Analiza: Trideset godina nakon pada Vukovara u ruke okupatora
VUKOVAR, GRAD PIJETETA I PODJELA 30 GODINA OD OKUPACIJE
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 17. Nov 2021. 18:11:02
Piše: Stipe Majić



ZAGREB (AA) - Trideset godina nakon pada Vukovara u ruke okupatora i 23 godine nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 18. studeni/novembar važan je datum u novijoj hrvatskoj povijesti, o čemu svjedoči odluka Hrvatskog sabora, koji je u ožujku/martu 2020. godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Ovaj datum obilježava se kao državni praznik - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, jer uz Vukovar, Škabrnja je jedno od mjesta najvećeg stradanja u Domovinskom ratu.

Organizatori Kolone sjećanja na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara pozvali su povodom ovogodišnje 30. obljetnice građane da zbog epidemije koronavirusa ne dolaze masovno u Vukovar, kako se ne bi stvorile gužve, te da 18. studenog, umjesto toga, zapale lampione na prozorima svojih domova ili na ulicama svojih gradova.

Program "Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ 18. studenoga ni ove godine neće se zbog epidemije održati u krugu same bolnice, već u ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.

Za sudjelovanje u Koloni sjećanja nije potrebna Covid potvrda, no nužno je pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera tako da će svi sudionici Kolone biti dužni cijelo vrijeme imati zaštitne maske. Rad ugostiteljskih objekata na širem vukovarskom području ograničit će se do 21 sat, uz pridržavanje općih epidemioloških mjera.

Prošle godine, unatoč epidemiji, u Koloni sjećanja sudjelovalo je 10-ak tisuća osoba, a proteklih godina u Vukovaru se znalo okupiti i više od 25.000 osoba. Ove godine, s obzirom na jubilarnu godišnjicu, ali i nastavak epidemije, može se očekivati isti ili veći broj posjetitelja u odnosu na prošlu godinu.

- Kolona sjećanja -

Obilježavanje Dana sjećanja započet će tradicionalnim okupljanjem ispred zgrade Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. Kolona sjećanja duga 5,5 kiometara kretat će se ulicama Vukovara do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će se, uz svetu misu, položiti vijenci i zapaliti svijeće u spomen na hrvatske branitelje i civile poginule, ubijene i nestale u agresiji na Vukovar 1991. godine.

U Koloni sjećanja tradicionalno sudjeluju najviši državni predstavnici, od predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora do premijera, preživjeli branitelji Vukovara, veterani domovinskog rata, postrojbe Hrvatske vojske i građani koji na ovaj datum u Vukovar dolaze iz zemlje i iz inozemstva.

Kolona sjećanja u proteklim godinama bila je prostor za izraz unutarnjih političkih podjela, kada su, posebno u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i SDP-a, stvarane dvije različite kolone, čime je dio hrvatskih branitelja iskazivao svoje mišljenje o neadekvatnom odnosu vlasti prema Domovinskom ratu.

Iako je mirna integracija hrvatskog Podunavlja izvršena 1998. godine, pri čemu je u teritorij Republike Hrvatske reintegriran i Vukovar, primjer uspješnog, mirnog okončanja oružanog sukoba, do danas ostao je grad podjela i mjesto intenzivnog iseljavanja mladih, u inozemstvo ili u druge dijelove Hrvatske, ponajviše u Zagreb.

Od većih pogona koji danas zapošljavaju Vukovarce, prisutni su bivši jugoslavenski gigant "Borovo", zatim "Vuteks" i Luka, a jedan od najbogatijih gradova prema prihodu stanovnika u vremenima bivše Jugoslavije postao je mjesto značajnog iseljavanja, kao i velik dio istočne Hrvatske.

- Nacionalne podjele -

Nacionalno podijeljene škole segregiraju lokalnu hrvatsku i srpsku djecu, prije svega, zbog školskog programa koji je različit za pripadnike srpske nacionalne manjine, no posljednje ankete pokazuju kako je većina Vukovaraca za to da djeca idu u iste škole, ali i vrtiće, koji su također znali biti mjesta podjele u ovom gradu.

Smanjena mogućnost zaposlenja, klima društvene podjele te prometne, infrastrukturne izoliranosti uzrok su nezadovoljstva brojnih Vukovaraca koji upozoravaju kako se Hrvatska Vukovara sjeti samo nekoliko dana, oko obilježavanja Dana sjećanja.

Nacionalne podjele između lokalnog hrvatskog i srpskog stanovništva u Vukovaru eskaliraju nekoliko puta godišnje, najčešće kroz sukobe navijača te uvredljive grafite i poruke na ulicama grada i okolnih mjesta ispisane od obiju strana.

Aktualni gradonačelnik Vukovara je Ivan Penava, koji je napustio HDZ i prešao u stranku desne opcije, Domovinski pokret, kojoj je u međuvremenu postao predsjednik na nacionalnoj razini.

- Točan broj vukovarskih žrtava još uvijek nepoznat -

Bitka za Vukovar bila je 87-dnevna opsada Vukovara koju je provodila JNA, uz potporu paravojnih formacija Srbije, između 25. kolovoza/augusta i 18. studenoga 1991.

U Domovinskom ratu Vukovar su četiri mjeseca sustavno razarale različite postrojbe, a agresorska vojska 18. studenoga 1991. ulazi u razrušeni Vukovar, koji je bio u okruženju sa više od 600 tenkova i oklopnih transportera te više tisuća dobro naoružanih pripadnika različitih srpskih paravojski.

Točan broj vukovarskih žrtava je još uvijek nepoznat, no prema podacima Ministarstva obrane Republike Hrvatske iz 2006. godine, Hrvatska je u Vukovaru izgubila 879 vojnika, dok ih je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru, a bilježi se 1.131 ubijeni civil.

Na popisu od ožujka 1991. Vukovar je imao 44.639 stanovnika, a nakon pada grada protjerano je oko 22.000 osoba. Oko 8.000 hrvatskih branitelja i civila prošlo je kroz koncentracijske logore, oko 4.000 ih je ubijeno, poginulo ili nestalo, dok ih se 306 vodi nestalima. Nakon pada grada, na obližnjem stratištu na planini Ovčari ubijeno je ukupno 260 ranjenika i civila.

- Optužnice -

Zbog razaranja Vukovara, pripadnike JNA Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio je za zločin protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja. Mrkšić je na MKSJ-u osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva, okrutnog postupanja i mučenja, a Šljivančanin na 10 godina zbog mučenja. Slavko Dokmanović, ratni gradonačelnik Vukovara, optužen je i uhićen, ali je izvršio samoubojstvo prije presude.

Hrvatsko pravosuđe je podiglo optužnice za više pripadnika paravojnih srpskih postrojbi za vukovarske zločine, a 2005. srbijanski sud osudio je četrnaest vojnika paravojne formacije na ukupno 193 godine zatvora zbog masakra na Ovčari.

Optužnica MKSJ-a u slučaju Slobodana Miloševića okarakterizirala je cjelokupnu ofenzivu na Hrvatsku, među njima i na istočnu Slavoniju, kao "udruženi zločinački pothvat" sa ciljem uklanjanja nesrpskog stanovništva. Milošević je optužen u nekoliko točaka za zločin protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja i Ženevske konvencije, među njima i na području Vukovara. Preminuo je prije nego što je izrečena presuda.

U presudi iz svibnja 2013. godine, MKSJ je naveo da je JNA izvršila deportaciju civilnog stanovništva iz Vukovara kao zločin protiv čovječnosti.

Srbijanski sudovi su 2011. optužili više od 40 Hrvata za zločine počinjene u Vukovaru.