U Sarajevu će se danas u 17 sati na mezarju "Ravne Bakije" obaviti dženaza Meliki Salihbeg Bosnawi. Istaknuta bosanskohercegovačka intelektualka i književnica umrla je jučer u 73. godini.

Rođena je 1945. godine u Sarajevu u vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske. Osnovnu školu i Prvu klasičnu gimnaziju završila je u rodnom gradu, a na Sveučilištu u Zagrebu studirala na Fakultetu političkih znanosti, jedno vrijeme paralelno prateći studij Filozofije i Komparativne književnosti. Postdiplomski studij iz Savremene filozofije, koji upisuje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nastavlja slobodnim istraživanjem, kao stipendista Francuske vlade, na fakultetima Université Paris-X, Nanterre i Collège de France, Quartier Latin, Paris. Jednogodišnju stipendiju posvećuje radu na magistarskoj tezi pod naslovom "Ontologija moderne umjetnosti".

Velika preobrazba spoznajne naravi 1978./9. dovodi je ubrzo u konflikt sa tadašnjim vladajućim političkim i duhovnim sistemom u ex-Jugoslaviji, što će imati trajne i dalekosežne posljedice po njen život i rad. Pod prezimenom Salihbegović, prvi esej objavila je 1971. godine u časopisu "Izraz", a otada je njena književna karijera bila u stalnom usponu, bilježeći i nekoliko nagrada na ex-Yu takmičenjima (za filmski i tv-scenarij, novinsku priču).

Pisala je i objavljivala pjesme, pripovijetke, eseje, scenarije, prijevode, prijepjeve i političke prosvjede u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim, ljubljanskim, časopisima i magazinima za književnost i umjetnost… U jesen 1983. godine uhapšena je i odlazi na petogodišnju robiju.

Na uvjetnu slobodu puštena je nakon 73 dana štrajka glađu. Bila je jedna od dvije žene osuđene u tzv. Sarajevskom procesu uz Aliju Izetbegovića, Omera Behmena, Edhema Bičakčića, Đulu Bičakčić, Džemaludina Latića, Mustafu Spahića i druge.