Alić Bećir, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Homolju (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radio od 1910. godine, ima dekret;
9. Krzo Ramo, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Ugošću (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
10. Balić Abdulah, rođen 1870. godine, sibjan muallim u Balama (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1895. godine, ima dekret;
11. Karić Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Šunjima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, ima dekret;
12. Pirija Pašan, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Vrbljanima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, ima dekret;
13. Alihodžić Fazlo, rođen 1902. godine, sibjan muallim u Pirićima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, nema dekreta, moli za dekret;
14. Balić Osman, rođen 1868. godine, sibjan muallim u Vrbljanima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, nema dekreta;
15. Balić Zaim, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Zukićima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1908. godine, ima dekret;
16. Cokoja Bećir, rođen 1872. godine, imam i sibjan muallim u Gaćanima (općina Gorani), pohađao Merhemića medresu u Sarajevu, radi od 1895. godine, ima dekret;
17. Hondo Bećir, rođen 1890. godine, sibjan muallim u Oteležanima (općina Gorani), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1908. godine, ima dekret;
18. Grahić Ibrahim, rođen 1893. godine, sibjan muallim u Gaćanima (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1928. godine, nema dekreta, traži dekret pošto Bećir Cokoja ne može da obavlja službu;
19. Hrnjica Redžep, rođen 1898. godine, sibjan muallim u Studenčici (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1927. godine, dekret zagubljen;
20. Zukić Mustafa, rođen 1874. godine, sibjan muallim u Čelini (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret;
21. Šehić Salih, rođen 1858. godine, sibjan muallim u Baćini (općina Jablanica), pohađao Fejziju medresu u Travniku, radi od 1878. godine, nema dekreta;
22. Mahović Jusuf, rođen 1863. godine, imam matičar i muallim u Jablanici (općina Jablanica), pohađao Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu u Mostaru, radi od 1889. godine, ima dekret;
23. Masleša Ahmed, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Donjoj Jablanici (općina Jablanica), pohađao Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu u Mostaru, radi od 1925. godine, nema dekreta;
24. Rustampašić Rustam, rođen 1885. godine, muderis u medresi u Konjicu, pohađao Sultan Fatihovu medresu u Carigradu, radi od 1923. godine, ima dekret za muderisa;
25. Sokolović Sulejman, rođen 1877. godine, imam matičar i muallim Junuz-čauš (Čaršijske) džamije u Konjicu i muallim u mektebiibtidaiji u Konjicu, pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1897. godine, ima dekret;
26. Hadžić Mehmed-Ali, rođen 1889. godine, imam Husejn-begove džamije „Vardačke džamije“ (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
27. Džumhur Smajil, rođen 1857. godine, imam i hatib Repovačke džamije u Konjicu, pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret ali je zagubljen;
28. Džumhur Ahmed, rođen 1860. godine, imam i hatib u Mehmed-čauš džamiji te sibjan muallim u Karađoz-begovom ženskom mektebu u Konjicu, pohađao Sultan Fatihovu medresu u Carigradu, radi od 1893. godine, ima dekret;
29. Mušančić Šerif, rođen 1888. godine, imam u Zulfikar-pašinoj džamiji u Prkanju u Konjicu, pohađao medresu u Konjicu, radio od 1922. godine, ima dekret;
30. Žiko Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Donjem Čažnju (općina Krušćica), pohađao Kuršumliju medresu u Sarajevu, radi od 1916. godine, ima dekret;
31. Ćosić Mustafa, rođen 1893. godine, sibjan muallim u Jaseniku (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, nema dekreta, moli dekret;
32. Košpo Avdo, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Gornjem Čažnju (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1924. godine, nema dekreta;
33. Mustafić Bećir, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Krušćici (općina Krušćica), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1909. godine, ima dekret;
34. Terzić Ibrahim, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Solakovoj Kuli (općina Krušćica), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1920. godine, nema dekreta;
35. Košpo Mehmed, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Gornja Čaršija (općina Krušćica), pohađao medresu u Travniku, u Sarajevu i u Konjicu, radi od 1909. godine, ima dekret;
36. Habibija Abdulah, rođen 1879. godine, imam u Krušćici (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1905. godine, ima dekret;
37. Nezirić Derviš, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Krstenu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, ima dekret;
38. Nezirić Jusuf, rođen 1905. godine, sibjan muallim u Krstenu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1924. godine, nema dekreta;
39. Halebić Mehmed, rođen 1892. godine, sibjan muallim u Čeharima (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, imao dekret, oduzet mu od vojništva;
40. Krečinić Omer, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Lugu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1909. godine, ima dekret;
41. Hindić Bećir, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Lugu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1914. godine, ima dekret;
42. Čilić Mehmed, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Glogošnici (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1923. godine, ima dekret;
43. Proho Mustafa, rođen 1875. godine, sibjan muallim u Mrakovu (općina Mrakovo), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1914. godine, ima dekret;
44. Gostović Abdul Mumin, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Glodnici (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
45. Falan Mustafa, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Rodići (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
46. Proho Redžep, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Žuglićima (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, ima dekret;
47. Mehić Muharem, rođen 1880. godine, imam matičar i muallim u Lisičićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
48. Lepara Hamid, rođen 1898, sibjan muallim u Lisičićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1920. godine, ima dekret;
49. Halilović Jusuf, rođen 1887. godine, sibjan muallim u Hondićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
50. Balaban Šaban, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Treboju (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1917. godine, ima dekret;
51. Mezit Ibrahim, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Orahovici (općina Orahovica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1908. godine, ima dekret;
52. Hajdar Ibrahim, rođen 1875. godine, sibjan muallim u Čelebićima (općina Orahovica), radi od 1908. godine, ima dekret;
53. Zahirović Hasan, rođen 1884. godine, imama matičar i muallim u Ostrošcu (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
54. Idrizović Jusuf, rođen 1873. godine, sibjan muallim u Dobrigošću (općina Ostrožac), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1906. godine, ima dekret;
55. Džino Alija, rođen 1882. godine, sibjan muallim u Paprasku (općina Ostrožac, pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
56. Zahirović Salih, rođen 1868. godine, sibjan muallim u Seljanima (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret;
57. Vođo Derviš, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Ribićima (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1906. godine, ima dekret;
58. Zelić Selim, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Džepima (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, ima dekret;
59. Novalić Hasan, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Vrdolju (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1914. godine, ima dekret;
60. Maksumić Omer, rođen 1890. godine, sibjan muallim u Dubočanima (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, dekret imao ali ga zagubio;
61. Ahmić Smajil, rođen 1880. godine, imam matičar i muallim u Podhumu (općina Podhum), pohađao Merhemića medresu u Sarajevu, radi od 1904. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
62. Mujak Bešir, rođen 1887. godine, sibjan muallim u Prijeslapu (općina Podhum), pohašao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
63. Padalović Zulfo, rođen 1879. godine, sibjan muallim u Gostovićima (općina Podhum), pohađao medresu u Konjicu, radi od 194. godine, ima dekret;
64. Uzunović Ahmed, rođen 1877. godine, imam matičar i muallim u Seonici (općina Seonica), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1903. godine, ima dekret;
65. Pripo Šaban, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Gornjoj Višnjevici (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
66. Hakalović Muharem, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Trusini (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
67. Hakalović Abdul Mumin, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Raotići (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret, zagubio dektet;
68. Jusufbegović Fadil, rođen 1886. godine, imam matičar i muallim u Repovcima (općina Tuhobići), pohađao At-mejdan medresu u Sarajevu, radi od 1911. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
69. Halilović Fadil, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Herićima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
70. Šota Ramo, rođen 1902. godine, sibjan muallim u Grabovcima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1923. godine, nema dekret, moli za dekret;
71. Šabanović Osman, rođen 1906. godine, sibjan muallim u Tuhobićima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, ima dekret;
72. Pajić Hasan, rođen 1881. godine, sibjan muallim u Bijeloj (općina Turija), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret, zagubio dekret;
73. Kraljušić Ahmed, rođen 1900. godine, imam matičar i muallim u Prevlju (općina Turija), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1919. godine, ima dekret;
74. Bandić Mehmed, rođen 1885. godine, imam matičar i muallim u Umoljanima (općina Umoljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1919. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
75. Ćibo Mumin, rođen 1886. godine, imam i sibjan muallim u Špiljanima (općina Špiljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret;
76. Ćibo Šaćir, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Špiljanima (općina Špiljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, nema dekreta, moli dekret;
77. Zahirović Derviš, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Dobrigošću (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, nema dekret;
78. Đelmo Hasan, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Vrhu (nejasno napisano), možda Vrhovina (općina Ostrožac), radi od 1904. godine, ima dekret.
Fossnote:
1] https://vakuf.ba/bs/tekst/nastanak-vakufa-u-bih/3
2] http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=1830 Mulić, 2003.
3] Mulić, 2003, str.27.
4] Evlija Čelebija, Putopis, Veselin Masleša 1979, str. 477
5] Husein Đogo: Prilog povijesti Konjica i Gornje Hercegovine, NB, VIII (1934-1935), 1935.
6] GHB, Arhiv IZ, Zbrirka gruntovnih knjiga, Katastralna općina Konjic, broj gruntovnog uloška 142, C. Teretovnica.
7] https://vakuf.ba/assets/files/godisnjak.pdf
8] Mulk je zemljište u privatnom vlasništvu. Vidi opširnije: https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2021/03/Ramazanski-zakon.pdf
9] Miria je zemljište u državnom vlasništvu. Vidi opširnije: https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2021/03/Ramazanski-zakon.pdf
10] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-s/dzemat
11] GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, sign: V-45-30_N
12] https://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=19409:u-konjicu-obiljezen-7-maj-dan-dzamija&catid=201&Itemid=457
13] GHB, Arhiv IZ, zbirka povjerljive građe, POV-14-20_1932,
14] GHB, Arhiv IZ, Zbirka imama, sigr: ZI-2-215/1929
Ovaj rad se zasniva na spisima Arhiva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i donosi pregled vakufske imovine po katastralnim općinama Konjica iz perioda austrougarske uprave te popis džamija, džemata, imama i mutevelija iz perioda Kraljevine Jugoslavije, čime se nastoji doprinijeti širem kontekstu istraživanja vakufskih institucija i vjerskog života na ovim prostorima.
Gruntovni podaci predstavljaju vrijedan izvor informacija o vlasništvu, upravljanju i korištenju zemljišta i nekretnina koji su pripadali vakufima. Takođe, spiskovi vjerskih službenika (imami, mualimi, sibjan mualimi, hatibi i imami matičari) pružaju nam uvid u organizaciju vjerskog i civilnog života u Konjicu u određenom periodu.
Cilj ovog rada je približiti historičarima i istraživačima dosad neobjavljenu arhivsku građu vezano za vakufsku imovinu i vjerske službenike sa konjičkog područja.
Ključne riječi: vakuf, džamija, imam, mutevelija, Konjic
Uvod
Riječ vakuf dolazi od arapskog glagola “veqafe”, što znači zaustaviti, zadržati, posvetiti. U fikhskim djelima vakuf se definira kao izuzimanje imovine voljom nekog lica iz njegovog vlasništva i njeno posvećivanje određenim ciljevima. Nastanak vakufa u Bosni i Hercegovini se povezuje sa dolaskom Osmanlija u naše krajeve. U tom periodu institucija vakufa je najviše doprinijela razvitku gradova. U okviru vakufa građene su džamije, karavan-saraji, mektebi, dućani i nastajale su kasabe.[1]
U pisanim dokumentima Konjic, kao naselje na desnoj obali Neretve, prvi put se spominje 16. juna 1382. godine. Radilo se o jednom ugovoru između Dubrovčana i Vlaha da svojom karavanom prenesu olovo iz Podvisokog preko Konjica u Dubrovnik. U vrijeme otomanske uprave Konjic je imao karakter saobraćajnog čvora i usputne stanice na putu od carigradskog druma dolinom Neretve prema moru. Između 1550. i 1574. godine trg Konjic je dobio status kasabe pod nazivom Neretva, ali je korišćen naziv Konjic sve do početka XVIII vijeka. Godine 1574. Konjic je imao tri mahale, od kojih je jedna bila muslimanska (mahala mesdžida Ahmeda Tabandže – Tabanice) i dvije nemuslimanske mahale (bivše selo Trešanica i mahala Gornje Konjice). Između 1537. i 1585. godine na lijevoj obali Neretve Osmanlije su počele da grade novo naselje, kom su dale status kasabe i naziv Belgraddžik. Kasaba je 1585. godine imala tri muslimanske i jednu nemuslimansku mahalu. Krajem XVI i početkom XVII vijeka kasaba je dobila i svoju četvrtu muslimansku mahalu.[2]
Godine 1833. dvije nahije su dobile status kaza (srezova) pod nazivima Neretva i Konjice (Konjiće). Prilikom osnivanja Bosanskog vilajeta 1865. godine obje su objedinjene u jednu kazu pod nazivom Sa Neretvom Konjice (Mea Neretva Konjiće), a od 1867. godine samo Konjiće. Tada su objedinjene i dvije kasabe u jednu pod nazivom Konjiće. Tako je ostalo sve do dolaska Austro-Ugarske 1878. godine. Odmah po dolasku austrougarske vlasti su kazu Konjiće preimenovale u kotar pod nazivom Konjica, a kasabu Konjiće u grad pod nazivom Konjica.[3]
Propašću Austro-Ugarske monarhije, odnosno uspostavom Kraljevine Jugoslavije, kotar Konjic je preimenovan u srez.
Poznati turski putopisac Evlija Čelebi je tokom njegovog putovanja po Bosni i Hercegovini 1664. godine napisao o Konjicu da ta kasaba ima šest mahala (na obje strane Neretve), osam džamija (mihrab), dvije medrese, dvije derviške tekije (hanikah), tri mekteba, jedno manje kupatilo i dva svratišta (hana) od kojih je jedno u čaršiji.Tu ima sedamdeset pet dućana.[4]
Husein Đogo u „Novom Beharu“ iz 1934. godine, pišući o prošlosti Konjica, u kojem je službovao kao učitelj početkom XX vijeka, govori o Ahmetagi Hadžizukiću. Budući da se tekst tiče i moguće prošlosti Prkanjske džamije donosim jedan dio: „O svome rodu pričao mi je r. Ahmetaga da su Hadžizukići rodom iz Medine od roda h. Hasana ili Husejna i da je takih plemena došlo u Bosnu svega 18. Hadžizukići su bili oprošteni od poreza, vlast ih nije smjela zatvoriti, oni nisu smjeli prositi i svake bi godine slali darove u Medinu službenicima Haremejna. [5]
Potvrdu ovih navoda Huseina Đoge nalazimo u zbirci gruntovnih knjiga Arhiva Islamske zajednice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: “Povodom sastavljanja gruntovnice godine 1892. uknjižena je na temelju očitovanja danog u zapisnik povjerenika za sastavljanje gruntovnih uložaka u Konjicu, od dne 20. februara 1892. pod stavkom broj 148, dužnost svagdašnjeg vlasnika nekretnina u A I (jedan), spremati devet groša u Medinu u svrhu razdjeljenja među sirotinju u korist: Vakufa Hadžizukića u Konjicu. Kotarski sud u Konjicu, 14. novembra 1910. godine.”[6]
Uspostava gruntovnica ozakonjena je Gruntovničkim zakonom za Bosnu i Hercegovinu iz 1884. godine, dok je sam proces osnivanja gruntovnica vršen postepeno a trajao je od 1885/86. do 1910. godine. [7]
Kada se uzme u obzir broj gruntovnih uložaka najveća katastralna općina je Konjic a zatim slijede: katastralna općina Orahovica, Tuhobić, Nevizdraci, Ostrožac, Gorani, Bjelimić, Buljina, Donje Selo, Kruščica, Seonica, Dragočaj, Jablanica, Lug i Podhum.
Pored naziva katastralne općine i broja gruntovnog uloška, vakufska imovina se opisuje kroz: A. Posjedovnicu, B. Vlastovnicu i C. Teretovnicu.
Slično današnjim zemljišnim knjigama, gruntovni uložak se sastoji od:
“Posjedovnice” koja sadrži podatke o katastarskim česticama, opis nekretnine, naziv, vrsta (mulk[8] , miria[9] ), veličina, odnosno površina nekretnine izražena u dunumima i metrima.
- “Vlastovnica” sadrži podatke o vlasniku nekretnine, dok
- “Teretovnica” sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena.
Nekretnine koje su “pod teretom” najbolje možemo sagledati kod opisa Vakufa Hadžizukića iz Konjica, kojem se na teret stavlja obaveza da prikuplja pomoć za siromašne u Medini.
Pored historijskog pregleda vakufskih dobara, zamljišne knjige mogu imati i dokaznu snagu, kao javna isprava.
Slijedi popis vakufske imovine po katastralnim općinama Konjica, sa imenima vakufa koji su navedeni u gruntovnim ulošcima a konkretniji podaci o vakufskim nekretninama mogu se naći u prijepisu gruntovne knjige.
Popis katastralnih općina:
1. Katastralna općina Konjic,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 48, 84, 153, 245, 282, 331, 313, 665, 666, 667, 668, 669,
- Vakuf Hadžizukića u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 142, 143 I 326,
- Vakuf Husein-begove džamije u Konjicu, gr.ul.br: 59, 670,
- Vakuf Mehmed Čauš džamije u Konjicu, gr.ul.br: 671,
- Vakuf Sulejman-pašine džamije u Konjicu, gr.ul.br: 672,
- Vakuf Hadži Zulfikarove džamije u Konjicu, gr.ul.br: 674,
- Vakuf Karađoz-begove džamije u Mostaru, gr.ul.br: 177.
2. Katastralna općina Orahovica,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni ulošci broj: 205, 259, 68, 269, 270, 653, 654, 655, 738, 911,
- Vakuf Husein-begove džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 4,
- Vakuf Mektebi ibtidaije u Idbru, gruntovni uložak broj: 1184.
3. Katastralna općina Tuhobić,
- Vakuf džamije u Tuhobiću, gruntovni ulošci broj: 13, 333, 334, 338, 338, 340, 786,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 902.
4. Katastralna općina Nevizdraci,
- Vakuf džamije u Lisičićima, gruntovni ulošci broj: 407, 418, 419,
- Vakuf džamije u Nevizdracima, gruntovni ulošci broj: 567, 567, 606.
5. Katastralna općina Gorani,
- Vakuf mejtefa u Goranima (selo Otežani), gruntovni uložak broj: 52,
- Vakuf džamije u Goranima (selo Otežani), gr.ul.br: 517, 518.
6. Katastralna općina Ostrožac,
- Vakuf džamije u Ostrošcu, gruntovni uložak broj: 29, 431,
- Vakuf Čauševe džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 432.
7. Katastralna općina Bjelimić,
- Vakuf džamije u Bjelimiću, gruntovni uložak broj: 633, 633.
8. Katastralna općina Buljina,
- Vakuf džamije Hadži Muhibije u Buljini (selo Lokva), gruntovni uložak broj: 433,
- Vakuf džamije u Parsovićima, gruntovi uložak broj: 661.
9. Katastralna općina Donje Selo,
- Vakuf džamije Gornje mahale u Seonici, gruntovni uložak broj: 15, 242.
10. Katastralna općina Kruščica,
- Vakuf džamije u Kruščici, gruntovni uložak broj: 428,
- Vakuf džamije u Kruščici (selo Jasenik), gruntovni uložak broj: 429.
11. Katastralna općina Seonica,
- Vakuf džamije u Seonici, gruntovni uložak broj: 19,
- Vakuf Donje džamije u Seonici, gruntovni uložak broj: 1130.
12. Katastralna općina Dragočaj,
- Vakuf Junus Čauš džamije u Konjicu, gruntovni uložak broj: 450.
13. Katastralna općina Jablanica,
- Vakuf džamije u Jablanici, gruntovni uložak broj: 335.
14. Katastralna općina Lug,
- Vakuf džamije u Jablanici, gruntovni uložak broj: 557.
15. Katastralna općina Podhum.
- Vakuf džamije u Podhumu, gruntovni uložak broj: 340.
| Primjer detaljnog opisa gruntovnog uloška: Katastralna općina: Konjic, Broj gruntovnog uloška: 142. A. Posjedovnica. ![](“http://www.bosnjaci.net/foto/MuhamedHadzic_tekst_shema.jpg") Broj gruntovnog uloška: 142. Vlastovnica.  Broj gruntovnog uloška: 142. Teretovnica.  |
“Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 200 muslimanskih domaćinstava koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti.”[10]
Među arhivskom građom iz 1928. godine naišli smo na zanimljiv pregled odnosno kartu džemata konjičkog sreza, koja uključuje sljedeća mjesta: Kruščica, Buljina, Gorani, Podhum, Seonica, Tuhobić, Mrakovo, Čehari, Jablanica, Ostrožac, Gorica, Nevizdraci, Dragočaj, Donje Polje, Konjic, Orahovica, Polje, Umoljani, Lug, Turija, Župa, Visočica, Bjelimići, Spiljani, Lisičići, Idbar, Čelebići, Ostrožac, Dubočani, Konjic, Odžaci.
 Pregled novoformiranih džemata konjičkog sreza[11] |
Prve džamije na području Konjica sagrađene su sredinom 16. stoljeća (Repovačka 1565., Čaršijska 1574.)
Kako se navodi u Salnami vilajeta Bosna iz 1870. godine, jednom od posljednjih pisanih izvora iz osmanske vladavine, u ovim krajevima u Konjicu je do tada bilo 17 sagrađenih džamija. U toku Austrougarske vladavine na području Konjica izgrađeno je 5 džamija. [12]
U dopisu Sreskog vakufskog povjerenstva u Konjicu, upućenog Vrhovnom starješinstvu islamske vjerske zajednice u Beogradu, iz 1932. godine[13] , navedene su sljedeće džamije odnosno vakufi i mutevelije na području Konjica:
1. Džamija Bjelimići, vakuf se nalazi u Bjelimićima, mutevelija je Rašid Trnka.
2. Džamija Buljina, vakuf se nalazi u džematu Buljina, mutevelija je Mustajbeg Buljina.
3. Džamija Gorani, vakuf se nalazi u džematu Gorani, mutevelija je Avdo Smajić.
4. Džamija Jablanica, vakuf se nalazi u džematu Jablanica, mutevelija je Alija Hindić.
5. Džamija Nevizdraci, vakuf se nalazi u džematu Nevizraci, mutevelija je Rustem Rustempašić.
6. Džamija Podhum, vakuf se nalazi u džematu Podhum, mutevelija je Salko Slato.
7. Džamija Sulejmanbeg, vakuf se nalazi u džematu Ostrožac, mutevelija je Mustafa Džino.
8. Džamija Seonica, vakuf se nalazi u džematu Seonica, mutevelija je Ahmed Uzunović.
9. Džamija Umoljani, vakuf se nalazi u Umoljanima, mutevelija je Mehmed Bandić.
10. Džamija Tuhobići, vakuf se nalazi u džematu Tuhobići, mutevelija je Rustem Rustempašić.
11. Džamija Husejnbeg, vakuf se nalazi u Konjicu, a mutevelija je Rustem Rustempašić.
12. Džamija H Husejnović H Ibrahim, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
13. Džamija Sulejman Paša, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
14. Džamija Mehmed Čauš, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
15. Džamija Smajo Masleša, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
16. Repovačka džamija, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
17. Junuz Čauševa džamija, vakuf se nalazi u Konjicu, mutevelija je Rustem Rustempašić.
Vjerski službenici igrali su ključnu ulogu u održavanju vjerskog života u svom džematu, kao i u obavljanju civilnih dužnosti kao što su poslovi imama matičara. Popis vjerskih službenika iznosi osnovne biografske podatke o imamima, muallimima, sibjan muallimima, hatibima i imamima matičarima. Popis se sastoji od 9 rubrika:
1. Tekući broj,
2. Prezime i ime službenika,
3. Godina rođenja,
4. Vrši službu (imamsku, sibjanmullimsku, muallimsku, vjeroučiteljsku, vaisku),
5. U kojoj džamiji, mektebu, medresi i školi vrši službu, u kojoj općini, selu, mahali,
6. Kvalifikacije (u kojoj je medresi učio i kakvu ima svjedodžbu i sl.),
7. Otkada služi,
8. Ima li dekreta,
9. Opaska.
Ovaj detaljni popis će zainteresovati mnoge Konjičane, koji će u njemu naći imena svojih očeva i djedova, njihovo obrazovanje i rad u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Ostaje, međutim, potreba da se u jednoj sveobuhvatnijoj studiji istraže svi aspekti i konkretna uloga i utjecaj vakufa, džamija, džemata, imama i mutevelija na ukupan društveni razvitak muslimanskog stanovništva na području Konjica.
Popis je izvršilo Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Konjicu, 31. maja 1929. godine[14].
1. Pamuk Mustafa, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Ljutoj (općina Bjelimići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918., nema dekreta (zagubljen), traži prepis;
2. Trnka Rašid, rođen 1890. godine, imam i matičar i muallim u Odžacima (općina Bjelimići), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1916. godine, ima dekret;
3. Šurković Ahmed, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Jažeprosini (općina Bjelimići), školovanje nepoznato, radi od 1916. godine, nema dekreta;
4. Kovačević Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Parsovićima (općina Buljina), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1922. godine, ima dekret;
5. Mujić Vejsil, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Buljini (općina Buljina), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1906. godine, ima dekret;
6. Mujić Muharem, rođen 1900. godine, sibjan muallim u Bukovlju (općina Buljina), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1921. godine, ima dekret;
7. Badžak Mustafa, rođen 1870. godine, sibjan muallim u Galjevu (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1888. godine, ima dekrt;
8. Alić Bećir, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Homolju (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radio od 1910. godine, ima dekret;
9. Krzo Ramo, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Ugošću (općina Donje Selo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
10. Balić Abdulah, rođen 1870. godine, sibjan muallim u Balama (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1895. godine, ima dekret;
11. Karić Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Šunjima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, ima dekret;
12. Pirija Pašan, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Vrbljanima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, ima dekret;
13. Alihodžić Fazlo, rođen 1902. godine, sibjan muallim u Pirićima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, nema dekreta, moli za dekret;
14. Balić Osman, rođen 1868. godine, sibjan muallim u Vrbljanima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, nema dekreta;
15. Balić Zaim, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Zukićima (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1908. godine, ima dekret;
16. Cokoja Bećir, rođen 1872. godine, imam i sibjan muallim u Gaćanima (općina Gorani), pohađao Merhemića medresu u Sarajevu, radi od 1895. godine, ima dekret;
17. Hondo Bećir, rođen 1890. godine, sibjan muallim u Oteležanima (općina Gorani), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1908. godine, ima dekret;
18. Grahić Ibrahim, rođen 1893. godine, sibjan muallim u Gaćanima (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1928. godine, nema dekreta, traži dekret pošto Bećir Cokoja ne može da obavlja službu;
19. Hrnjica Redžep, rođen 1898. godine, sibjan muallim u Studenčici (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1927. godine, dekret zagubljen;
20. Zukić Mustafa, rođen 1874. godine, sibjan muallim u Čelini (općina Gorani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret;
21. Šehić Salih, rođen 1858. godine, sibjan muallim u Baćini (općina Jablanica), pohađao Fejziju medresu u Travniku, radi od 1878. godine, nema dekreta;
22. Mahović Jusuf, rođen 1863. godine, imam matičar i muallim u Jablanici (općina Jablanica), pohađao Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu u Mostaru, radi od 1889. godine, ima dekret;
23. Masleša Ahmed, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Donjoj Jablanici (općina Jablanica), pohađao Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu u Mostaru, radi od 1925. godine, nema dekreta;
24. Rustampašić Rustam, rođen 1885. godine, muderis u medresi u Konjicu, pohađao Sultan Fatihovu medresu u Carigradu, radi od 1923. godine, ima dekret za muderisa;
25. Sokolović Sulejman, rođen 1877. godine, imam matičar i muallim Junuz-čauš (Čaršijske) džamije u Konjicu i muallim u mektebiibtidaiji u Konjicu, pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1897. godine, ima dekret;
26. Hadžić Mehmed-Ali, rođen 1889. godine, imam Husejn-begove džamije „Vardačke džamije“ (općina Dragočaj), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
27. Džumhur Smajil, rođen 1857. godine, imam i hatib Repovačke džamije u Konjicu, pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret ali je zagubljen;
28. Džumhur Ahmed, rođen 1860. godine, imam i hatib u Mehmed-čauš džamiji te sibjan muallim u Karađoz-begovom ženskom mektebu u Konjicu, pohađao Sultan Fatihovu medresu u Carigradu, radi od 1893. godine, ima dekret;
29. Mušančić Šerif, rođen 1888. godine, imam u Zulfikar-pašinoj džamiji u Prkanju u Konjicu, pohađao medresu u Konjicu, radio od 1922. godine, ima dekret;
30. Žiko Ibrahim, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Donjem Čažnju (općina Krušćica), pohađao Kuršumliju medresu u Sarajevu, radi od 1916. godine, ima dekret;
31. Ćosić Mustafa, rođen 1893. godine, sibjan muallim u Jaseniku (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, nema dekreta, moli dekret;
32. Košpo Avdo, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Gornjem Čažnju (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1924. godine, nema dekreta;
33. Mustafić Bećir, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Krušćici (općina Krušćica), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1909. godine, ima dekret;
34. Terzić Ibrahim, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Solakovoj Kuli (općina Krušćica), pohađao medresu u Fojnici, radi od 1920. godine, nema dekreta;
35. Košpo Mehmed, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Gornja Čaršija (općina Krušćica), pohađao medresu u Travniku, u Sarajevu i u Konjicu, radi od 1909. godine, ima dekret;
36. Habibija Abdulah, rođen 1879. godine, imam u Krušćici (općina Krušćica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1905. godine, ima dekret;
37. Nezirić Derviš, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Krstenu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, ima dekret;
38. Nezirić Jusuf, rođen 1905. godine, sibjan muallim u Krstenu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1924. godine, nema dekreta;
39. Halebić Mehmed, rođen 1892. godine, sibjan muallim u Čeharima (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, imao dekret, oduzet mu od vojništva;
40. Krečinić Omer, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Lugu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1909. godine, ima dekret;
41. Hindić Bećir, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Lugu (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1914. godine, ima dekret;
42. Čilić Mehmed, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Glogošnici (općina Lug), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1923. godine, ima dekret;
43. Proho Mustafa, rođen 1875. godine, sibjan muallim u Mrakovu (općina Mrakovo), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1914. godine, ima dekret;
44. Gostović Abdul Mumin, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Glodnici (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
45. Falan Mustafa, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Rodići (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
46. Proho Redžep, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Žuglićima (općina Mrakovo), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, ima dekret;
47. Mehić Muharem, rođen 1880. godine, imam matičar i muallim u Lisičićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1900. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
48. Lepara Hamid, rođen 1898, sibjan muallim u Lisičićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1920. godine, ima dekret;
49. Halilović Jusuf, rođen 1887. godine, sibjan muallim u Hondićima (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
50. Balaban Šaban, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Treboju (općina Nevizdraci), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1917. godine, ima dekret;
51. Mezit Ibrahim, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Orahovici (općina Orahovica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1908. godine, ima dekret;
52. Hajdar Ibrahim, rođen 1875. godine, sibjan muallim u Čelebićima (općina Orahovica), radi od 1908. godine, ima dekret;
53. Zahirović Hasan, rođen 1884. godine, imama matičar i muallim u Ostrošcu (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
54. Idrizović Jusuf, rođen 1873. godine, sibjan muallim u Dobrigošću (općina Ostrožac), pohađao Koski Mehmed-pašinu medresu u Mostaru, radi od 1906. godine, ima dekret;
55. Džino Alija, rođen 1882. godine, sibjan muallim u Paprasku (općina Ostrožac, pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
56. Zahirović Salih, rođen 1868. godine, sibjan muallim u Seljanima (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1904. godine, ima dekret;
57. Vođo Derviš, rođen 1877. godine, sibjan muallim u Ribićima (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1906. godine, ima dekret;
58. Zelić Selim, rođen 1884. godine, sibjan muallim u Džepima (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, ima dekret;
59. Novalić Hasan, rođen 1895. godine, sibjan muallim u Vrdolju (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1914. godine, ima dekret;
60. Maksumić Omer, rođen 1890. godine, sibjan muallim u Dubočanima (općina Polje), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, dekret imao ali ga zagubio;
61. Ahmić Smajil, rođen 1880. godine, imam matičar i muallim u Podhumu (općina Podhum), pohađao Merhemića medresu u Sarajevu, radi od 1904. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
62. Mujak Bešir, rođen 1887. godine, sibjan muallim u Prijeslapu (općina Podhum), pohašao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
63. Padalović Zulfo, rođen 1879. godine, sibjan muallim u Gostovićima (općina Podhum), pohađao medresu u Konjicu, radi od 194. godine, ima dekret;
64. Uzunović Ahmed, rođen 1877. godine, imam matičar i muallim u Seonici (općina Seonica), pohađao Hanikah medresu u Sarajevu, radi od 1903. godine, ima dekret;
65. Pripo Šaban, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Gornjoj Višnjevici (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
66. Hakalović Muharem, rođen 1880. godine, sibjan muallim u Trusini (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, ima dekret;
67. Hakalović Abdul Mumin, rođen 1885. godine, sibjan muallim u Raotići (općina Seonica), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret, zagubio dektet;
68. Jusufbegović Fadil, rođen 1886. godine, imam matičar i muallim u Repovcima (općina Tuhobići), pohađao At-mejdan medresu u Sarajevu, radi od 1911. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
69. Halilović Fadil, rođen 1888. godine, sibjan muallim u Herićima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1912. godine, ima dekret;
70. Šota Ramo, rođen 1902. godine, sibjan muallim u Grabovcima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1923. godine, nema dekret, moli za dekret;
71. Šabanović Osman, rođen 1906. godine, sibjan muallim u Tuhobićima (općina Tuhobići), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1918. godine, ima dekret;
72. Pajić Hasan, rođen 1881. godine, sibjan muallim u Bijeloj (općina Turija), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret, zagubio dekret;
73. Kraljušić Ahmed, rođen 1900. godine, imam matičar i muallim u Prevlju (općina Turija), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1919. godine, ima dekret;
74. Bandić Mehmed, rođen 1885. godine, imam matičar i muallim u Umoljanima (općina Umoljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1919. godine, svi dokumenti kod Ulema-medžlisa u Sarajevu radi dobijanja dekreta za imama matičara;
75. Ćibo Mumin, rođen 1886. godine, imam i sibjan muallim u Špiljanima (općina Špiljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1910. godine, ima dekret;
76. Ćibo Šaćir, rođen 1894. godine, sibjan muallim u Špiljanima (općina Špiljani), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1916. godine, nema dekreta, moli dekret;
77. Zahirović Derviš, rođen 1886. godine, sibjan muallim u Dobrigošću (općina Ostrožac), pohađao medresu u Konjicu, radi od 1911. godine, nema dekret;
78. Đelmo Hasan, rođen 1878. godine, sibjan muallim u Vrhu (nejasno napisano), možda Vrhovina (općina Ostrožac), radi od 1904. godine, ima dekret.
Fossnote:
1] https://vakuf.ba/bs/tekst/nastanak-vakufa-u-bih/3
2] http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=1830 Mulić, 2003.
3] Mulić, 2003, str.27.
4] Evlija Čelebija, Putopis, Veselin Masleša 1979, str. 477
5] Husein Đogo: Prilog povijesti Konjica i Gornje Hercegovine, NB, VIII (1934-1935), 1935.
6] GHB, Arhiv IZ, Zbrirka gruntovnih knjiga, Katastralna općina Konjic, broj gruntovnog uloška 142, C. Teretovnica.
7] https://vakuf.ba/assets/files/godisnjak.pdf
8] Mulk je zemljište u privatnom vlasništvu. Vidi opširnije: https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2021/03/Ramazanski-zakon.pdf
9] Miria je zemljište u državnom vlasništvu. Vidi opširnije: https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2021/03/Ramazanski-zakon.pdf
10] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/muftijstva-s/dzemat
11] GHB, Arhiv IZ, zbirka varia, sign: V-45-30_N
12] https://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=19409:u-konjicu-obiljezen-7-maj-dan-dzamija&catid=201&Itemid=457
13] GHB, Arhiv IZ, zbirka povjerljive građe, POV-14-20_1932,
14] GHB, Arhiv IZ, Zbirka imama, sigr: ZI-2-215/1929