Državnički čin sedam sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine:Matu Tadića, Valerija Galića, Mirsada Ćemana, Seadu Palavrić, Margarita Caca Nikolovske, Tudora Patiru i Giovanni ja Grassoa. Imena dvojice sudija bit će zapisana crnim slovima u modernoj bosanskoj povijesti, imena predsjednika Ustavnog suda – Zlatka Kneževića i Miodraga Simovića

DR. MUSTAFA CERIĆ: Lijep je osjećaj kad zdrav razum pobijedi bolesni um i lijepo je saznanje da je bosanska država sposobna da zaštiti prava svojh građana od uzurpacije njihovog prirodnog prava na zemlju i prava da se mogu vratiti tamo odakle su nasilno protjerani.

Bilo bi građanski neodgovorno ne primjetiti i ne pohvaliti državnički čin sedam sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine: Matu Tadića, Valerija Galića, Mirsada Ćemana, Seadu Palavrić, Margarita Caca Nikolovske, Tudora Patiru i Giovanni ja Grassoa. Svojim glasovima za odbranu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta bosanske države, ove sudije su učvrstile najbitniji temelj u modernoj bosanskoj državi. To treba zapisati zlatnim slovima u bosanskoj povijesti. Uistinu, odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom se ukida član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištvu u manjem bosanskom entitetu može se mjeriti sa ZAVNOBiH-om i Referendumom od 1. marta, 1992. god. za bosansku slobodu i nezavisnost.

Nasreću ili nažalost, imena dvojice sudija bit će zapisana crnim slovima u modernoj bosanskoj povijesti, imena predsjednika Ustavnog suda – Zlatka Kneževića i Miodraga Simovića.
Namjerno, izostavljam spomenuti porijeklo sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Jer, ovdje se ne radi ni o naciji, ni o rasi, ni o strancu, ni o domaćinu. Ovdje se radi o zdravom razumu i prirodnom pravu. Nasuprot tih ljudskih vrijednosti stoje bolesni um i uzurpacija prava na imovinu, kao osnovnog ljudskog prava. Oboje - bolesni um i uzurpiranje prava - su rezultat etničkog čišćenja i genocida, genocida kojeg se negira a da bi se legalizirale genocidne posljedice kroz otuđivanje prava na genocidom oduzete imovine od prirodnih i pravnih vlasnika, koji su protjerani iz svojih domova, sela i gradova.

Stoga, bosanske državotvorne patriote moraju uvjek imati na umu sljedeće:

(1) Pojačana antibosansko-državna retorika od nelojalnih političara u Bosni znači namjeru da se pravno legalizira etničko čišćenje i genocid i to na način premjeravanja zemljišta, otuđivanja imovine prirodnim vlasnicima, koji su protjerani sa svojih ognjišta te na način upisivanja otuđenog imanja, poljoprivdernog i inog, neprirodnim i nelegalnim vlasnicima;

(2) Genocid nad lojalnim bosanskim građanima i dalje traje političkim, pravnim i medijskim sredstvima kroz manipulaciju, okupaciju državnih institucija tužiteljstva i sudstva i kroz medijsko čišćenje mozga manje otpornim bosanskim građanima;

(3) Zahtjev za smjenu “stranih sudija” u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nije motiviran bosansko-državnim patrioizmom, već obrnuto. Motiv da se uklone “stranci” svjedoci je u namjeri da se otvori put za uzurpaciju bosanske države, odnosne da se izvrši asimiliacija bosanske države u velikodržavne projekte susjeda, koji ne odustaju od namjere da aneksiraju bosansku državu za svoje sebične nacionalističke ambicije;

(4) Bosanske državotvorne patriote moraju biti budni, informirani i djelotvorni u zaštiti institucija bosanske države na svim nivoima, jer krajnji cilj projekta započetog genocida nad bosanskim građanima bio je i ostao bosanski etatocid (državocid). Nasreću, etatocidaši bosanske države su zakasnili, ali su, zato, sada pojačali i ubrzali svoje aktivnosti da ostvare taj neostvareni cilj - etatocid;

(5) Bosanski državotvorni patriote moraju znati da je bosanska država i cilj i sredstvo opstojnosti bosanskih građana, kao ravnopravnih pojedinaca u familiji europskih nacija. Bosanska država je cilj zato što je država nacija, koja je u Europi zaštićena prije nego vjera, a sredsvo je zato što Europa priznaje samo one nacije iza kojih stoje suverene države na principu demokracije i ljudskih prava;

(6) Bosna ne smije izgubiti iz vida da je uvjek bila i ostala pod budnim okom Vatikana, koji je živo zainteresiran da zna što se događa u Bosni. Stoga, nije slučajno što je biskup banjaljučki Franjo Komarica najglasniji u odbrani prava na zemljište i nekretnine, koje manji bosanski entitet želi uzurpirati kao posljedicu progona, etničkog čišćenja i genocida. U toj borbi biskup banjalučki Komarica ne smije ostati sam;

(7) Bosanski državotvorni patriote, posebno muslimani Bošnjaci/Bosanci treba da cijene pozitivnu ulogu Vatikana prema bosanskoj državi i bosanskim građanima svih vjera i nacija, posebno pokojnog papu Pavla II, ali i sadašnjeg papu Franju. Zato cijenim da je dužnost legalnih i legitimnih predstavnika u muslimana Bošnjaka/Bosanaca, kako duhovnih tako i političkih, da redovno informiraju rimskog papu o tome šta se događa u Bosni, ukazujući mu na vidljive i nevidljive znakove, koji prijete da se naruši bosanski mir i stabilnost, ali i da mu ponude prihvatljiv put za vraćanje i održavanje bosanskog mira i sigurnosti nakon rata i genocida;

(8) Bosanske državotvorne patriote moraju raditi svoju domaću zadaću za naciju i državu, odnosno ne smiju ljenčariti, kukati i prozivati međunarodnu zajednicu da uradi ono što je u opisu njihovog radnog, političkog, pravnog i patriotskog zadatka. Nije pametno previše testirati ni dobru volju ni predano strpljenje međunarodne zajednice u odnosu na bosansku državu. Dobra volja i predano strpljenje ne moraju biti vjećna vrlina onih od kojih se očekuju da uradi ono što je posao bosanskih državotvornih patriota;

(9) Ustavni sud Bosne i Hercegovine je osigurao važnu pobjedu za bosansku državu. Ali, to je samo još jedna dobivena bitka na kojoj se ne završava borba za bosansku državu, već tek počinje. Zato svi bosanske državotvorne patriote moraju raditi svoj posao savjesno i odgovorno inače ova pobjeda Ustavnog suda može biti uzaludna;

(10) Lijep je osjećaj kad zdrav razum pobijedi bolesni um i lijepo je saznanje da je bosanska država sposobna da zaštiti prava svojh građana od uzurpacije njihovog prirodnog prava na zemlju i prava da se mogu vratiti tamo odakle su nasilno protjerani.
Dakle, iz svega ovoga trebamo svi uzeti pouku, a to je da se ne smijemo opuštati, jer genocid se nastavlja drugim sredstvima, koja mogu biti opasnija zato što se njima želi legalizirati genocid prvim sredstvima, tj., progonima, etničkim čišćenjem i fizičkom likvidacijom.

Eto, dragi moji, to je to što sam danas htio podijeliti s vama u nadi da se razumijemo i da zajedno učimo dovu za mir i sigurnost naše nam jedine države - bosanske države! Amin!