Danas je u hotelu Europa održana Promocija knjige „Ja, Bosanac“ autora akademika prof. dr. Aleksandra Kneževića u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“.
Na početku promocije prisutnima se u svojstvu medijatora obratila akademkinja prof. dr. Zehra Dizdarević koja je govorila o biografiji autora akademika prof. dr. Aleksandra Kneževića kao i značaju njegove knjige koja na argumentiran način afirmiše bosanstvo kao nacionalnu kategoriju.
Potom se prisutnima obratio Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić koji je ukazao na najvažniju temu koju autor obrađuje u svojoj knjizi a koja se tiče bosanske nacije podvlačeći da je posebno važno razlikovati narod i naciju, te da narod čini zajednica koju karakterišu zajednički običaji, kultura, porijeklo,jezik itd, dok je nacija kategorija vezana za državu i označava pripadnost državi. I u tom smislu Bosna i Hercegovina ima više naroda ali samo jednu bosansku naciju. Sličnih primjera je mnogo ali je najeklatantniji Švicarska čiji stanovnici su nacionalno Švicarci a etnički Nijemci, Francuzi i Italijani. U SAD ima stotine naroda koje najčešće određuje porijeklo ali je jedna američka nacija. Jako je važno da se u Bosni i Hercegovini sve više afirmiše pojam Bosanac koji označava pripadnost Bosni i Hercegovini kao državi ne osporavajući etničku pripadnost svakog Bosanca. I to je centralno pitanje kojim se bavi knjiga „Ja, Bosanac“ koja je rađena na bazi priloga A. Kneževića u dnevnom listu „Oslobođenje“ u periodu juni 2010. – mart 2022.godine i daje veliki doprinos afirmaciji bosanstva kao nacionalne kategorije koja se poslednjih dvjesta godina kontinuirano potiskuje iz svijesti bosanskog čovjeka zaključio je akademik Kurtćehajić.
|
Promotor akademik prof. dr. Izet Mašić ie istakao da je osnovna autorova teza da „svaka država, pa tako i Bosna i Hercegovina ima budućnost samo kao građanska država, po konceptu koji treba postepeno uvoditi, a pri tome ne isključujući bilo koje identitete“. Te da svaki gradjanin BiH treba pripadati jednoj bosanskoj naciji, bez gubitka osjećaja etničke pripadnosti. Bosansko-hercegovački narod je prije više od 25 godina podijeljen u tri etničke grupe a svakoj grupi data su nacionalna (državna) obilježja BiH, Hrvatske i Srbije – što je podvala političara, bez reakcije onih kojima je podvaljeno. Suština građanske države je izražena etnokulturalnošću. Sintagma „konstitutivni narodi“ koju rabe političari (stranački liferi) i njihovi predstavnici u vladajućim institucijama je isprazna i više od 25 godina politika BiH zloupotrebljava pogrešan prijevod „constituent people“ iz Dejstonskog Ustava, čiji original je sporan, jer ga gradjani nisu nikad ni vidjeli, a takav je zbog „neznanja prevodilaca ili je svjesno tako preveden po nečijoj instrukciji“. Autor knjige konstatira da je etnička homogenizacija štetna za razvoj BiH društva i ne bi se smjelo dozvoljavati da se pojedine etničke grupe zatvaraju u posebnim teritorijama, te da se BiH primarno može i treba sastojati od više teritorijalnih administrativnih multietničkih jedinica. Osnovna postavka ustavnog rješenja u BiH mora biti – da svaki građanin BiH mora imati jednaka prava bez obzira na to na kojem području države danas živi ili je ranije živio i eventualno kojoj etničkoj grupi pripada. Rješenje autor vidi u bosanstvu i bosancima koju krase visoka vjerska pluralnost unutar bosanstva, što je jedinstven kvalitet Bosne odvajkada.
|
Na kraju promocije prisutnima se obratio autor knjige akademik prof. dr. Aleksandar Knežević koji ima specifičan način posmatranja. U državi on vidi prvo administrativno-organizacione jedinice u kojima žive građani, a tek zatim građane koji mogu biti bosanski Bošnjaci, bosanski Hrvati, bosanski Srbi i drugi. Njihova etničnost je njihova privatna stvar.
U periodu razaranja Bosne i Hercegovine (od 1990. do danas) u praksu su uvedeni pogrešni termini i pojašnjenja pojedinih pojava. Etničke političke stranke (ima ih mnogo više od tri) to podržavaju, a opozicione stranke to ne prepoznaju. Tako se naprimjer koristi termin „nacionalni“ kada se govori o etničkim grupama, umjesto „etnički“; a nacija je nezamisliva bez vlastite teritorije; u praksi se koristi termin konstitutivni narodi koga nema u Daytonskom mirovnom sporazumu; pogrešnim naglaskom došlo se do termina legitimnog predstavljanja naroda (tri naroda) umjesto naroda (stanovnika države ili njenog dijela). Ove pojave se pojašnjavaju u knjizi da bi se na kraju dao spisak od 51 u praksi pogrešno korištenog koncepta, termina ili pojašnjenja, što onemogućava razvoj pravnog sistema države. Akademik Knežević također u knjizi daje svoju vizija osnova ustava Bosne i Hercegovine, kao i izbornog zakona.