Šta je crvena linija preko koje se ne može preći?

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zahtijevaju od Milorada Dodika da prekine blokadu institucija Bosne i Hercegovine, opozove odluku kojom se zabranjuje primjena izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, obustavi od primjene odluka o formiranju agencije za lijekove entiteta RS, te prekinu sve dalje aktivnosti otimanja nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Ukoliko to učini, SAD i EU spremne su razgovarati o 14 prioriteta Evropske komisije, kao preduslovu dobijanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, aktivnostima naše države na reformama koje vode prema NATO članstvu, te realizaciji 5+2 preduslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, saznaju politicki.ba i raport.ba.

Ako se to ne desi, pokrenut će se mehanizmi zajedničkog uvođenja sankcija.

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, u intervjuu za BHRT najavio je da će sankcije "koje su na stolu", obuhvatiti pojedince, ali i firme koje stoje iza Dodika i njegovih aktivnosti. Prošle sedmice objavljeno je da su EU i SAD u sve tješnjojkoordinaciji u vezi sa situacijom u BiH.

Ministri vanjskih poslova EU susrest će se početkom naredne sedmice u Briselu na Vijeću za vanjske poslove (FAC). Na tom će forumu razgovarati o dešavanjima u BiH i mogućim odgovorima Unije na sve veće tenzije koje producira Dodik.

- Postoji rastuća koordinacija između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije kada je situacija na zapadnom Balkanu u pitanju. Amerikanci sve ozbiljnije govore o sankcijama, a sve je više i država članica EU koje su stava da se mora odlučnije reagirati. O sankcijama EU se odlučuje konsenzusom. Postoje i glasovi protiv uvođenja sankcija.

No, bilo je i ima protivnika toj politici EU i kada je Rusija u pitanju. Ali sankcije su već uvedene Kremlju i sve je više ljudi i firmi koji su na evropskoj "crnoj listi". Isto važi i za Bjelorusiju, naprimjer. Tako da sankcije Unije protiv Dodika i njegovih saradnika ne treba a priori isključivati - informacje su iz Brisela.

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), nevladine organizacije iz Brisela, u izjavi za Raport.ba i Politicki.ba ističe da je volja Zapada da reagira, neupitna.

- Iz izjava svih koji su bili u BiH u proteklom periodu, od Escobara do Eichhorst, sasvim je jasno da oni hoće da Dodik stane, povuče što je uradio i prekine najavljene aktivnosti na daljem razvlašćivanju države BiH.

I po izjavama i Dodika i stranaca jasno je da su stranci spremni razgovarati o temama koje su i politički predstavnici bosanskih Srba otvorili, uključujući i pitanje državne imovine, kao jednog od preduslova zatvaranja OHR-a, ali u skladu s relevatnim odlukama Ustavnog suda BiH.

Što se sankcija tiče, i Escobar je bio vrlo jasan - postoje, na stolu su. Iako ih ne žele koristiti, zapadne države će posegnuti za njima i pod udar će se naći ne samo pojedinci, već i pojedinci, ali i biznisi - kaže Ćerimagić.

Upitan da li je Njemačka među državama koje će primjeniti sankcije, on kaže da vjeruje da jeste, ali i da nije jedina.

- Postoji više država EU koje su voljne to uraditi. Nemojte zaboraviti i da je Velika Britanija za takvu odluku. Postoji zapadni konsenzus da stvaranje paralelnih institucija, urušavanje državnih institucija, neće proći. To je crvena linija preko koje se ne može preći.

Dodik je već najavio da je spreman vratiti se u institucije i odlučivati o izbornom zakonu i drugim stvarima, piše politicki.ba.