Sarajevo
KONFERENCIJA O SILOVANJU KAO SREDSTVU ZA POSTIZANJE CILJEVA GENOCIDA
Autor: MINA
Objavljeno: 08. Jul 2020. 20:07:09


Žrtve genocida u Srebrenici posebno boli to što i nakon četvrt stoljeća, nakon pravosnažnih presuda dva međunarodna suda, stotina otkrivenih masovnih grobnica i hiljada svjedočanstava preživjelih imamo, ne samo pojedince nego i zvaničnike koji, kako u Bosni, tako i u susjednoj Srbiji, a nažalost u posljednje vrijeme i u svijetu, čak i institucionalno, odlikuju osobe koje negiraju genocid. Takvi, svjesno ubijaju te ljude po drugi put, - izjavio je danas u Sarajevu reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Na otvaranju Konferencije "Dvadeset peta godišnjica od Genocida u Srebrenici: Silovanje kao sredstvo postizanja ciljeva genocida u Bosni i Hercegovini" reisu-l-ulema Kavazović je naglasio da živimo u nadi da će svijetom zavladati mir i zajedničke univerzalne vrijednosti ljubavi i solidarnosti među ljudima, koji neće dozvoliti da se on ponovi.



- Dvadeset i pet godina od Genocida je prilika da mi u Bosni Hercegovini, Evropi i Svijetu podsjetimo da mržnja, nacionalizam i rasizam podjednako pogađaju sve nas, bez izuzetka. Nema imunih društava i naroda na zlo. Pitanje je samo kako se mi prema tom zlu odnosimo, da li mu se suprotstavljamo ili ga hrabrimo, veličamo i opravdavamo, - kazao je reisu-l-ulema na koneferenciji koja se u organizaciji Rijaseta IZ u BiH održava u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Dodao je da je obradovan što je Zajednica organizovala ovaj događaj, da se još jednom svi podsjetimo na poseban i sistematičan zločin kojem su Bošnjaci bili izloženi kao narod, a koji je bio bitan dio genocidnog plana i namjere.

- Naravno, govorim o zločinu silovanja, kojeg su provodile agresorske snage u BiH. Silovanje spada u najteže zločine protiv čovječnosti koje u osnovi nosi genocidnu namjeru počinitelja, kao i istrebljenje. Zbog toga žrtvama silovanja dugujemo da se, ne jednom u godini, nego svakog dana upitamo, jesmo li uradili dovoljno i možemo li kao ljudi, ali i kao država oličena u tužilaštvu i sudu na svim razinama, ali i Zajednica, uraditi više da im se pomogne i da se istina o njihovoj patnji čuje, - kazao je reisu-l-ulema.



Uvodnim obraćanja na ovoj konferenciji održali su i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ, te Alija Tabaković, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Direktor Čolić je ovom prilikom najavio stalnu podršku IZ udruženjima preživjelih žrtava zločina silovanja, u skladu s mogućnostima, te naglasio da današnja konferencija treba da ponudi odgovore na određena pitanja.

- IZ u BiH se devedesetih godina, sada već prošlog vijeka, suočila sa nezamislivim zločinom sistematskog silovanja. U prvi mah nismo bili svjesni razmjera zločina. Za nas je to jednostavno bilo nepojmljivo. Kada smo čuli svjedočenja preživjelih žrtava, kada smo čuli za specijalizovane logore u kojima su silovane žene, ali i muškarci i djevojčice i kada smo kao imami i kao IZ morali u jeku najžešće agresije na naš narod i zemlju tražiti odgovore kako da tim ženama i muškarcima pomognemo, tada nismo imali nikakvo iskustvo na koje bismo se oslonili - kazao je direktor Čolić.



Međutim, kako je pojasnio, današnja konferencija, kojoj prisustvuju glavni imami, predstavnici nadležnih ministarstava, međunarodne zajednice, nevladinih organizacija i stručnjaci, treba sagledati odgovor Islamske zajednice od tih prvih dana.

- Želimo da vidimo šta smo učinili, šta bismo trebali još učiniti i želimo da vidimo kako svojim iskustvom možemo pomoći žrtvama seksulanog nasilja u konfliktima širom svijeta - kazao je Čolić.
Dodao je da se nada da će zaključci današnje konferencije trasirati buduće aktivnosti u Islamskoj zajednici po ovom pitanju, ali biti i vrlo korisni drugim akterima u državi, međunarodnoj zajednici i nevladinom sektoru.

Podsjećajući prisutne o važnosti uloge žene u genocidu, Alija Tabaković je istaknuo da su žene u julskim danima 1995-te u okolini Srebrenice preživjele silovanja, torture, grubo fizičko nasilje i izgladnjivanje, te ocijenio da su seksualno nasilje i silovanje u ratu i genocidu, ne samo u Srebrenici, već širom zemlje od Karaman kuće i Viline vlasi do Prijedora, sredstva političkog i vojnog urušavanja dostojanstva jednog naroda.



Između ostalog, dodao je da se danas suočavamo sa novim izazovom i da, ukoliko se možda nije moglo za Srebrenicu učiniti više 1995. godine, da se to danas, siguran je, može učiniti.
-Pitanje morala svakoga od nas u Bosni i dijaspori će biti dovedeno u pitanje, ukoliko budemo dozvolili da i nakon 25 godina od genocida na čelu Srebrenice bude osoba koja negira genocid. Žrtve genocida ne mogu emanet i teret prošlosti nositi sami na plećima. Zato vas molim da svi bez izuzetka budemo uključeni u borbu za prava na dostojanstvo naše domovine, ali i žrtava genocida. Samo tako i na takav način neće biti zaboravljene žrtve genocida, ali i svih drugih oblika ratnog zločina, uključujući i zločin silovanja, - poručio je Tabaković.

Tokom današnje konferencije, koja se održava uz poštivanje predviđenih epidemioloških mjera zaštite, teme će biti tretirane u okviru tri sesije "Život nakon četvrt stoljeća od genocida", "Silovanje kao sredstvo genocida" i "Odgovor države i društva na zločine silovanja".
U okviru konferencije je postavljena i izložba pod nazivom “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost“, autora dr. Hikmeta Karčića, koji je istraživač u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.



ZAKLJUČCI KONFERENCIJE O SILOVANJU KAO SREDSTVU POSTIZANJA CILJEVA GENOCIDA

Hitno usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida i svih presuđenih zločina u Bosni i Hercegovini ili pak, njegovo neodložno nametanje od strane visokog predstavnika u slučaju blokiranja, jedan je od zaključaka Konferencije „Dvadeset peta godišnjica od Genocida u Srebrenici: Silovanje kao sredstvo postizanja ciljeva genocida u Bosni i Hercegovini", koja je u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice (IZ) održana danas u Sarajevu.
Učesnici Konferencije su zatražili od nadležnih institucija, sudova i tužilaštava da efikasnije provode već usvojene zakonske odredbe, zaštite žrtve od novih trauma i pomognu im da izbjegnu dodatne troškove u građanskim parnicama.
Smatraju da je potrebno osigurati resurse u zajednicama za pružanje besplatne pravne pomoći za žrtve u svim situacijama koje su važne za ostvarivanje njihovih prava.
-Sve zajednice u kojima žrtve žive ohrabrujemo da pokažu interes za probleme žrtva i njihovih porodica, te da konkretno podrže aktivnosti i projekte kojim se rješavaju njihovi ekonomski i drugi problemi, na način da pojedinačno ili grupno iskoriste svoje javne pozicije za lobiranje prema nadležnim institucijama - jedan je od usvojenih zaključaka.
Ustvrđeno je da je potrebno ohrabriti i preživjele, koje pate u tišini, da potraže stručnu pomoć i da prijave zločine počinjene nad njima, te osigurati da zakonski regulisani prioriteti za „žene žrtva rata“ postanu realnost, što podrazumijeva prioritetno stambeno zbrinjavanje, brži i lakši pristup tržištu rada, pristup zdravlju, te psihološkoj i pravnoj pomoći.
Naglašeno je potreba za poduzimanjem aktivnosti koje će rezultirati prekidom prakse višestrukog davanja izjava istražnim organima, jer to često retraumatizira žrtve.
U kontekstu transgeneracijskog prijenosa traume, istaknuto je da bi, s obzirom na masovnost i masivnost traumatizacije u BiH, šira društvena zajednica trebala postati svjesnija ovih problema i aktivnije se uključiti u rad na redukciji posljedica ratne traume, jer to znači raditi i na budućnosti zemlje čije je društveno tkivo umnogome pocijepano i potreseno.
Između ostalog, učesnici su konstatirali i potrebu jačanja i razvijanja kapaciteta udruženja žrtava silovanja i njihovog osposobljavanja za samostalan rad, te pružanje pomoći djeci iz porodica čiji su roditelji žrtve ratnog silovanja kroz programe psihosocijalne podrške.
Učesnici su također istaknuli i potrebu uvođenje u obrazovni sistem lekcija iz bliske prošlosti baziranih na presudama međunarodnih i domaćih sudova, kako bi se preduprijedio sve agresivniji narativ koji dovodi u pitanje, ne samo genocid, nego i međunarodne presude.
Predloženo je i da studije o genocidu budu sačinjene kao dio formalnog i neformalnog obrazovanja, te konstatovana potreba nastavka promocije istine o genocidu u Srebrenici i drugim ratnim zločinima u BiH na međunarodnom planu, s posebnim akcentom na sprječavanje pokušaja prekrajanja historije, relativizacije zločina i zločinaca.
Bosna i Hercegovina, nažalost, ima iskustvo nošenja sa posljedicama genocida i drugih ratnih zločina, a naročito u odnosu prema žrtvama seksualnog nasilja u ratu, to naslijeđe kao i lekcije treba učiniti dostupnim na međunarodnom planu i naša zemlja treba biti ključnih akter međunarodnih inicijativa koje to imaju za cilj.
-Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i njene organizacione jedinice trebaju pitanje očuvanja istine o genocidu u Srebrenici staviti u vrh prioriteta u radu sa bošnjačkom dijasporom i međunarodnom zajednicom - također je jedan od usvojenih zaključaka današnje konferencije.