Zatvorene ovogodišnje 101. Šantićeve večeri poezije
MOSTARSKI KNJIŽEVNI KRUG JE OBILJEŽIO KULTURNI USPON MOSTARA
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 19. Oct 2020. 17:10:11


Nakon šestodnevnog trajanja sinoć su, otvaranjem izložbe dokumentarne građe Mostarski književni krug, autora Zlatka Serdarevića, završene 101. Šantićeve večeri poezije.

Autor je na dvanaest panela, preko faksimila dokumenata, nastojao približiti zlatno doba književno-izdavačkih uzleta grupe mostarskih književnika i pjesnika s kraja 19. i početkom 20. vijeka.
Izložbu je otvorio akademik Danilo Marić, koji je ustvrdio da se autor maksimalno predaje izučavanju kulturne istorije grada.

- Svaki grad ima nešto, ili nekoga, po kome se pamti. Tako je i svaka ovdašnja generacija imala po dva-tri Mostaranina kojima je dato da će se pamtiti, danas je to jedan od njih, zasigurno, Zlatko Serdarević, čovjek koji stiže do svakog mostarskog kutka od značaja, sa koga pokupi kajmak događaja, te ga vrijedno i temeljito slaže, kako slaže i podveleški domaćin sir u mijeh, ili hodbonjska čobanica u branzar, da preživi i u prigodama otvori, prelista, objavi i sačuva od zaborava. I odmah da kažem, ova izložba je prirodan nastavak Zlatkove prethodne izložbe posvećene Aleksi Šantiću, akcentirao je akademik Marić.



On je ukazao na činjenicu da se ovom izložbom želi ukazati na stasanje, rast i djelatnost jedne generacije mostarskih kulturnih poslenika koji su uspjeli dostići vrh piramide književnog i posebno pjesničkog stvaralaštva, čime su Mostar izdigli i ugurali u rang kulturne metropole balkanske regije.

- Taj rang je viorio na visinama na kojim se dugo zadržavao i, evo, ta refleksija je doprla i do ove generacije, u kojoj mladi mostarski umjetnici pokušavaju da oponašaju i slijede svoje uzore. A ti uzori, tada okupljeni oko "Zore" su, pod nazivom "Dvanaestorica mostarskih apostola": Drago Rajković, Milan Radulović, Ljubo Oborina, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Milan Ćuković, Atanasije Šola, Risto Pičeta Bošković, Dušan Bilić, Jovan Protić, Stevan Žakula i Svetozar Ćorović, potvrdio je Marić.



Ti pjesnici i književnici su , kako reče, bili inspirisani Bečom, Beogradom i naročito Novim Sadom i svoj rad su krunisali pokretanjem časopisa "Zora" 1896. godine. U ovome je naročito zaslužan Svetozar Ćorović, ali i Aleksa Šantić, koji na startu uspjevaju da okupe poznate književnike iz regiona, između ostalih i ova imena: Marko Car, Dragutin Ilić, Jovan Dučić, Vid Vultić, Branislav Nušić, Nićifor Dučić.Iznio je podatak da je Zora distribuirana do Beograda i Sarajeva, Banja Luke i Zagreba, Splita i Dubrovnika, Novog Sada i Trebinja, Negotina iKruševca, Šapca i Bihaća, Kijeva i Berlina, Graca i Trsta...

-Izložba Zlatka Serdarevića, sa 11 eksponata i stotinjak dokumenata, prati, prije svega, stasavanje pisaca Šantića, Ćorovića, Dučića i Đikića, nastajanje i život časopisa Zora, saradnju redakcije s piscima iz regiona, saradnju Mostarskog Književnog kruga sa listovima i časopisima, utemeljenje i rad Male biblioteke kao i druženja sa gostujučim piscima, rekao je akademik Danilo Marić.
Autor izložbe Zlatko Serdarević je kazao da je ova izložba skromnog obima jer je riječ o jednom velikom projektu ličnosti tog vremena realizovanom u dužem periodu i da je za njegovu temeljitu prezentaciju potrebno daleko više građe i prostora.



- Bez obzira na sve uzlete kasnijih generacija, sve do danas, niti jedna od njih nije uspjela prevazići ili barem ponoviti njihov doprinos afirmaciji književnosti i poezije, jer su oni uspijeli od Mostara napraviti kulturnu metropolu za šire prostore sa očitim refleksijama na današnji književni krug. Drugi cilj postavke je ne samo da prezentuje nastajanje, rast i dosege te generacije, nego da ukaže na vrlo važnu činjenicu. Naime, bazirajući se na tradiciji mostarskog književnog kruga, Ico Mutevelić se u elaboratu za pokretanje Prve književne komune upravo bazirao na toj tradiciji i sjajnom dobu Mostara. Prije Mutevelića, sličan pothvat u izdavačkoj djelatnosti, istina nešto skromnijih razmjera, ostvario je Bekir Kalajdžić. U ova dva slučaja tradicija je predstavljala presudni faktor za nova pregnuća oba navedena izdavača, naveo je Serdarević.
On je kazao da je pojava te mlade generacije pisaca s kraja 19. i početkom 20 vijeka došla kao plod snažnog utica vojvođanskih učitelja koji su službovali u mostarskoj školi.



-Dolaskom Vojvođana, Mađara, Čeha i Slovaka počinje evropeiziranje Mostara koje je dobilo visoke amplitude nakon povrtka pjesnika sa školovanja u inostarnstvu. Oni su predstavljali transmisiju uticaja posebno u oblasti kulture–ponajviše preko književnosti. Bečki valceri i mađarski čardaši postaju veoma omiljeni u Mostaru i ukazuje se potreba za narodnim preporodom, akcentirao je autor izložbe.

Po njegovim riječima Šantić se nakon školovanja u Trstu i Ljubljani zanima za italijansku i njemačku književnost, Ćorović i Dučić za rusku dok je pariški student Atanasije Šola okrenut francuskim piscima. Prema tome , ti mostarski književnici su bili pod snažnim uticajem istoka i zapada što je predstvljalo veliku vrijednost u njihovoj profilaciji.



-Često se misli da su taj književni krug činili samo Šantić, Ćorović, Dučić, Šola i Đikić. Međutim, on se proširio sa profesorskim kadrom iz mostarske gimnazije a to su : prota Jovan Protić-katiheta, u Zori zadužen za pripovjetke, Milan Ćuković, Stevan Žakula raniji student u Gracu i Vice Tripković.Pojava Zore ujedno označava fazu punog sazrijevanja ovih književnika, ali ne samo kao književnika nego i kao javnih kulturnih radnika. Do tada jak nacionalni centar Mostar postaje književno središte i postepeno preuzima primat Novom sadu, akcentirao je Seradrević u obračanju naotvaranju izložbe.

Ovom prilikom je kazao da izložbu pohranjuje u arhivu SPD Prosvjeta- Gradski odbor Mostar kako bi se mogla koristiti za pisanje radova o ovoj zlatnoj generaciji.