Koordinator Organizacionog odbora za zaštitu rijeke Komarače i svih rijeka u Plavu i sjevernoj Crnoj Gori uputio pismo zahvalnosti bošnjačkim institucijama u New Yorku
MR. GUTIĆ: NEĆEMO PRISTATI DA IZ PLAVA I GUSINJA TIHO NESTANEMO
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 28. Sep 2017. 04:09:28

Kliknite na image za uvećati


Nakon upućenog protestnog pisma od strane vjerskih, kulturnih i medijskih institucija bošnjačke dijaspore u New Yorku i New Jerseyu, Islamske zajednice & Kulturnog centra Plav-Gusinje, Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije, Islamskog centra Monticello, Bošnjačko-američkog zajedničkog centra – Elmwood Park (NJ), Bošnjačkog islamskog kulturnog centra Astorija i web magazina Bošnjaci.Net, koji se protive izgradnji mini hidroelektrana na rijekama u Plavu i Gusinju. Pismo su potpisali više stotina građana porijeklom Plava i Gusinja, a upućeno je Vladi Crne Gore, Opštini Plav, diplomatama, kao i svim drugim zvaničnim političkim, vjerskim i društvenim faktorima u Crnoj Gori, Sandžaku i BiH. Nakon što je pismo dostavljeno na zvanične adrese i nakon što su ga objavili mediji, inicijatorima protestnog pisma u New Yorku se obratio mr. Ramo Gutić, koordinator Organizacionog odbora za zaštitu rijeke Komarače i svih rijeka u Plavu i sjevernoj Crnoj Gori. Mr. Gutić u pismu navodi sa kojim se problemima susreću mještani plavskih sela nakon što su koncesionari počeli izgradnju mini hidroelektrana na rijekama, neke od njih su presušile, a sa rijekama i izvori i česme.
Mr. Gutić ističe u pismu: - “Nismo mogli izdržati, prinuđeni smo bili da se samoorganizujemo, u skladu sa odredbama Ustava CG koji nam garantuje pravo na život i imovinu, da svojim životima branimo ono što je preostalo, po cijenu bilo čega. Nisu nas mogli uplašiti prijetnjama, kaznama, zatvorima, specijalcima, spremni smo na sve to jer branimo pravo na život i pravo na opstanak na ovim prostorima”.
Pismo koordinatora mr. Rama Gutića u nastavku objavljujemo u cjelosti:


MR. RAMO GUTIĆ: Nismo mogli izdržati, prinuđeni smo bili da se samoorganizujemo, u skladu sa odredbama Ustava CG koji nam garantuje pravo na život i imovinu, da svojim životima branimo ono što je preostalo, po cijenu bilo čega. Nisu nas mogli uplašiti prijetnjama, kaznama, zatvorima, specijalcima, spremni smo na sve to jer branimo pravo na život i pravo na opstanak na ovim prostorima.
Draga braćo i sestre,
Es-selam alejkum!
Obraćamo se Vama koji plavsko-gusinjski kraj, njegove ljude i običaje, ljepote i izazove, više volite i cijenite od samih nas koji ovdje živimo.
ZAHVALNOST: Neizmjerno smo vam zahvalni na podršci koju nam pružate u nastojanju da sačuvamo naše izvore i naše rijeke. Šta oni znače za nas koji ovdje živimo i za vas koji svakodnevno brinete o nama, teško je riječima opisati.

NEMA BUDUĆNOSTI ZA GENERACIJE KOJE DOLAZE: Mi smo se konačno trgli iz sna koji dugo traje i vidimo sliku našeg i vašeg rodnog kraja koja, za sad, ne obećava bolju budućnost generacijama koje dolaze. Oduzete su nam šume od kojih je veliki broj stanovnika ovih krajeva stotinama godina živio; oduzeta nam je voda iz rijeka Treskavica, Hridska i Babinopoljska iz srca Nacionalnog parka i stavljena u cijevi radi izgradnje mini hidroelektrana i ostvarivanja profita za pojedince koji jedva znaju da ovi prelijepi krajevi postoje u našoj državi. Oduzetom vodom iz riječnih korita ovih rijeka izgrađene su i puštene u rad dvije hidroelektrane u Babino polje i Gradine. Ostala je pustoš u presušenim riječnim koritima; - livade, njive i voćnjaci su sprženi ljetnjim vrućinama. Nizvodno su izvori presušili, na česmama više ne teče voda, ne zbog vrućina (!), - vrućina je i ranijih godina bilo, ali mi i vi koji ste nas posjećivali pili smo vodu sa tih istih izvora i česama. Mostovi su polomljeni a putevi razrušeni, o čemu ćemo vam dostaviti video zapis i slike kako bi imali u posjed stvarnu predstavu o zajedničkom rodnom kraju.

BORIT ĆEMO SE PROTIV TAJKUNA: Sa ovim se ne završava rušilački pohod tajkuna na naše vode koje za nas znače život i opstanak na ovim prostorima.

Krajem proljeća došli smo do saznanja da su na red došle rijeka Komarača, Desnometeška, Plavska rijeka i njene pritoke, Murinska rijeka i da se ponovo i potajno aktualizuje rijeka u Vusanje i Oko skakavice.

Nismo mogli izdržati, prinuđeni smo bili da se samoorganizujemo, u skladu sa odredbama Ustava CG koji nam garantuje pravo na život i imovinu, da svojim životima branimo ono što je preostalo, po cijenu bilo čega. Nisu nas mogli uplašiti prijetnjama, kaznama, zatvorima, specijalcima, spremni smo na sve to jer branimo pravo na život i pravo na opstanak na ovim prostorima.

BEZ ODGOVORA OD ZVANIČNIKA OPŠTINE PLAV: Obratili smo se za pomoć lokalnoj vlasti sa 500 potpisa mještana da u zakonskim okvirima i stručnim timom preispita zakonitost izdatih saglasnosti i izdatih rješenja u ovom i predhodnim sazivima, nismo dobili odgovor!

Posredstvom medija smo od čelnika obaviješteni da treba da smo „presrećni” jer će sa izgradnjom hidroelektrane Meteh na rijeci Komarači možda biti zaposleni tri ili četiri stražara iz naše opštine, da je u pitanju razvojni projekat za naš kraj i državu, da su u pitanju renomirani investitori, a da li će se zbog nestašice vode za piće, za plavljenje njiva, voćnjaka i plodne ravnice iseliti stotine porodica iz Komarače, Korita, Skića i Prnjavora, na to nismo dobili nikakav odgovor do danas.

ENORMNI PROFIT KONCESIONARA: Povlašćeni koncesionari bez teškoća dolaze do svih potrebnih papira kako bi ostvarili enormni profit i sproveli u djelo svoje sulude namjere otimanja vode i raseljavanja ionako osiromašenog stanovništva. U tome im pomoć pružaju državna i opštinska administracija i plaćeni emisari i činovnici ulijevajući strah u kosti mještanima napadnutih područja pričom da hidroelektrane gradi država i da je to interes države kako bi se saglasili da u bescijenje ustupe imanja i vodu od kojih žive. Mještanima se ne prezentuje prava istina da država i opština zajedno ubiraju svega 6,5 % prihoda a da 93,5 % prihoda od prodaje proizvedene energije iz mini hidroelektrana za sebe zadržavaju koncesionari. Uz to mještani nisu nizašta konsultovani! Zapisnici sa održanih javnih rasprava na koje i nisu prisustvovali, jer nisu bili obaviješteni o raspravama, drže se u tajnosti i nisu nam dostupni ni na pismeni zahtjev dostavljen u skladu sa važećim zakonom o pristupu informacijama, sva domaćinstva na mjesečnim računima dobijaju dodatni namet za finansiranje struje iz obnovljivih izvora energije.

SA NACIONALNIM PARKOM OBEĆANO BLAGOSTANJE I PRIVREDNI PREPOROD: Sve prijedhodne, i ova sadašnja lokalna vlast, slijepo su aminovali i odobravali sve što su koncesionari i „čuveni” eksperti od njih tražili, pa maker to imalo za posljedicu dalje iseljavanje iz ovih područja. Oduzete šume i planine ušle su u sastav Nacionalnog parka, obećano blagostanje i privredni preporod, a za rezultat imamo desetine zatvorenih gatera i stolarskih radionica, nestašicu ogrijevnog drveta i iseljavanje omladine koja je živjela od drvno-prerađivačke djelatnosti.

DRŽAVNI VRH NEMA VREMENA DA SE BAVI NAŠIM PROBLEMOM: Državni vrh, u sadašnjem i prijethodnim sazivima, nema vremena, a vjerovatno ni volje da se pozabavi ovim našim problemom iako je pismeno upoznat od naše strane, zašta imamo validnu dokumentaciju. Iako iste gotovo stoprocentno podržavamo u svim dosadašnjim aktivnostima u procesu pristupanja Evroatlanskim integracijama, jačanju državnih institucija i vladavini prava, ekonomskom jačanju i povećanju ugleda u svijetu, čemu vi dajete izuzetan doprinos, smatramo da je interes pojedinaca koji su stigli do zadnjeg izvora i rijeke iznad interesa mještana naših sela i susjednih sela koja su gotovo ostala bez ljudi i bez života, iako predstavljaju nepresušni privredni resurs i biser na turističkoj karti Evrope i svijeta.

HOĆEMO DA SE ZAUSTAVI OTIMANJE: Mišljenja smo, a želja nam je da nismo u pravu, da se naša vrijednost, naš doprinos, a time i naša cijena u ovim zabačenim mjestima određuje brojem glasova koje dajemo na izborima vladajućim partijama, a nas je, zbog iseljavanja sve manje. Najveći krivci smo upravo mi koji živimo u ovim krajevima zbog naše pohlepe i sebičnosti i naše svijesti da poslije nas niko ne treba da živi. Mi tražimo da se stvari mijenjaju na bolje, da se zaustavi otimanje od ionako osiromašenih seoskih domaćinstava, da im se pruži pomoć u razvijanju poljoprivrede i seoskog turizma kao strateških privrednih grana naše države, zašta imamo ogromne neiskorišćene resurse.

JAČA SARADNJA SA DIJASPOROM: Mi želimo jaču saradnju sa vama koji živite daleko od rodnog ognjišta. Nama su neophodna vaša iskustva i znanja stečena u razvijenim zemljema širom svijeta, i mi vas pozivamo da se jače uključite i da budete sudionici svih dešavanja u našoj opštini i državi, da nam pomognete u rješavanju ključnih problema, jer mi smo jedno biće i vrijeme je da to biće djeluje jedinstveno. Mi smo suočeni svakodnevno sa poteškoćama i nemamo pravo da odustanemo.

ŽELIMO SAČUVATI PRIRODNO BOGASTVO I LJEPOTE: Mi iz zajedničkog nam rodnog mjesta, investitorima besplatno nudimo naša imanja radi otvaranja lanca ribnjaka, motela i etno sela kako bi uposlili i zadržali našu mladost, kako bi vi iz dijaspore mogli pristojno odmoriti i investirati u rodni kraj i kako bi turisti iz cijelog svijeta mogli posjetiti bisere prirode, to jest - naša jezera, naše rijeke, planine i pitke izvore kojih je svakim danom sve manje. Mi nećemo dozvoliti da se unište naši izvori i naše rijeke radi par stražarskih mjesta, mi hoćemo da zajedno stvorimo uslove za stotine radnih mjesta za život dostojan čovjeka, za valorizaciju našeg neiskorišćenog prirodnog bogastva i netaknute prirode.

Uz Allahovu i vašu pomoć, i pomoć svih koji žele dobro ovoj našoj opštini i našoj državi, nećemo pristati da tiho nestajemo, Želimo sačuvati od Allaha i naših predaka ostavljeno nam prirodno bogastvo, sačuvati naša ognjišta i budućnost generacijama koje dolaze, želimo sačuvati bogastvo i ljepote koje mi zajedno u srcu nosimo i želimo sačuvati nadu u bolju i srećniju budućnost.

Sa najiskrenijim poštovanjem, piše u pismu koje je potpisao mr. Ramo Gutić, koordinator Organizacionog odbora za zaštitu rijeke Komarače i svih rijeka u Plavu i sjevernoj Crnoj Gori.