Arhiv Federacije u znak sjećanja na genocid u Srebrenici, u periodu od 4–11. jula 2023.godine organizuje izložbu pod nazivom „Underground-Pod zemljom“, koja će pored fotografija biti upotpunjena i javnosti po prvi put prezentirana sa orginalnim ličnim predmetima samih žrtava, te autentičnim audio i video i materijalima. Izložba će biti postavljena u atomskom skloništu na Ciglanama (ul.Husrefa Redžića).
U martu 1995. godine, Radovan Karadžić, predsjednik samoproglašenog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant njegovih oružanih snaga, naložio je snagama bosanskih Srba da muslimansko stanovništvo eliminišu iz enklava Srebrenica i Žepa. Dokument poznat pod nazivom „Direktiva 7“ predstavljao je uvod u zločine koji će biti počinjeni u julu 1995. godine. Drinskom korpusu Vojske Republike Srpske (VRS) naređeno je sljedeće:
“Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi.”
U julu 1995. godine, Direktiva 7 pretočena je u konkretan plan, čija je realizacija otpočela operacijom kodnog imena “Krivaja 95”.
U okviru tog organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske u julu 1995. godine, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke VRS.
Blizu 15.000 muškaraca Bošnjaka okupilo se na području Šušnjara i Jaglića i krenulo kroz šume u pokušaju da dođe do slobodne teritorije. Preko dvije trećine muškaraca koji su krenuli na ovaj put, koji će postati poznat kao Marš smrti, VRS je na kraju zarobila i ubila. U međuvremenu, baza UN-a u Potočarima postala je pretrpana. Do trenutka kada su vojnici VRS preuzeli kontrolu nad kampom, bez ikakvog otpora snaga UN-a, do 6.000 izbjeglica je bilo u holandskoj bazi, dok se više od 20.000 ostalih sklonilo u okolne fabričke zgrade. Pored nestašice hrane i vode, bošnjački civili u Potočarima suočavali su se sa neizrecivim zlostavljanjem od strane vojnika VRS. Preživjeli svjedoče o torturi, premlaćivanju, silovanju i ubistvima.
Snage VRS ubrzo su počele odvajati muškarce, dječake i starce od porodica. Žene, djeca i stariji su ukrcani u autobuse i prisilno deportirani u Kladanj. Muškarci i dječaci odvedeni su na mjesta zatočenja u Bratuncu i oko njega, i većina ih više nikada nisu viđeni živi.
Za samo sedmicu dana,VRS je pogubila preko 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka u Srebrenici i oko nje. Preko 25.000 žena i djece, od kojih su brojni prijavili silovanje i zlostavljanje od strane vojnika VRS, istovremeno je deportovano. U julu 1995., VRS je pokušala sakriti zločine sahranjujući tijela žrtava Srebrenice u niz primarnih masovnih grobnica u blizini mjesta pogubljenja. Javno otkriće ovih masovnih grobnica, međutim, potaknulo je još složeniju i sofisticiraniju operaciju prikrivanja između avgusta i novembra 1995. godine. Tokom tog perioda, VRS je ekshumirala tijela iz većine primarnih grobnica, i to u jako organizovanoj i sistematskoj operaciji, i prevezla ih na mjesta sekundarnih grobnica.
U nekim slučajevima, VRS je ekshumirala tijela pokopana u tim sekundarnim grobnicama, transportirala ih i treći put ih pokopala u tercijarne masovne grobnice. Operacija ponovnog ukopavanja okarakterizirana je kao asanacija, izraz koji označava sanitarne ili higijenske mjere. Sistemski proces pljačke masovnih grobnica i naknadno premještanje posmrtnih ostataka u sekundarne i tercijarne lokacije u pokušaju zataškavanja masovnog ubojstva fenomen je koji izvan konteksta bosanskog genocida nije viđen nigdje drugdje u svijetu. Akciju zataškavanja prvobitno su potajno izvršile inžinjerske jedinice zvorničke i bratunačke brigade koje su djelovale pod rukovodstvom glavnog štaba VRS. Međutim, kada se su vojni resursi pokazali nedovoljnim za ogroman zadatak koji je pred njima, čelnici RS-a bili su primorani da koriste civilnu radnu snagu i infrastrukturu u svom zločinačkom poduhvatu, uključujući javna komunalna poduzeća iz Zvornika i Bratunca.
Na području srednjeg Podrinja pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica s posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Najviše žrtava genocida pronađeno je i ekshumirano u 38 masovnih grobnica na području općine Zvornik.
Tokom genocida počinjenog u ljeto 1995. godine ubijene su 563 maloljetne osobe, a 60 žena se vodi kao nestale osobe.
Primarne grobnice gdje je pronađeno po 1.000 ubijenih su: Pilica (Zvornik), Brana Petrovci (Zvornik), Kozluk (Zvornik), Grbavci (Zvornik) i Glogova (Bratunac).
Najveća sekundarna grobnica je Kamenica (Zvornik) gdje su ekshumirane 1.153 osobe.
Najudaljenija masovna grobnica Srebreničana je pronađena u Kalinoviku, 200 kilometara od Srebrenice.
Jedna žrtva je pronađen u pet grobnica ali svega je pronađeno sedam kostiju, a da bi skelet bio kompletan, fali još 200 kostiju.
Izložba pod nazivom “Underground-Pod zemljom” smještena u atomskom skloništu (pod zemljom) ima za cilj da nas pokuša približiti događajima koji su predhodili genocidu putem autentičnih audio snimaka, te ukazati na razmjere genocida prikazivanjem slika i predmeta žrtava pronađenih u grobnicama na širem području Srebrenice odnosno Podrinja.
Izložba sadrži 30 fotografija 14 masovnih grobnica iz fundusa našeg arhiva i Memorijalnog centra Srebrenica kao i predmete žrtava pronađenih u masovnim grobnicama.
Fotografije su iz sljedećih masovnih grobnica:
1. Suha-Bratunac 11.05.2005. godine
2. Buljim- Slatina, Srebrenica 08.06.2004.godine
3. Sandići-Bratunac 16.06.2004.godine
4. Budak-Srebrenica 10.05.2005.godine
5. Bijećeva-Bratunac 05.08.2004.godine
6. Skelani-Srebrenica 26.04.2006.godine
7. Potočari-Srebrenica 10.07.2007. godine
8. Budak-Srebrenica 10.07.2007.godine
9. Ogradice-Vlasenica 11.06.2003. godine
10. Lažete (Orahovac)-Zvornik
11. Branjevo,
12. Konjević Polje,
13. Zeleni Jadar,
14. Skladište u Kravicama
Opisi za predmete
1. Miljaim Šabanović (1930. – 1995.) – RUČNI SAT
Ručni sat pripadao je žrtvi genocida Miljaimu Šabanoviću. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u sekundarnoj masovnoj grobnici Kamenica kod Zvornika. Sa posmrtnim ostacima pronađeni je i ručni sat.
2. Idriz Mujčić (1940. – 1995.) – TABAKERA
Tabakera je pripadala žrtvi genocida Idrizu Mujčiću. Idrizovi posmrtni ostaci pronađeni su u primarnoj masovnoj grobnici Kozluk kod Zvornika. Tabakera je pronađena uz posmrtne ostatke.
3. Dževad Suljić (1966. – 1995.) – KAIŠ
Ovaj kaiš pripadao je žrtvi genocida Dževadu Suljiću. Pronađen je zajedno sa posmrtnim ostacima u primarnoj masovnoj grobnici Kozluk kod Zvornika.
4. Sead Avdić (1966. – 1995.) – UPALJAČ
Upaljač je pripadao žrtvi genocida Seadu Avdiću. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u primarnoj masovnoj grobnici Cerska. Uz posmrtne ostatke pronađen je i upaljač.
5. Ohran Ljeskovica (1939. – 1995.) – KLJUČEVI
Ključevi od radionice pripadali su žrtvi genocida Ohranu Ljeskovici. Ohranovi posmrtni ostaci pronađeni su u primarnoj masovnoj grobnici Kozluk. Sa posmrtnim ostacima pronađeni su i ključevi njegove radionice.
6. Hamdija Mehmedović (1930. – 1995.) – NAOČARE
Naočare su pripadale žrtvi genocida Hamdiji Mehmedović. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Potočari kod Srebrenice. Sa posmrtnim ostacima pronađene su i naočare.
7. Husejin Bektić (1932. – 1995.) – TABAKERA
Tabakera je pripadala žrtvi genocida Husejinu Bektiću. Husejinovi posmrtni ostaci pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici Kamenica kod Zvornika. Sa posmrtnim ostacima pronađeni je i tabakera.
8. Rasim Džananović (1953. – 1995.) – RUČNI SAT
Ručni sat pripadao žrtvi genocida Rasimu Džananoviću. Rasimovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Nova Kasaba. Sa posmrtnim ostacima pronađeni je i ručni sat.
9. Maho Hirkić (1935. – 1995.) – TABAKERA
Tabakera pripadala žrtvi genocida Mahi Hirkiću. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u primarnoj masovnoj grobnici Lažete kod Zvornika. Sa posmrtnim ostacima pronađena je i tabakera.
10. Šaćir Šehić (1934. – 1995.) – DŽEPNI SAT
Džepni sat pripadao je žrtvi genocida Šaćiru Šehiću. Posmrtni ostaci pronađeni su u primarnoj masovnoj grobnici Lažete kod Zvornika. Sa posmrtnim ostacima pronađen je i džepni sat.
Navedenom događaju će prisustovati visoke zvanice BH diplomatije, predstavnici ambasada, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti svih nivoa u BiH, vjerskih institucija, nevladinog sektora.
Izložbu će otvoriti Premijer Federacije BiH, gospodin Nermin Nikšić.
Zbog važnosti teme pozivamo i obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici pozivamo Vas da medijski propratite otvaranje izložbe „Underground-Pod zemljom“, piše mr. sc. Hajrudin Ćuprija, V.D. drirektor Arhiva FBiH.