Danas je Ustavno-pravna komisija Predstavničkog doma podržala Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH (zabrana kandidiranja ratnih zločinaca) i Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH (zabrana negiranja i poricanja genocida) koje je predložio poslanik Denis Bećirović.

Ovo je prvi put, u postdejtonskom razdoblju, da su ovi zakoni prošli komisijsku fazu u Ustavno-pravnoj komisiji.

Tokom današnje rasprave Bećirović je rekao da je apsurdno i žalosno da 500.000 Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih u Bosni i Hercegovini nema pasivno biračko pravo, a da se neki poslanici grčevito bore za prava ratnih zločinaca.

U predloženim izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović je predložio da se usvoje zakonska rješenja koja će onemogućiti ratne zločince da budu izabrani ili imenovani na javne funkcije na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U navedenom zakonu Bećirović je, između ostalog naveo:

- Nijedno lice koje je:

-izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju;

-izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud Bosne i Hercegovine, sud Republike Srpske ili sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde;

-izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde,…ne može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.“.

Obrazlažući zašto treba ograničiti pasivno biračko pravo Bećirović je naveo da veliki broj zemalja poznaje mogućnost ograničavanja biračkog prava, ali se to prvenstveno odnosi na lica koja su osuđena i izdržavaju kaznu za krivično djelo.

- Kada govorimo o podacima iz svijeta, biračko pravo lica osuđenih na kaznu zatvora, bez obzira na vrstu i težinu zločina koji su počinili, dok ne izdrže dosuđenu zatvorsku kaznu, ograničeno je u Velikoj Britaniji, Luksemburgu, Češkoj, Mađarskoj, Estoniji, Bugarskoj, Rumuniji, Armeniji i Rusiji.

Ipak, i dalje ograničavanje biračkog prava, odnosno ograničavanje pasivnog biračkog prava (prava da se bude biran), ima jake argumente za zemlju poput Bosne i Hercegovine. Prije svega, osnovni razlog za usvajanje ovog Zakona je činjenica da je Bosna i Hercegovina pretpila ogromna stradanja i genocid, te činjenica da osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava, te se čak i kandiduju na izborima i bivaju izabrani.

Ovo je problematično sa niza aspekata, počev od moralnog do pravnog. Prije svega, zabrana pasivnog biračkog prava neophodna je za pojedina lica radi dosljednog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i potpune provedbe Anex-a 7 (Povratak izbjeglica) i odredbi člana 1. stav (2) u kojem se jasno kaže da su sve „ugovorne strane dužne izbjeglicama i raseljenim licima omogućiti siguran povratak bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog porijekla, vjeroispovijedi ili političkog uvjerenja“.

Postavlja se pitanje da li je moguće osigurati „siguran povratak bez rizika od zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije“ ukoliko se na nekoj od najviših funkcija nalazi lice koje je odslužilo kaznu za počinjeno krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnih pravom.

Nadalje, u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima u članu 25. tačka b) propisuje da će „svaki građanin imati pravo i mogućnost, bez bilo kakvih ograničenja pomenutih u članu 2., glasati i biti izabran“, ali se navodi i da će uživati ova prava i mogućnosti - bez nerazumnih ograničenja.

U skladu sa svim prethodno navedenim, te vjerujući da je svima cilj kazniti sve počinioce ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i ne dati im šansu da nastave sa svojim nedjelima i ubuduće - samo drugim sredstvima, neophodno je podržati ovaj prijedlog zakona i time poslati jasnu poruku i opredijeljenost za zajednički život i povratak.

Princip na kojem je Prijedlog zakona zasnovan je dosljedna provedba osnovnih ljudskih prava, počev od prava na slobodu, sigurnost, prava na slobodu mišljenja i vjeroispovijesti, te dosljedna primjena Aneksa 7 Daytonskog sporazuma, prema kojem je propisana dužnost da se izbjeglicama i raseljenim licima omogući siguran povratak bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog porijekla, vjeroispovijedi ili političkog uvjerenja- saopćio je Bećirović.