Bošnjačka akademije nauka i umjetnosti: Akademska besjeda
AKADEMIK DR. KURTĆEHAJIĆ: 25. NOVEMBAR - DAN DRŽAVNOSTI, TREBAO BI SE OBILJEŽAVATI U CIJELOJ DRŽAVI BOSNI I HERCEGOVINI (VIDEO)
Autor: BANU
Objavljeno: 25. Nov 2019. 01:11:19


Danas je u okviru akademskih besjeda u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik (BANU) akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić održao predavanje na temu “Obnova državnosti BiH na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a”.

Ukazao je da je tih godina za Bosnu i Hercegovinu bio predviđen drugačiji scenario od strane velikodržavnih politika naših susjeda. Zloglasna Nezavisna država Hrvatska proglašena 10. aprila 1941. godine Bosnu i Hercegovinu je vidjela kao srce hrvatske države a Bošnjake muslimane kao Hrvate islamske vjeroispovijesti. Nasuprot tome velikosrpska politika zasnovana na djelu Homogena Srbija doktora prava Stevana Moljevića predviđala je da cijela BiH treba ući u sastav Velike Srbije koju pritom treba očistiti od nesrpskih elemenata.



Titov partizanski pokret je u takvim okolnostima spasio očuvanje biološke supstance Bošnjaka muslimana i stvorio pretpostavke za održavanje ZAVNOBiH-a čime su narodi Bosne i Hercegovine prvi put od 1463. godine i pada Bosne pod Osmanlije, dakle nakon 480 godina došli u situaciju da preko svojih narodnih pretstavnika slobodno odlučuju o svojoj sudbini.

U tom pogledu istakao je akademik Kurtćehajić na osnovu Titove inicijative i pune podrške u noći 25. na 26. novembar 1943. godine održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu. Tada je 247 delegata sa cijelog oslobođenog prostora Bosne i Hercegovine izabralo 137 vijećnika ZAVNOBiH-a koji su potom usvojili dva dokumenta: Proglas narodima Bosne i Hercegovine kojom su se oni pozivali na suprostavljanje fašizmu i Rezoluciju ZAVNOBiH-a koja je imala šest tačaka. Pod tačkom 5. izražena je slobodna volja naroda BiH da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti ostvarena puna ravnopravnost i jednakost Muslimana, Srba i Hrvata. Time su postavljeni temelji novovjekovne državnosti Bosne i Hercegovine i njene perspektive.



Iako je obnova državnosti Bosne i Hercegovine bila u AVNOJ-evskoj Jugoslaviji i u okviru jugoslovenskog koncepta paradoksalno je bilo ističe akademik Kurtćehajić da je samo četiri dana kasnije na Drugom zasjedanju AVNOJ-a od 29. i 30. novembra 1943. godine AVNOJ stao na stanovištu izgradnje Jugoslavije na federativnom principu sa šest federalnih jedinica i pet naroda gdje nije bilo mjesta za muslimane. Muslimani koji su u rezoluciji ZAVNOBiH-a bili poseban i jednakopravan narod u odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a su bili izbrisani.

Tek 1968. godine Muslimani su priznati kao poseban narod od strane Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine a kasnije je to ušlo i u ustavne amandmanske promjene od 1970. i 1971. godine te posljednji Ustav SFRJ od 1974. godine.

25. novembar je dan koji bi se trebao slaviti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine jer je od strane Parlamenta Republike BiH 1995. godine ovaj dan određen za državni praznik a odredba Aneksa 2 na Ustav BiH koja govori o kontinuitetu propisa ukazuje da svi oni zakoni i drugi propisi koji su donijeti prije stupanja na snagu Dejtonskog ustava ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa tim ustavom sve dok ne budu od strane nadležnog tijela zamijenjeni novim propisima istakao je na kraju akademik Kurtćehajić.

Moderator Akademske besjede je bio akademik Džemal Najetović koji se osvrnuo na značaj ovog datuma i čestitao svim sudionicima Dan državnosti Bosne i Hercegovine.