Velika pažnja radnog predsjedništva dok izlaže dr. Adamir Jerković, na slici: Dr. Rybakov, dr. A.N. Artizov, dr. N. Kunyaev i dr. L. Toplak

Proteklog vikenda (6 - 9.11.2019.) održana dva međunarodna arhivska skupa: 26. naučna i praktična konferencija i 10. konferencija arhiva slavenskih zemalja. Organizator arhivističkog okupljanja najuglednijih imena arhivstike je Sveruski naučno istraživački institut za upravu sa zapisnicima i arhivima - VNIIDAD.

Za vrijeme trajanja konferencija sagledavana je uloga i mjesto arhiva u procesu digitalne transformacije. Vidjelo se da su u ovoj oblasti najdalje otišli ruski arhivi, o čemu je govorio šef Federalne arhivske agencije Rusije dr. Nikolaj Artizov, a da zapažene rezultate među slovenskim zemljama imaju Bjelorusi.

Govoreći o položaju bh. arhiva jedini pozvani učesnik iz Bosne i Hercegovine prof. dr. Adamir Jerković je naveo da su arhivi uglavnom državna briga i da je njihov položaj direktno zavisan od snage društva.

- Kako je snaga društva enormno mala i arhivska praksa zaostaje za evropskom, ne zbog neznanja arhivista već zbog rapidnog osiromašenja države koja je preživjela krvavi rat i agresiju iz Srbije i Hrvatske. Ali, i zbog nedovoljno izgrađene svijesti kod ljudi koji rukovode državom.“
Nažalost još uvijek nije shvaćeno da se razvoj jedne države ne temelji samo na gomilanju produkcione mase uz istovremeno zanemarivanje zapisa o stanju nacije. On je rekao da arhivi skoro bez izuzetka budžetski novac dobijaju „na kašičicu“ i to uglavom za prostu reprodukciju. Zbog ratne iscrpljenosti i potpunog siromaštva, arhivi danas uživaju skromnu državnu podršku.

- Ovo je složen trenutak za bosanskohercegovačke arhive, ali proces digitalizacije je neminovan i do njega će svakako doći bez obzira na trenutnu situaciju. Samo što će u tom slučaju sve biti mnogo teže - zaključio je prof. dr. Adamir Jerković.

I pored takvih uslova u Arhivu Federacije BiH nisu htjeli ostati nijemi posmatrači stvarnosti. Upotrijebljene su sve unutrašnje rezerve, čak i dobrovoljni rad. Posebno su ponosni na razvoj međunarodne komponente koju su sami inicirali tako da danas održavaju kontakte sa više od dvadeset svjetskih arhiva sa kojima imaju zaključene memorandume o saradnji. Na četiri kontinenta i 50 svjetskih metropola pokazali su svoje izložbe, a najčešće „Srebrenički inferno“, jednu neponovljivu izložbu koja je primana svuda u svijetu sa velikom sućuti a izložba govori o 8372 nevino ubijena čovjeka, koji su bili muslimani pa su samo zbog toga umrli od fašističke srpke ruke. Zahvaljujući Arhivu Federacije strani arhivi su danas prisutni u BiH, „jer mi imamo cilj da približimo narode i kulture“. To je trajna orijentacija Arhiva Federacije BiH, rekao je direktor Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamir Jerković u svom obraćanju na međunarodnim skupovima arhivista u Moskvi.