Pobuna u Ukrajini. Donjecki i Luhanski region
FELJTON: PUTINOVA GEOMETRIJA-OBNOVA ILI PROPAST POVIJESNE RUSIJE (17)
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 15. Nov 2022. 13:11:25
Kada su 8. decembra 1991. šefovi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine – Boris Jeljcin, Stanislav S. Šuškevič i Leonid Kravčuk – definitivno razmontirali Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika u mestu Viskuli u Bjeloveškoj šumi u Belorusiji, niko nije mogao ni slutiti da će tridesetak godina poslije krenuti nova drama upravo sa prostora bivših sovjetskih zemalja. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je preživio državni udar 19.8.1991.,ali je iz njega izašao veoma oslabljen, pojavio se posljednji put na televiziji tokom Božića 25. decembra da bi saopćio kraj Sovjetskog Saveza. Sljedećeg dana spuštena je crvena komunistička zastava a zalepršala je današnja trobojka.
U toj povijesnoj drami pratimo pokušaj stvaranja nove geopolitičke arhitekture svijeta koju provodi bez milosti „vladar“ ruske države Vladimir Putin. On je već tada imao jasan plan o obnovi stare slave koji je podrazumijevao gubitak nezavisnosti „povijesnih“ ruskih zemalja Ukrajine i Bjelurusije, a u planu su mu ostale Gruzija i Moldavije dok su centralnoazijske republike Kazahstan, Kirgistan, Turkemenistan, Tadžikistan, Uzbekistan – i tako već njegove marionete. Baltičke države – Litvanija, Latvija i Estonija – koje su sada ugrađene u zapadnoevropsku konstelaciju snaga, izazivaju kod Putinu osjećaj najveće nervoze i bijesa. U feljtonu Putinova geometrija – Obnova ili propast povijesne Rusije prof. dr. Adamir Jerković piše o agresiji Rusije na Ukrajinu. Autor govori o događajima bez presedana koji su potresli svijet i još uvijek nema naznaka o kraju ove postsovjetske drame. Feljton prati sve učesnice sukoba u Ukrajini, kako direktne tako i potencijalne. Ovo će, po svemu sudeći, biti dugotrajan rat. Ako je suditi prema Putinovom ludilu nije isključen ni nuklearni rat.


ANEKSIJA LUGANSKA

Nasilje u Lugansku je počelo od sredine marta 2014. godine kada naoružane grupe zauzimaju administrativne zgrade i policijske stanice.Vladimir Putin je 21. 2. 2022. uoči invazije na Ukrajinu potpisao ukaz o priznanju Luganske Narodne Republike.

Ukrajinska kriza eskalirala je u februaru 2014. godine nakon događaja u Kijevu. Predsjednik Viktor Janukovič je odbio dogovor sa Evropskom unijom kao prvom koraku u priključivanju te zemlje zapadnom bloku država. Antivladini protesti iza kojih su stajale zapadne zemlje, poznati kao Majdanski pokret, doveli su do svrgavanja predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča koji je bio najobičnija ruska marioneta. On je pred razjarenim narodom pobjegao u Rusiju. Kremaljski diktator Vladimir Putin je namjeravao Janukoviča instalirati na čelo nove Ukrajine kada ruske snage završe posao u toj zemlji 2022. godine. Ali, posao u Ukrajini je zapeo. Rusi nisu očekivali da će neuporedivo manja država pružiti ovoliki otpor.

Nakon pada Janukoviča na istoku Ukrajine secesijom je u oblasti Donbas izdvojen Lug(h)ansk. Nakon toga je okupiran u ruskoj vojnoj intervenciji na Ukrajinu 24. II 2022. godine. Ovo stanje nasilja počelo je od sredine marta 2014. kada naoružane grupe koje su nazvane „jedinice za samoodbranu“ u Donjecku i Luganjsku počele zauzimati administrativne zgrade i policijske stanice. Pobunjenici još nisu imali jasno izdefiniran stav šta tačno hoće. Jedni su zahtijevali da Ukrajina postane federacija, drugi su tražili prisajedinjenje Rusiji kako je to učinio Krim. Pobunjenici proglašavaju 27. aprila NR Luganjsk. U naredna dva mjeseca vlasti Luganjska uspostavljaju kontrolne tačke za izlazak i ulazak u grad Slovjansk. Putin je navodno tražio da se odgodi referendum o nezavisnosti, ali su to pobunjenici odbili. Proruski separatisti su 11. maja organizirali referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine i proglasili su nezavisnost 14. 5. 2014. godine. Navodno preko 90% glasača podržalo je nezavisnost Luganska. EU je proglasila ovaj referendum "nezakonitim". Niko nije priznao državu karikaturu, osim Južne Osetije. Kasnije će to učiniti proruske države Sirija, Venecuela i Nikaragva. Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora vlasti u Lugansku su zabranili učešće građana na njima. Prijećeno je smrću svakome ko bi glasao na ovim izborima. Zavjerenici su nekoliko sedmica prije glasanja zauzeli prostorije za glasanje, uništili opremu i sve dokumente te prijetili članovima odbora za izbore. Nakon toga je prelazna ukrajinska vlada započela „antiterorističke operacije“ kojima su zauzeli nekoliko odmetnih gradova. Učešće ruske vojske u ovim događajima je više nego očito. Tačno tri mjeseca iza toga, 22.5.2014. LNR proglašava ujedinjenje sa Donjeckom Narodnom Republikom u tzv. Federativnu Državu Novorusiju, ali se od te ideje brzo odsustalo. Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a američka ambasadorica je rekla da Washington vidi sve veći broj dokaza da Rusija postavlja temelje za pokušaj aneksije ukrajinskih regija Donjecka i Luganska na istoku i Hersona i Zaporožja na jugu Ukrajine. Ovo podrazumijeva postavljanje nelegitimnih vlasti u oblastima pod ruskom kontrolom, sa ciljem održavanja lažnih referenduma ili donošenja dekreta o pridruživanju Rusiji. Osam godina je trajalo takvo stanje dok predsjednik Rusije Vladimir Putin nije 21. 2. 2022. godine uoči invazije na Ukrajinu, koja je uslijedila tri dana kasnije, potpisao ukaz o priznanju Luganske Narodne Republike.

Sada se vratimo situaciju u Lugansku gdje prednjači Leonid Pasečnik. Za njega kažu da je miran i hladnokrvan sa velikim vojnim i sigurnosno-obavještajnim iskustvom. Radio je u ukrajinskoj sigurnosnoj agenciji. Predsjednik Juščenko odlikovao ga je vojnim ordenom jer je učestvovao u razbijanju velikog švercerskog kanala. Pasečnik je odbio da primi mito. U Ukrajini je nastavio da radi do 2014. godine, kada se pridružio Rusima. Nije se mogao kupiti za novac, ali državna moć ga je „uzela“. U junu 2014. imenovan je za ministra državne bezbednosti Luganska, a 2017. je postavljen za njenog lidera. Nekadašnji "predsednik" Luganska Igor Plotnicki je podnio ostavku, „zbog iscrpljenosti“, ali to je bila samo predstava. U ovoj „nezavisnoj“ državi traje danas pravi rat u kojem sudjeluje ruska vojska, a „nezavisni“ NRL ih pomaže sa svojim snagama. Rusi su krajem septembra 2022. godine organizirali referendum u Lugansku, Donjecku, Zaporožju i Hersonu na kojem su se stanovnici izjašnjavali o nezavisnosti. Početkom oktobra 2022. već je zasjedao Donji dom parlamenta, Duma. Poslanici, njih 412 od 450 koliko ih broji Duma, jednoglasno su potvrdili odluku predsjednika Vladimira Putina koji je 30. septembra potpisao akt o aneksiji četiri ukrajinske regije u sastav Rusije, tačnije Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk. Ova odluka daje pravo osobama koje stalno borave na teritoriju ove četiri regije da dobiju rusko državljanstvo sa svim predviđenim pravima. Premda je aneksija ilegalna i nije je priznala nijedna država svijeta, Vladimir Putin je izjavio kako ona predstavlja odraz volje građana koja je izražena na održanim referendumima, a koji su također bili nelegalni. Ruski predsjednik je pri tome s neviđenom drskošću pozvao Ukrajinu da prekine vatru i da se vrati za pregovarački sto, kao da Rusi nisu agresori. „Mi smo spremni za stol i govorili smo često o tome.“ Naglasio je da izbor naroda četiri regije neće biti predmet diskusije. „To je učinjeno i Rusija ih neće izdati. Kijev se mora prema izboru naroda odnositi sa poštovanjem. Branit ćemo to svim raspoloživim sredstvima kako bismo osigurali miran život ljudi. Izgradit ćemo ponovo porušene zgrade, stanove, sela, zgrade institucija kulture. Građane ovih regija podržat će sve republike unutar Ruske Federacije", zaključio je nadmeno Vladimir Putin.

(Sutra: Opskurna tvorevina u Donjecku)