Dejtonski labirint Bosne i Hercegovine
22. GODINE OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 21. Nov 2017. 14:11:37


Na današnji dan prije 22 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

”Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazuma je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni…

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.


22. godine od Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sporazumom je prekinut rat, ali i mir je teško održiv u ovakvom dejtonskom labirintu Bosne i Hercegovine. (Ilustracija: Šukrija Meholjić)


Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 20 godina od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba (zajedno sa ostalima). Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH, navodi Anadolu Agency (AA).

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Dok jedni ustavne promjene vide kao “potencijalnu opasnost za opstanak” bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska protiveći se eventualnoj centralizaciji vlasti, drugi smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila najoptimalnije rješenje. Politički establišment Republike Srpske kao jedan od najvećih zagovarača “slova Dejtona” najveći je protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno, u ovom bh. entitetu, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, neradni je dan.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.