FELJTON: PUTINOVA GEOMETRIJA-OBNOVA ILI PROPAST POVIJESNE RUSIJE (30)
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 30. Nov 2022. 22:11:25
Kada su 8. decembra 1991. šefovi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine – Boris Jeljcin, Stanislav S. Šuškevič i Leonid Kravčuk – definitivno razmontirali Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika u mestu Viskuli u Bjeloveškoj šumi u Belorusiji, niko nije mogao ni slutiti da će tridesetak godina poslije krenuti nova drama upravo sa prostora bivših sovjetskih zemalja. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je preživio državni udar 19.8.1991.,ali je iz njega izašao veoma oslabljen, pojavio se posljednji put na televiziji tokom Božića 25. decembra da bi saopćio kraj Sovjetskog Saveza. Sljedećeg dana spuštena je crvena komunistička zastava a zalepršala je današnja trobojka.
U toj povijesnoj drami pratimo pokušaj stvaranja nove geopolitičke arhitekture svijeta koju provodi bez milosti „vladar“ ruske države Vladimir Putin. On je već tada imao jasan plan o obnovi stare slave koji je podrazumijevao gubitak nezavisnosti „povijesnih“ ruskih zemalja Ukrajine i Bjelurusije, a u planu su mu ostale Gruzija i Moldavije dok su centralnoazijske republike Kazahstan, Kirgistan, Turkemenistan, Tadžikistan, Uzbekistan – i tako već njegove marionete. Baltičke države – Litvanija, Latvija i Estonija – koje su sada ugrađene u zapadnoevropsku konstelaciju snaga, izazivaju kod Putinu osjećaj najveće nervoze i bijesa. U feljtonu Putinova geometrija – Obnova ili propast povijesne Rusije prof. dr. Adamir Jerković piše o agresiji Rusije na Ukrajinu. Autor govori o događajima bez presedana koji su potresli svijet i još uvijek nema naznaka o kraju ove postsovjetske drame. Feljton prati sve učesnice sukoba u Ukrajini, kako direktne tako i potencijalne. Ovo će, po svemu sudeći, biti dugotrajan rat. Ako je suditi prema Putinovom ludilu nije isključen ni nuklearni rat.


SCENARIO SUDNJEG DANA


Rusija bi u eventualnom ratu sa NATO-om mogla napasti koridor Suwałki i odvojiti baltičke članice Evropske Unije od Poljske i drugih zemalja Sjevernoatlantskog saveza. Radi se o stotinjak kilometara dugom putu na granici dvije zemlje koje pripadaju NATO-u - Poljskoj i Litvaniji - između ruske enklave Kalinjigrada i Bjelorusije.

Prve zemlje koje će se naći u eventualnom udaru na svjetski poredak biće baltičke države. Vojnim startezima to ne treba posebno objašnjavati. Suwałki je najopasnije mjesto na svijetu? U obračunu između Rusije i NATO-a, 'Suwałki jaz' bi vjerovatno bila prva tačka kontakta. Znate li gdje se nalazi? 'Suwałki jaz' se nalazi na puškometu Vladimira Putina. Možda Sulwaki na kartama nećete naći, ali pomoći ćemo vam da otkrijete njegovu poziciju. Radi se o stotinjak kilometara dugom putu na granici dvije zemlje koje pripadaju NATO savezu, Poljskoj i Litvaniji između ruske enklave Kalinjigrada i Bjelorusije. Ovo područje, koje je ime dobilo po poljskom gradu Suwałki, je zapravo najveće starteško mjesto i za NATO i Rusku Federaciju. Za Moskvu jer bi se mogle povezati ruske trupe u Kalinjingradu sa teritorijem Bjelorusije, koja je faktički ruski protektorat. Mnogi steratezi smatraju da bi ovaj uzani pojas bio početna tačka u Trećem svjetskom ratu.
Ovo područje bilo je jako privlačno turistima, a mjesto Druskininkai, koje sam posjetio, imao je od 1837. godine banju za državne službenike. Za vrijeme hladog rata ovo odmaralište je bila omiljena sovjetska destinacija za odmor.
Pošto je Litvanija u sastavu NATO-a stanovnici se nadaju da će Sjevernoatlantski savez zaštititi Litvaniju, zemlju koja ima nepuna 3 miliona stanovnika. Zasada nema nikakvih vojnih naznaka da se ovdje nešto dešava. Ali...
Ovo je inače direktan kopneni put ka ruskoj enklavi Kalinjingradu. Litvanija poštuje odluku EU i omogućava tranzit sankcionirane ruske robe željeznicom preko svog teritorija do odsječene ruske enklave u Kalinjingradu. Evropske smjernice međutim zabranjuju cestovni tranzit ruskih prijevoznika robe. Ovo, naravno, izaziva bijes u Rusiji i Kalinjingradu i stvara strahovitu nervozu. Ruska oblast graniči se sa Litvanijom i Poljskom, članicama i Evropske Unije i NATO-a i, dakako, zavisi o cestovnom i željezničkom prevozu većine roba kroz Litvaniju. Ona je sada odsječena je od matične Rusije praktično od 17. 6. 2022. zbog sankcija koje je uvela Evropska Unija.
Bruxelles je zabranio Ruskoj Federaciji prevoz željeza, čelika i drugih metala do Kalinjingrada kroz zemlje članice Unije. Na popisu zabranjenih roba su se početkom jula našli cement i alkohol, dok će se promet ugljenom zabrannjen je u avgustu 2022. a naftni proizvodi u decembru iste godine.
Naziv „Suwałki Gap“ smislio je nekadašnji estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves neposredno pred sastanak s tadašnjom njemačkom ministricom odbrane Ursulom von der Leyen 2015. godine. Ilves je shvatio značaj ovog pojasa i htio je da podigne uzbunu zbog „rupe“ u odbrani Zapada. Rusija bi u eventualnom ratu sa NATO-om mogla napasti ovaj koridor i odvojiti baltičke članice Evropske Unije od Poljske i drugih zemalja Sjevernoatlantskog saveza. Nekadašnji predsjednik Tomas Ilves smatra da je ovaj prostor jako ranjiv, jer bi invazija na Litvaniju, Latviju i Estoniju odsjekla te zemlje od ostatka NATO-a. Ukoliko dođe do razvoja situacije u ovom pravcu Treći svjetski rat će biti nuklearna katastrofa. Iako je ovo upozorenje na Suwałki izrečeno neposredno nakon ruske invazije i aneksije Krima „scenario sudnjeg dana“ danas je postao izvjesnim dođe li do sukoba Ruske Federacije i NATO-a. Sjeveroatlantski savez je dosada izdvojio kao vojnu pomoć Ukrajini višeod 3 milijarde eura, a posljednja tranša od 500 miliona eura uplaćena je u oktobru 2022. godine. Prvi put Zapad je, preko Jensa Stoltebega i šefa diplomatije Evropske unije Josep Borell zaprijetio Rusiji da će biti uništena ako bude upotrijebila svoje nuklearne snage u Ukrajini. Kriza se tako sve više pojačava.
Da se vratimo ruskoj enklavi Kalinjingrad s početka priče. Nju je do završetka II svjetskog rata držao njemački Treći rajh i bila je poznata kao Königsberg. Nijemci su nakon rata protjerani iz Kalinjingrada. Oblast ima jedan milion stanovnika, sa mnogo vojnika. Ovdje je sjedište baltičke flote, a postavljeno je i nuklearno oružje. Nekadašnji premijer Rusije u Putinovo vrijeme Mihail Kasjanov rekao je da će “baltičke države biti sljedeće” padne li Ukrajina. Pristupanje Švedske i Finske u NATO-u moglo bi otežati eventualne ruske planove odvajanja baltičkih država, ali ništa nije isključeno kada je u pitanju ruski diktator Vladimir Putin.

(Sutra: Ulazak Švedske i Finske u NATO)

Foto: NATO